Metodika nastave književnosti 1

U sklopu kolegija najprije se definira metodika nastave književnosti kao znanstvena disciplina u odnosu prema drugim disciplinama i predmetima. Studentima se pokazuje način nastavnoga programiranja sadržaja iz područja književnosti na primjerima nastavnoga plana i programa za osnovne i srednje škole. Istodobno ih se upoznaje s kriterijima programskoga izbora književnih djela iz nacionalne i svjetske književnosti. U metodičkom kontekstu također se razmatra važnost: pisane priprave, pojedinih tipova nastavnih sati, sredstava i pomagala te oblikâ korelacije književnosti i drugih umjetnosti ili predmetâ. Studentima se opisuje i objašnjava struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, strategije i oblici rada nužni za učenikovu uspješnu recepciju i interpretaciju lirske pjesme, pjesničke zbirke, epskog djela (epa, pripovijetke, novele, romana). Potom se ilustrira povijest metodičkih škola u proučavanju književnosti i tumači njihov doprinos metodici nastave. Ujedno se studentima prezentiraju primjeri u praksi provjerenih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih metoda koje je moguće primijeniti u interpretaciji književnih djela. Djelotvornost pojedinih metoda provjerava se u okviru simulacije nastavnih sati književnosti za čije se izvođenje na temelju zadanih nastavnih jedinica pripremaju i studenti. Pritom se argumentiraju i kritički analiziraju teorijski i praktični rezultati nekoliko nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama (interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, korelacijsko-integracijski i drugi nastavni sustavi; sat čitanja i analize, dijaloški sat, sat samostalnoga rada učenika, filmski sat itd.). U sklopu oglednih sati identificiraju se i opisuju osnovne sastavnice svakoga sustava i tipa sata: nastavne faze, nastavna strategija, primijenjeni oblici rada, karakteristične metode i postupci te specifičnost komunikacije između nastavnika i učenikâ.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti,
• definirati programske sadržaje vezane za lirsko i epsko djelo,
• definirati tipove nastavnih sati,
• opisati pravilno rukovanje nastavnim sredstvima i pomagalima,
• usporediti književne i izvanknjiževne sadržaje i područja te postignuća različitih metodičkih škola,
• napraviti izvedbene programe za rad u nastavi u skladu s okvirnim programima za osnovne i srednje škole te u skladu s definiranim kanonom iz nacionalne i svjetske književnosti,
• razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja lirskoga i epskoga djela,
• usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama.

Metodika nastave književnosti kao znanstvena disciplina (predmet proučavanja, metode, ciljevi).

Metodika nastave književnosti i druge znanosti (supstratne, korelacijske i pomoćne). Odnos metodike nastave književnosti i znanosti o književnosti. Znanstvena i školska interpretacija.

Odnos nastave književnosti i nastave jezika. Odnos nastave književnosti i drugih nastavnih predmeta.

Nacionalna i svjetska književnost u nastavi.

Programske koncepcije nastave književnosti. Nastavno programiranje gradiva (godišnje i tematsko planiranje, plan nastavnih jedinica). Teorija kurikula. Nacionalni obrazovni kurikul. Nastavni plan i nastavni program. Usporedba okvirnog i izvedbenog programa za osnovne i srednje škole (gimnazije i strukovne škole). Domaća lektira u programima. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacijsko-integracijsko planiranje.

Vrste literarnih sposobnosti. Programsko iskazivanje sposobnosti i aktivnosti.

Književnokritičke škole u nastavi književnosti (ruska metodička škola, njemačka škola interpretacije, eksplikacija teksta, zagrebačka književnokritička škola).

Opće metodološke koncepcije o ulozi učitelja, učenika i izvora znanja (struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, nastavne strategije, nastavni oblici rada, nastavne metode i postupci).

Nastavne metode (dijaloška, metoda izlaganja, metoda rada na tekstu, metoda samostalnih usmenih i pisanih radova učenika, grozdovi, umna mapa, dvostruki dnevnik, grafikoni, tablice, debata, mreža diskusije i slično).

Nastavna sredstva i pomagala kao izvori literarnoga znanja (ploča, grafoskop, radni listići, dnevnik čitanja, računalo, radio i televizija u nastavi književnosti, film kao vrsta umjetnosti – elementi filma, film u nastavi književnosti itd.).

Primarni i sekundarni izvori nastave književnosti. Dokumentacijska građa, književnokritički i znanstveni tekst u nastavi književnosti.

Udžbenik/čitanka u nastavi književnosti. Metodičko oblikovanje udžbenika i njihova tipologija. Metodika rada s udžbenikom.

Tipologija pitanja i zadataka u interpretaciji književnoga djela.

Tipovi nastavnih sati iz područja književnosti.

Metodički sustavi nastave književnosti (dogmatski, reproduktivni, interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, intertekstualni, korelacijsko-integracijski, projektni, komunikacijski, otvoreni, multimedijski i timski nastavni sustav). Nastavni sustavi i njihova pojava, osobitosti, metode i struktura odgojno-obrazovnog procesa. Metodički sustavi u interpretaciji lirske pjesme (pjesničke zbirke), epa, romana, pripovijetke i novele (novelističke zbirke).

Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji lirskoga djela. Interes učenika za poeziju. Pedagoško-psihološke odrednice u nastavi lirike. Usvajanje strukturnih obilježja lirske pjesme. Emocionalni sadržaj pjesme i izvantekstovna sfera. Motiviranje učenika za čitanje lirskoga djela i pjesničke zbirke. Tema i motiv kao polazište i predmet interpretacije.

Polazišta i metodička načela u interpretaciji epa.

Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji pripovjednoga djela. Motiviranje učenika za čitanje pripovjedne proze.

Samostalno čitanje i bilježenje. Roman, pripovijetka i novela u sklopu metodičke teorije. Polazišta i metodička načela u interpretaciji romana, pripovijetke i novele. Tipovi analize djela (tematsko-idejna, kompozicijska, analiza likova, analiza žanra, jezično-stilska analiza; cjelovita i fragmentarna analiza). Interpretacija likova u pripovjednoj prozi.

Odabrani teorijski/praktični metodički modeli i njihova interpretacija.

predavanja, seminari i radionice

Pisani seminarski uratci, Pohađanje nastave, Praktični rad, Seminarski rad

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz izvedbe kreativnih metodičkih zadataka, seminarskoga rada i praktičnoga rada: 50% konačne ocjene čini ocjena iz izvedbe kreativnih metodičkih zadataka, 25% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada (pismeni rad, usmeno izlaganje), a 25% konačne ocjene čini ocjena iz praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja).

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 120 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–79,9% = dovoljan (2), 80%–99,9% = dobar (3), 100%–109,9% = vrlo dobar (4), 110%–120% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje priprava i njihova nastavna izvedba, pisanje metodičkog dnevnika zapažanja.

• Wolfgang Mattes: Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
• Dragutin Rosandić: Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
• Jakov Sabljić, Praktična metodika književnoga odgoja i obrazovanja (I. i II. dio), Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, Cetinje, 2021.
• Maryanne Wolf, Čitatelju, vrati se kući: čitateljski mozak u digitalnom svijetu, Naklada Ljevak, Zagreb, 2019
• Mile Silov (prir.), Kakav učitelj, takva škola: mudre izreke o odgoju i obrazovanju : prilog za antropologiju odgoja i narodnu pedagogiju: 2222 mudre izreke: 32 eseja o odgoju, obrazovanju, učitelju, učeniku i školi, Persona, Velika Gorica, 2022.
• Sanja Brajković, Gabriela Žokalj, Učenje u tijeku: kako formativnim vrednovanjem potaknuti učenje, Alfa, Pučko otvoreno učilište Korak po korak, Zagreb, 2021.
• Helga Baureis, Claudia Wagenmann, Djeca bolje uče uz kineziologiju: savjeti i vježbe za lakše učenje i bolju koncentraciju, Harfa, Split, 2015.

• Ludger Bruening i Tobias Saum: Suradničkim učenjem do uspješne nastave: kako aktivirati učenike i potaknuti ih na suradnju, Naklada Kosinj, Zagreb, 2008.
• Zvonimir Diklić, Osnove teorije i nastavne interpretacije lirske poezije, Školske novine, Zagreb, 2009.
• Marina Gabelica i Dubravka. Težak: Kreativni pristup lektiri, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2017.
• Jonathan Glazzard, Neil Denby, Jayne Price: Kako poučavati: priručnik za odgojitelje, učitelje i nastavnike, Educa, Zagreb, 2016.
• Krešimir Mikić: Film u nastavi medijske kulture, Educa, Zagreb, 2011.
• Jakov Sabljić: Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2011.
• Monaldi & Sorti, Shakespeareov Dante: ljubav što ljubit ljubljenome veli, Fraktura, Zaprešić, 2022
• Pat Barker, Šutnja djevojaka, Petrine knjige, Zagreb, 2022.
• J. H. Helenica, Penelopa nisam: mediteranska ljubavna saga, Profil knjiga, Zagreb, 2013.
• Vladimir Stojsavljević, Dječak Will, Školska knjiga, Zagreb, 2021.

Kratke usmene ili pismene provjere (zadatci objektivnog i esejskog tipa, rješavanje problema), refleksivno praćenje nastave usmenim ili pisanim putem (osvrt na sadržaje iznesene na satu, refleksivno čitanje, osvrt na pripravu).