Metodika nastave književnosti 1

 

Naziv kolegija:
Metodika nastave književnosti 1
Šifra ISVU:
174728
Šifra MOZVAG:
HK69
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Završen preddiplomski studij Hrvatski jezik i književnost.
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Sabljić, Jakov
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

U sklopu kolegija najprije se definira metodika nastave književnosti kao znanstvena disciplina u odnosu prema drugim disciplinama i predmetima. Studentima se pokazuje način nastavnoga programiranja sadržaja iz područja književnosti na primjerima nastavnoga plana i programa za osnovne i srednje škole. Istodobno ih se upoznaje s kriterijima programskoga izbora književnih djela iz nacionalne i svjetske književnosti. U metodičkom kontekstu također se razmatra važnost: pisane priprave, pojedinih tipova nastavnih sati, sredstava i pomagala te oblikâ korelacije književnosti i drugih umjetnosti ili predmetâ. Studentima se opisuje i objašnjava struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, strategije i oblici rada nužni za učenikovu uspješnu recepciju i interpretaciju lirske pjesme, pjesničke zbirke, epskog djela (epa, pripovijetke, novele, romana). Potom se ilustrira povijest metodičkih škola u proučavanju književnosti i tumači njihov doprinos metodici nastave. Ujedno se studentima prezentiraju primjeri u praksi provjerenih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih metoda koje je moguće primijeniti u interpretaciji književnih djela. Djelotvornost pojedinih metoda provjerava se u okviru simulacije nastavnih sati književnosti za čije se izvođenje na temelju zadanih nastavnih jedinica pripremaju i studenti. Pritom se argumentiraju i kritički analiziraju teorijski i praktični rezultati nekoliko nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama (interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, korelacijsko-integracijski i drugi nastavni sustavi; sat čitanja i analize, dijaloški sat, sat samostalnoga rada učenika, filmski sat itd.). U sklopu oglednih sati identificiraju se i opisuju osnovne sastavnice svakoga sustava i tipa sata: nastavne faze, nastavna strategija, primijenjeni oblici rada, karakteristične metode i postupci te specifičnost komunikacije između nastavnika i učenikâ.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti,
  • definirati programske sadržaje vezane za lirsko i epsko djelo,
  • definirati tipove nastavnih sati,
  • opisati pravilno rukovanje nastavnim sredstvima i pomagalima,
  • usporediti književne i izvanknjiževne sadržaje i područja te postignuća različitih metodičkih škola,
  • napraviti izvedbene programe za rad u nastavi u skladu s okvirnim programima za osnovne i srednje škole te u skladu s definiranim kanonom iz nacionalne i svjetske književnosti,
  • razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja lirskoga i epskoga djela,
  • usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama.

Sadržaj predmeta:

Metodika nastave književnosti kao znanstvena disciplina (predmet proučavanja, metode, ciljevi).

Metodika nastave književnosti i druge znanosti (supstratne, korelacijske i pomoćne). Odnos metodike nastave književnosti i znanosti o književnosti. Znanstvena i školska interpretacija.

Odnos nastave književnosti i nastave jezika. Odnos nastave književnosti i drugih nastavnih predmeta.

Nacionalna i svjetska književnost u nastavi.

Programske koncepcije nastave književnosti. Nastavno programiranje gradiva (godišnje i tematsko planiranje, plan nastavnih jedinica). Teorija kurikula. Nacionalni obrazovni kurikul. Nastavni plan i nastavni program. Usporedba okvirnog i izvedbenog programa za osnovne i srednje škole (gimnazije i strukovne škole). Domaća lektira u programima. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacijsko-integracijsko planiranje.

Vrste literarnih sposobnosti. Programsko iskazivanje sposobnosti i aktivnosti.

Književnokritičke škole u nastavi književnosti (ruska metodička škola, njemačka škola interpretacije, eksplikacija teksta, zagrebačka književnokritička škola).

Opće metodološke koncepcije o ulozi učitelja, učenika i izvora znanja (struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, nastavne strategije, nastavni oblici rada, nastavne metode i postupci).

Nastavne metode (dijaloška, metoda izlaganja, metoda rada na tekstu, metoda samostalnih usmenih i pisanih radova učenika, grozdovi, umna mapa, dvostruki dnevnik, grafikoni, tablice, debata, mreža diskusije i slično).

Nastavna sredstva i pomagala kao izvori literarnoga znanja (ploča, grafoskop, radni listići, dnevnik čitanja, računalo, radio i televizija u nastavi književnosti, film kao vrsta umjetnosti – elementi filma, film u nastavi književnosti itd.).

Primarni i sekundarni izvori nastave književnosti. Dokumentacijska građa, književnokritički i znanstveni tekst u nastavi književnosti.

Udžbenik/čitanka u nastavi književnosti. Metodičko oblikovanje udžbenika i njihova tipologija. Metodika rada s udžbenikom.

Tipologija pitanja i zadataka u interpretaciji književnoga djela.

Tipovi nastavnih sati iz područja književnosti.

Metodički sustavi nastave književnosti (dogmatski, reproduktivni, interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, intertekstualni, korelacijsko-integracijski, projektni, komunikacijski, otvoreni, multimedijski i timski nastavni sustav). Nastavni sustavi i njihova pojava, osobitosti, metode i struktura odgojno-obrazovnog procesa. Metodički sustavi u interpretaciji lirske pjesme (pjesničke zbirke), epa, romana, pripovijetke i novele (novelističke zbirke).

Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji lirskoga djela. Interes učenika za poeziju. Pedagoško-psihološke odrednice u nastavi lirike. Usvajanje strukturnih obilježja lirske pjesme. Emocionalni sadržaj pjesme i izvantekstovna sfera. Motiviranje učenika za čitanje lirskoga djela i pjesničke zbirke. Tema i motiv kao polazište i predmet interpretacije.

Polazišta i metodička načela u interpretaciji epa.

Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji pripovjednoga djela. Motiviranje učenika za čitanje pripovjedne proze.

Samostalno čitanje i bilježenje. Roman, pripovijetka i novela u sklopu metodičke teorije. Polazišta i metodička načela u interpretaciji romana, pripovijetke i novele. Tipovi analize djela (tematsko-idejna, kompozicijska, analiza likova, analiza žanra, jezično-stilska analiza; cjelovita i fragmentarna analiza). Interpretacija likova u pripovjednoj prozi.

Odabrani teorijski/praktični metodički modeli i njihova interpretacija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
mentorski rad oblikovanje pisane priprave, pisanje, razmišljanje napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti pisane priprave
predavanje slušanje izlaganja, pisanje definirati programske sadržaje vezane za lirsko i epsko djelo metodički dnevnik zapažanja
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, vježbanje na primjerima definirati tipove nastavnih sati metodički dnevnik zapažanja
multimedija i mreža slušanje izlaganja, pisanje, vježbanje na primjerima opisati pravilno rukovanje nastavnim sredstvima i pomagalima metodički dnevnik zapažanja
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, uspoređivanje usporediti književne i izvanknjiževne sadržaje i područja te postignuća različitih metodičkih škola metodički dnevnik zapažanja
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenoga napraviti izvedbene programe za rad u nastavi u skladu s okvirnim programima za osnovne i srednje škole te u skladu s definiranim kanonom iz nacionalne i svjetske književnosti metodički dnevnik zapažanja
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja lirskoga i epskoga djela metodički dnevnik zapažanja
mentorski rad
seminari i radionice
uspoređivanje, razmišljanje, sustavno opažanje i zaključivanje, usmeno izlaganje usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama praktični rad
(metodičko izlaganje priprave)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Metodički dnevnik zapažanja, Pohađanje nastave, Praktični rad, Priprema za nastavu

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Metodički dnevnik zapažanja 2,2 0%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Praktični rad 1,1 0%
Priprema za nastavu 2,2 25%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz metodičkog dnevnika zapažanja, pisane priprave i praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja priprave): 50% konačne ocjene čini ocjena iz metodičkog dnevnika zapažanja,, 25% konačne ocjene čini ocjena iz pisanih priprava, a 25% konačne ocjene čini ocjena iz praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja priprava).

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje priprava i njihova nastavna izvedba, pisanje metodičkog dnevnika zapažanja.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Wolfgang Mattes, Nastavne metode: 75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.
  2. Dragutin Rosandić, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005, str. 3–219, 229–476.

Dopunska literatura:

  1. Ante Bežen, Metodika: znanost o poučavanju nastavnog predmeta: epistemologija metodike u odnosu na pedagogiju i edukologiju – s primjerima iz metodike hrvatskoga jezika, Učiteljski fakultet, Profil international, Zagreb, 2008.
  2. Dubravka Bouša-Slabinac, Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija književnosti (lirski, epski, dramski i diskurzivni rod), teorija pisanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
  3. Ludger Bruening i Tobias Saum, Suradničkim učenjem do uspješne nastave: kako aktivirati učenike i potaknuti ih na suradnju, Naklada Kosinj, Zagreb, 2008.
  4. Zvonimir Diklić, Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti: metodički aspekti, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
  5. Rasima Kajić, Povezivanje umjetnosti u nastavi, Školske novine, Zagreb, 1992.
  6. Vlado Pandžić, Hrvatski roman u školi, Profil international, Zagreb, 2001.
  7. Jakov Sabljić, Iz metodičke teorije i prakse nastave književnosti, Institut za crnogorski jezik i književnost, Podgorica, 2011.
  8. Ana Gabrijela Šabić, Učenik i lirika: razvijanje literarnih sposobnosti učenika u komunikaciji s lirskom poezijom, Školske novine, Zagreb, 1991.
  9. Karol Visinko, Dječja priča: povijest, teorija, recepcija i interpretacija, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
  10. Marina Gabelica, Dubravka Težak, Kreativni pristup lektiri, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2017.

  11. Dušan Gačić, Kvadratura stiha: poezija u stripu, Matica hrvatska, Ogranak Bizovac, Bizovac, 2017.

  12. Diana Hudson, Specifične teškoće u učenju: Što učitelji i nastavnici trebaju znati,: Educa, Zagreb, 2018.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kratke usmene ili pismene provjere (zadatci objektivnog i esejskog tipa, rješavanje problema), refleksivno praćenje nastave usmenim ili pisanim putem (osvrt na sadržaje iznesene na satu, refleksivno čitanje, osvrt na pripravu).

Ostale informacije: