Metodika nastave književnosti 1

U sklopu kolegija najprije se definira metodika nastave književnosti kao znanstvena disciplina u odnosu prema drugim disciplinama i predmetima. Studentima se pokazuje način nastavnoga programiranja sadržaja iz područja književnosti na primjerima nastavnoga plana i programa za osnovne i srednje škole. Istodobno ih se upoznaje s kriterijima programskoga izbora književnih djela iz nacionalne i svjetske književnosti. U metodičkom kontekstu također se razmatra važnost: pisane priprave, pojedinih tipova nastavnih sati, sredstava i pomagala te oblikâ korelacije književnosti i drugih umjetnosti ili predmetâ. Studentima se opisuje i objašnjava struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, strategije i oblici rada nužni za učenikovu uspješnu recepciju i interpretaciju lirske pjesme, pjesničke zbirke, epskog djela (epa, pripovijetke, novele, romana). Potom se ilustrira povijest metodičkih škola u proučavanju književnosti i tumači njihov doprinos metodici nastave. Ujedno se studentima prezentiraju primjeri u praksi provjerenih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih metoda koje je moguće primijeniti u interpretaciji književnih djela. Djelotvornost pojedinih metoda provjerava se u okviru simulacije nastavnih sati književnosti za čije se izvođenje na temelju zadanih nastavnih jedinica pripremaju i studenti. Pritom se argumentiraju i kritički analiziraju teorijski i praktični rezultati nekoliko nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama (interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, korelacijsko-integracijski i drugi nastavni sustavi; sat čitanja i analize, dijaloški sat, sat samostalnoga rada učenika, filmski sat itd.). U sklopu oglednih sati identificiraju se i opisuju osnovne sastavnice svakoga sustava i tipa sata: nastavne faze, nastavna strategija, primijenjeni oblici rada, karakteristične metode i postupci te specifičnost komunikacije između nastavnika i učenikâ.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti,
• definirati programske sadržaje vezane za lirsko i epsko djelo,
• definirati tipove nastavnih sati,
• opisati pravilno rukovanje nastavnim sredstvima i pomagalima,
• usporediti književne i izvanknjiževne sadržaje i područja te postignuća različitih metodičkih škola,
• napraviti izvedbene programe za rad u nastavi u skladu s okvirnim programima za osnovne i srednje škole te u skladu s definiranim kanonom iz nacionalne i svjetske književnosti,
• razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja lirskoga i epskoga djela,
• usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama.

Metodika nastave književnosti kao znanstvena disciplina (predmet proučavanja, metode, ciljevi).

Metodika nastave književnosti i druge znanosti (supstratne, korelacijske i pomoćne). Odnos metodike nastave književnosti i znanosti o književnosti. Znanstvena i školska interpretacija.

Odnos nastave književnosti i nastave jezika. Odnos nastave književnosti i drugih nastavnih predmeta.

Nacionalna i svjetska književnost u nastavi.

Programske koncepcije nastave književnosti. Nastavno programiranje gradiva (godišnje i tematsko planiranje, plan nastavnih jedinica). Teorija kurikula. Nacionalni obrazovni kurikul. Nastavni plan i nastavni program. Usporedba okvirnog i izvedbenog programa za osnovne i srednje škole (gimnazije i strukovne škole). Domaća lektira u programima. Povezivanje umjetnosti u nastavi. Korelacijsko-integracijsko planiranje.

Vrste literarnih sposobnosti. Programsko iskazivanje sposobnosti i aktivnosti.

Književnokritičke škole u nastavi književnosti (ruska metodička škola, njemačka škola interpretacije, eksplikacija teksta, zagrebačka književnokritička škola).

Opće metodološke koncepcije o ulozi učitelja, učenika i izvora znanja (struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, nastavne strategije, nastavni oblici rada, nastavne metode i postupci).

Nastavne metode (dijaloška, metoda izlaganja, metoda rada na tekstu, metoda samostalnih usmenih i pisanih radova učenika, grozdovi, umna mapa, dvostruki dnevnik, grafikoni, tablice, debata, mreža diskusije i slično).

Nastavna sredstva i pomagala kao izvori literarnoga znanja (ploča, grafoskop, radni listići, dnevnik čitanja, računalo, radio i televizija u nastavi književnosti, film kao vrsta umjetnosti – elementi filma, film u nastavi književnosti itd.).

Primarni i sekundarni izvori nastave književnosti. Dokumentacijska građa, književnokritički i znanstveni tekst u nastavi književnosti.

Udžbenik/čitanka u nastavi književnosti. Metodičko oblikovanje udžbenika i njihova tipologija. Metodika rada s udžbenikom.

Tipologija pitanja i zadataka u interpretaciji književnoga djela.

Tipovi nastavnih sati iz područja književnosti.

Metodički sustavi nastave književnosti (dogmatski, reproduktivni, interpretacijsko-analitički, meditacijsko-stvaralački, intertekstualni, korelacijsko-integracijski, projektni, komunikacijski, otvoreni, multimedijski i timski nastavni sustav). Nastavni sustavi i njihova pojava, osobitosti, metode i struktura odgojno-obrazovnog procesa. Metodički sustavi u interpretaciji lirske pjesme (pjesničke zbirke), epa, romana, pripovijetke i novele (novelističke zbirke).

Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji lirskoga djela. Interes učenika za poeziju. Pedagoško-psihološke odrednice u nastavi lirike. Usvajanje strukturnih obilježja lirske pjesme. Emocionalni sadržaj pjesme i izvantekstovna sfera. Motiviranje učenika za čitanje lirskoga djela i pjesničke zbirke. Tema i motiv kao polazište i predmet interpretacije.

Polazišta i metodička načela u interpretaciji epa.

Suvremene metodičke koncepcije u interpretaciji pripovjednoga djela. Motiviranje učenika za čitanje pripovjedne proze.

Samostalno čitanje i bilježenje. Roman, pripovijetka i novela u sklopu metodičke teorije. Polazišta i metodička načela u interpretaciji romana, pripovijetke i novele. Tipovi analize djela (tematsko-idejna, kompozicijska, analiza likova, analiza žanra, jezično-stilska analiza; cjelovita i fragmentarna analiza). Interpretacija likova u pripovjednoj prozi.

Odabrani teorijski/praktični metodički modeli i njihova interpretacija.

predavanja, seminari i radionice

Pisani seminarski uratci, Pohađanje nastave, Praktični rad, Seminarski rad

usmeno i pismeno

Konačna ocjena oblikuje se kumulativnim zbrojem bodova iz obveznih i izbornih aktivnosti. Za prolaz je potrebno izvršiti propisane obvezne aktivnosti i ostvariti najmanje 1000 B. Skala: 1000–1029=2; 1030–1059=3; 1060–1079=4; 1080 i više=5.

Elementi praćenja i provjeravanja (ukupno 6 ECTS):

• Pisani, kreativni, medijski i seminarski metodički zadatci te rad na zadatcima tijekom nastave - 2,2 ECTS - 50%

• Pohađanje nastave - 1,6 ECTS - 0%

• Praktični rad u školi, organizirani odlasci i metodički dnevnici - 1,1 ECTS - 25%

• Javne nastavne izvedbe i metodički/medijski nastupi - 1,1 ECTS - 25%

Organizirani posjet kinu i/ili kazalištu s usmjerenim praćenjem i naknadnom analizom vrednuje se kao izvanučionička/seminarska aktivnost prema posebnoj rubrici i objavljenim uputama. Postotni udjeli služe administrativnom grupiranju elemenata praćenja i provjeravanja. Konačna ocjena određuje se prema ukupnom broju bodova ostvarenih u obveznim i izbornim aktivnostima, prema objavljenoj bodovnoj skali i posebnim rubrikama pojedinih zadataka.

6 ECTS.

Obvezno: metodički nastup na osnovi predloška (poezija + proza/drama); metodički zvučni zapis u obliku emisije; odlasci u OŠ ili SŠ s izradom metodičkih dnevnika zapažanja; rad na zadatcima na predavanjima i seminarima; svi javni nastupi i miniprojekti koje nositelj izrijekom dodijeli rasporedom ili tijekom semestra.

Planirana izvanučionička/seminarska aktivnost: organizirani posjet kinu i/ili kazalištu radi stručnoga i metodičkoga praćenja filmske/kazališne izvedbe, uz naknadnu filmsku/teatrološku i metodičku analizu na nastavi. Studentima koji zbog opravdanih razloga ne mogu sudjelovati omogućuje se sadržajno usporediv zamjenski zadatak prema objavljenim uputama.

• D. Rosandić, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005.

• J. Sabljić, Praktična metodika književnoga odgoja i obrazovanja (I. i II. dio), Fakultet za crnogorski jezik i književnost / Narodna biblioteka „Radosav Ljumović“, Cetinje, 2021.

• A. Peti-Stantić, Čitanjem do (spo)razumijevanja: od čitalačke pismenosti do čitateljske sposobnosti, Naklada Ljevak, Zagreb, 2019.

• I. Bašić, Što je smisao nastave književnosti?: knjiga koja traži sugovornika, Balans centar za logopedagogiju i biblioterapiju, Zagreb, 2019.

• M. Kolar Billege, Sadržaj, ishodi i vrednovanje u Hrvatskome jeziku: metodički pristup, Sveučilište u Zagrebu, Učiteljski fakultet, Zagreb, 2020.

Broj primjeraka izmijenjene obvezne literature u odnosu na broj studenata koji trenutačno pohađaju nastavu na predmetu

Za novo dodane naslove potrebno je provjeriti broj dostupnih primjeraka u Knjižnici FFOS-a i uskladiti ga s brojem studenata koji trenutačno pohađaju kolegij.

• N. Govedić, Pohvala odriješenim rukama: odvažna čitanja i kritičke pedagogije, Naklada Ljevak, Zagreb, 2025.

• M. Kovač, Čitam, da se pročitam: deset razloga za čitanje knjiga u digitalno doba, Naklada Ljevak, Zagreb, 2021.

• M. Hameršak, Frakture dječje književnosti: od slikovnica do lektire, od Agrama do El Shatta, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2021.

• M. Češi, Đ. Ivančić, Izazovi i umijeća učenja i poučavanja: hrvatski jezik i inkluzivni pristup, Naklada Ljevak, Zagreb, 2019.

• S. Brajković, G. Žokalj, Učenje u tijeku: kako formativnim vrednovanjem potaknuti učenje, Alfa / POU Korak po korak, Zagreb, 2021.

Kratke usmene ili pismene provjere (zadatci objektivnog i esejskog tipa, rješavanje problema), refleksivno praćenje nastave usmenim ili pisanim putem (osvrt na sadržaje iznesene na satu, refleksivno čitanje, osvrt na pripravu).