| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Bockovac, Timea Anita | 15 |
30 |
0 |
Cilj kolegija je upoznati studente s trima osnovnim područjima morfologije: s deklinacijama i konjugacijama, tvorbom riječi i slaganjem riječi, koja će se prikazati najprije kroz vezu sa sintaksom i morfologijom, a onda kroz vezu fonologije i morfologije. Na vježbama iz morfologije cilj je na konkretnim primjerima pravilno odrediti oblike riječi te pravilno tvoriti nove oblike na temelju usvojenih znanja na predavanjima.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Pojam i vrste morfema. Teorije vezane uz razlikovanje morfema. Funkcije morfema. Pravila o povezivanju morfema. Povijesni razvoj osnovnih tipova morfema (osnova, interfiks, infiks i nastavak). Sustav vrsta riječi u modernom mađarskom jeziku. Problemi rastavljanja riječi. Ograničenja distribucijske analize. Nastavci (afiksi). Osnova i nastavak. Granice tipova morfema-nastavaka. Gramatički znak i sufiks. Infleksijski i derivacijski morfem. Pravila o poretku morfema. Padežni sufiksi. Padežni sufiksi u odnosu na hrvatske padežne nastavke. Trojno izražavanje smjera u mađarskom jeziku.
Vrste osnova. Zatvoreni i otvoreni razredi tipova osnova. Otvorne osnove. Veza sintaksa i morfologije (relacijske veze). Rječnik i morfologija-tvorba riječi. Razlika određene i neodređene glagolske promjene. Konjugacija glagola na -ik. Promjena postpozicija po osobama. Komparacija pridjeva i priloga načina.
Na vježbama se na konkretnim primjerima i rješavanju zadataka na nastavnim listićima primjenjuju spoznaje usvojene na predavanjima te se usvajaju metode kojima se služimo prilikom uporabe raznih morfema.
predavanja, vježbe
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava | objasniti funkcije vrsta morfema | usmeni ispit, pismeni ispit |
| zadatak čitanja i analize primjera | sustavno opažanje, zaključivanje | razlikovati različite tipove morfema | aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit, pismeni ispit |
| predavanje, zadatak analize primjera | slušanje izlaganja, zaključivanje | objasniti razliku infleksijskog i derivacijskog morfema | aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit, pismeni ispit |
| predavanje | slušanje, analiza literature | utvrditi ograničenja distribucijske analize | usmeni ispit, pismeni ispit |
| suradničko učenje, zadatak analize primjera | postavljanje i rješavanje problema, analiza literature | razlikovati osnovu od nastavka | projektna aktivnost, samostalno istraživanje |
| predavanje, suradničko učenje | slušanje | objasniti proces otvaranja osnova na primjerima različitih tipova osnova | usmeni ispit, pismeni ispit |
| uspoređivanje različitih pojmova i teorija | postavljanje i rješavanje problema, analiza literature | upotrebljavati pravila u poretku morfema i vrste osnova | samostalno istraživanje |
| provjera pojmova i teorija, diskusija | suradnja, aktivno sudjelovanje, samostalna uporaba literature | konstruirati točne oblike imenskih riječi i glagola | samostalno istraživanje i usmeno izvješće |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave
pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,65 | 0% |
| Kontinuirana provjera znanja | 0,6 | 0% |
| Kontinuirano praćenje | 1 | 0% |
| Pismeni ispit | 1,5 | 0% |
| Pohađanje nastave | 1,25 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir rezultati kontinuiranog praćenja rada studenta (30 %) te rezultat završnog pismenog ispita (70 %).
Kontinuirano praćenje rada studenta obuhvaća pet kratkih pisanih provjera tijekom semestra (20 %) te aktivnost i zadatke na nastavi (10 %).
Primjer izračunavanja ocjene:
Primjer oblikovanja konačne ocjene
Konačna ocjena izračunava se prema formuli:
(kontinuirano praćenje × 0,3) + (pismeni ispit × 0,7)
Primjer izračunavanja ocjene:
Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja i ocjenu 3 iz završnog pismenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli:
(4 × 0,3) + (3 × 0,7) = 1,2 + 2,1 = 3,3 ≈ 3
Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila dobar (3).
Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.
Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.
Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.
Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom izvođača kolegija i sustručnjaka na Studiju mađarskog jezika i književnosti.