Morfologija mađarskoga jezika 1

 

Naziv kolegija:
Morfologija mađarskoga jezika 1
Šifra ISVU:
119191
Šifra MOZVAG:
MAP215
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
KATEDRA ZA MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
MAĐARSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lehocki-Samardžić, Ana
15
0
0
Fehir, Adela
0
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je upoznati studente s trima osnovnim područjima morfologije: s deklinacijama i konjugacijama, tvorbom riječi i slaganjem riječi, koja će se prikazati najprije kroz vezu sa sintaksom i morfologijom, a onda kroz vezu fonologije i morfologije. Na vježbama iz morfologije cilj je na konkretnim primjerima pravilno odrediti oblike riječi te pravilno tvoriti nove oblike na temelju usvojenih znanja na predavanjima.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti funkcije vrsta morfema
  • razlikovati različite tipove morfema
  • objasniti razliku infleksijskog i derivacijskog morfema
  • utvrditi ograničenja distribucijske analize
  • razlikovati osnovu od nastavka
  • objasniti proces otvaranja osnova na primjerima različitih tipova osnova
  • upotrebljavati pravila u poretku morfema i vrste osnova
  • konstruirati točne oblike imenskih riječi i glagola

Sadržaj predmeta:

Pojam i vrste morfema. Teorije vezane uz razlikovanje morfema. Funkcije morfema. Pravila o povezivanju morfema. Povijesni razvoj osnovnih tipova morfema (osnova, interfiks, infiks i nastavak). Sustav vrsta riječi u modernom mađarskom jeziku. Problemi rastavljanja riječi. Ograničenja distribucijske analize. Nastavci (afiksi). Osnova i nastavak. Granice tipova morfema-nastavaka. Gramatički znak i sufiks. Infleksijski i derivacijski morfem. Pravila o poretku morfema. Padežni sufiksi. Padežni sufiksi u odnosu na hrvatske padežne nastavke. Trojno izražavanje smjera u mađarskom jeziku.

Vrste osnova. Zatvoreni i otvoreni razredi tipova osnova. Otvorne osnove. Veza sintaksa i morfologije (relacijske veze). Rječnik i morfologija-tvorba riječi. Razlika određene i neodređene glagolske promjene. Konjugacija glagola na -ik. Promjena postpozicija po osobama. Komparacija pridjeva i priloga načina. 

Na vježbama se na konkretnim primjerima i rješavanju zadataka na nastavnim listićima primjenjuju spoznaje usvojene na predavanjima te se usvajaju metode kojima se služimo prilikom uporabe raznih morfema.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti funkcije vrsta morfema usmeni ispit, pismeni ispit
zadatak čitanja i analize primjera sustavno opažanje, zaključivanje razlikovati različite tipove morfema aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit, pismeni ispit
predavanje, zadatak analize primjera slušanje izlaganja, zaključivanje objasniti razliku infleksijskog i derivacijskog morfema aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit, pismeni ispit
predavanje slušanje, analiza literature utvrditi ograničenja distribucijske analize usmeni ispit, pismeni ispit
suradničko učenje, zadatak analize primjera postavljanje i rješavanje problema, analiza literature razlikovati osnovu od nastavka projektna aktivnost, samostalno istraživanje
predavanje, suradničko učenje slušanje objasniti proces otvaranja osnova na primjerima različitih tipova osnova usmeni ispit, pismeni ispit
uspoređivanje različitih pojmova i teorija postavljanje i rješavanje problema, analiza literature upotrebljavati pravila u poretku morfema i vrste osnova samostalno istraživanje
provjera pojmova i teorija, diskusija suradnja, aktivno sudjelovanje, samostalna uporaba literature konstruirati točne oblike imenskih riječi i glagola samostalno istraživanje i usmeno izvješće

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,65 10%
Kontinuirana provjera znanja 0,6 40%
Kontinuirano praćenje 1 30%
Pohađanje nastave 1,25 0%
Usmeni ispit 1,5 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz testova (40%), ocjene za zadatke na nastavi (10%) te završni usmeni ispit (50%).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja i 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kontinuirano praćenje x 0,3) + (ispit x 0,7).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1, 2 + 2,1 = 3, 3 = 3.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Keszler Borbála (szerk.), Magyar grammatika. Bp., 2000.
  2. Kiefer Ferenc: Alaktan. In: A magyar nyelv kézikönyve. Szerk. Kiefer Ferenc–Siptár Péter. Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2003. 185–204.
  3. Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. (Szóalak-, szófaj-, szószerkezet-, mondattan) Szerk. Balogh Judit. Bp., 1994.

Dopunska literatura:

  1. Kenesei István: Szavak, szófajok, toldalékok. In: Strukturális magyar nyelvtan 3. Morfológia. Szerk.
  2. Kiefer Ferenc, Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2000. 75–135.
  3. Kiefer Ferenc: A ragozás. In: Strukturális magyar nyelvtan 3. Morfológia. Szerk. Kiefer Ferenc, Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2000. 569–619.
  4. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 90-106.
  5. T. Somogyi Magda, Toldalékrendszerezésünk vitás kérdései. Tinta Könyvkiadó, 2000.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom izvođača kolegija i sustručnjaka na Studiju mađarskog jezika i književnosti.

Ostale informacije: