Morfologija mađarskoga jezika 1

Cilj kolegija je upoznati studente s trima osnovnim područjima morfologije: s deklinacijama i konjugacijama, tvorbom riječi i slaganjem riječi, koja će se prikazati najprije kroz vezu sa sintaksom i morfologijom, a onda kroz vezu fonologije i morfologije. Na vježbama iz morfologije cilj je na konkretnim primjerima pravilno odrediti oblike riječi te pravilno tvoriti nove oblike na temelju usvojenih znanja na predavanjima.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti funkcije vrsta morfema
• razlikovati različite tipove morfema
• objasniti razliku infleksijskog i derivacijskog morfema
• utvrditi ograničenja distribucijske analize
• razlikovati osnovu od nastavka
• objasniti proces otvaranja osnova na primjerima različitih tipova osnova
• upotrebljavati pravila u poretku morfema i vrste osnova
• konstruirati točne oblike imenskih riječi i glagola

Pojam i vrste morfema. Teorije vezane uz razlikovanje morfema. Funkcije morfema. Pravila o povezivanju morfema. Povijesni razvoj osnovnih tipova morfema (osnova, interfiks, infiks i nastavak). Sustav vrsta riječi u modernom mađarskom jeziku. Problemi rastavljanja riječi. Ograničenja distribucijske analize. Nastavci (afiksi). Osnova i nastavak. Granice tipova morfema-nastavaka. Gramatički znak i sufiks. Infleksijski i derivacijski morfem. Pravila o poretku morfema. Padežni sufiksi. Padežni sufiksi u odnosu na hrvatske padežne nastavke. Trojno izražavanje smjera u mađarskom jeziku.

Vrste osnova. Zatvoreni i otvoreni razredi tipova osnova. Otvorne osnove. Veza sintaksa i morfologije (relacijske veze). Rječnik i morfologija-tvorba riječi. Razlika određene i neodređene glagolske promjene. Konjugacija glagola na -ik. Promjena postpozicija po osobama. Komparacija pridjeva i priloga načina. 

Na vježbama se na konkretnim primjerima i rješavanju zadataka na nastavnim listićima primjenjuju spoznaje usvojene na predavanjima te se usvajaju metode kojima se služimo prilikom uporabe raznih morfema.

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz testova (40%), ocjene za zadatke na nastavi (10%) te završni usmeni ispit (50%).

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 4 iz kontinuiranog praćenja i 3 iz završnog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kontinuirano praćenje x 0,3) + (ispit x 0,7).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,3) + (3 x 0,7) = 1, 2 + 2,1 = 3, 3 = 3.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Keszler Borbála (szerk.), Magyar grammatika. Bp., 2000.
2. Kiefer Ferenc: Alaktan. In: A magyar nyelv kézikönyve. Szerk. Kiefer Ferenc–Siptár Péter. Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2003. 185–204.
3. Mai magyar nyelvi gyakorlatok I. (Szóalak-, szófaj-, szószerkezet-, mondattan) Szerk. Balogh Judit. Bp., 1994.

1. Kenesei István: Szavak, szófajok, toldalékok. In: Strukturális magyar nyelvtan 3. Morfológia. Szerk.
2. Kiefer Ferenc, Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2000. 75–135.
3. Kiefer Ferenc: A ragozás. In: Strukturális magyar nyelvtan 3. Morfológia. Szerk. Kiefer Ferenc, Akadémiai Könyvkiadó, Bp., 2000. 569–619.
4. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 90-106.
5. T. Somogyi Magda, Toldalékrendszerezésünk vitás kérdései. Tinta Könyvkiadó, 2000.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom izvođača kolegija i sustručnjaka na Studiju mađarskog jezika i književnosti.