Konjugirani i nekonjugirani glagolski oblici u suvremenom njemačkom jeziku

 

Naziv kolegija:
Konjugirani i nekonjugirani glagolski oblici u suvremenom njemačkom jeziku
Šifra ISVU:
43235
Šifra MOZVAG:
NJ99
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
0
0
0
Keglević, Ana
0
15
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • usvojiti osnovna znanja o morfologiji glagola, prepoznavati predikat u glavnoj i zavisnoj rečenici i moći ga analizirati po svim kategorijama konjugiranih i nekonjugiranih glagolskih oblika, razviti svijest o redu riječi u glavnoj i zavisnoj rečenici, čitati s razumijevanjem i interpretirati odabranu literaturu kako bi usavršili vlastitu sposobnost razumijevanja i interpretacije morfologije glagola, usvojiti osnove razumijevanja teksta, ostvariti interaktivno proučavanje problema,
  • proširiti svoj rječnički fond kako svakodnevim tako i stručnim izrazima, uspješno kolokvirati obrađeno gradivo

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • identificirati predikat u glavnoj i u zavisnoj rečenici
  • klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani
  • primjenjujući odgovarajuća pravila transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu
  • opisati transformaciju rečenice iz aktiva u pasiv odgovarajućom terminologijom
  • odrediti lice, broj, vrijeme, genus i modus glagolskog oblika
  • odrediti elemente koji tvore rečenični okvir u zadanoj rečenici
  • koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika u konkretnom jezičnom materijalu

Sadržaj predmeta:

Ovaj izborni kolegij u prvi plan stavlja glagolske oblike suvremenog njemačkog jezika. Glagoli čine središnje mjesto u mnogim gramatikama pa tako i u gramatici njemačkog jezika. Kao i svaka druga vrsta riječi oni posjeduju neka obilježja po kojima ih možemo razlikovati od ostalih vrsta. To je prije svega sposobnost konjugacije, koja se u njemačkom jeziku manifestira dvojako, tako da razlikujemo konjugirane i nekonjugirane glagolske oblike. Razjasnit ćemo pojam predikata i to što ga čini. U ovom segmentu našeg zanimanja dotaknut ćemo i neke uvodne razine znanosti o rečenici njemačkog jezika, jer je za razumijevanje glagola, odnoso predikata, neophodno shvatiti i interakciju ostalih dijelova rečenice, prije svega subjekta i objekta.

Interakciju glagola i ostalih dijelova rečenice ćemo uvijek promatrati na nivou diskursa u kojem se pojavljuju. Ovakav pristup će nas dovesti i do pojma razumijevanja teksta, što je od velike važnosti u učenju stranih jezika. Tekstove će činiti niz handouta iz aktualnog govornog i pisanog njemačkog jezika.

Budući da je mjesto konjugiranog i nekonjugiranog glagola u njemačkom jeziku fiksno, zanimat ćemo se i mjestom glagolskih oblika u glavnim i zavisnim rečenica te njegovim odnosima sa ostalim dijelovima rečenenice, što bi kasnije trebalo uvelike pomoći u kolegijima koji se zanimaju sintaksom njemačkog jezika. Svaki problem koji se tiče promjena na glagolskim oblicima ima i svoje teorijsko objašnjenje pragmatičnog karakter, što znači da ćemo na praktičnim primjerima davati sažetu teorijsku podlogu.

Zanimat ćemo se i formalno-funkcionalnim obilježjima konjugiranih i nekonjugiranih glagolskih oblika, koja bi mogla pomoći pri shvaćanju ovog problema.

Ovaj izborni kolegij nalazi svoje uporište u morfologiji glagolskih izraza u suvremenom njemačkom jeziku, ali isto tako i u aktualnom standardnom njemačkom jeziku u njegovoj pisanoj i govornoj formi, te pruža temelje bavljenja jezikom za studente germanistike.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, analiza tekstova (novinski članci) aktivno slušanje, sustavno opažanje identificirati predikat u glavnoj i u zavisnoj rečenici aktivnost na nastavi, kolokvij
rasprava i analiza analiza jezičnog materijala klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani aktivnost na nastavi
radionica primjena naučenoga primjenjujući odgovarajuća pravila transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu kolokvij
grupna rasprava primjena naučenoga (primjereno korištenje odgovarajuće terminologije za opis transformacije iz aktiva u pasiv) opisati transformaciju rečenice iz aktiva u pasiv odgovarajućom terminologijom aktivnost na nastavi
grupna rasprava primjena naučenoga, analiza jezičnog materijala odrediti lice, broj, vrijeme, genus i modus glagolskog oblika kolokvij
predavanje, analiza tekstova (novinski članci) aktivno slušanje, sustavno opažanje, analiza odabranih primjera odrediti elemente koji tvore rečenični okvir u zadanoj rečenici kolokvij
grupna rasprava, radionica prezentacija naučenoga koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika u konkretnom jezičnom materijalu aktivnost na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1,25 0%
Pismeni ispit 1,25 100%
Pohađanje nastave 0,75 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačnu ocjenu čini ocjena iz položenih kolokvija ili završnog pismenog ispita. Postoci iz položenih kolokvija se zbrajaju te iz prosjeka tih postotaka proizlazi konačna ocjena.

Primjer izračunavanja ocjene:

1. kolokvij              2. kolokvij         Ispit          Ocjena iz kolokvija/ispita       Konačna ocjena

      86%                      78%              -                          82%   3 (dobar)                3 (dobar)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uvjet za dobivanje potpisa je nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Hall, Katrin; Scheiner, Barbara (2014): Übungsgrammatik für die Oberstufe. München: Hueber Verlag

Dopunska literatura:

  1. Helbig, G./Buscha, J. (2005): Deutsche Grammatik. Ein Handbuch für den Ausländerunterricht. Langenscheidt.
  2. Duden (2006): Die Grammatik. Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus AG. Mannheim.
  3. Bagarić Medve, Vesna; Pon, Leonard (2012): "Kochbuch der deutschen Grammatik 2" . Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. (odabrana poglavlja)
  4. Billina, Anneli (2010): Fit in Grammatik B1. Ismaning: Hueber Verlag.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Povratna informacija od studenata (ankete, individualne konzultacije, grupne diskusije)

Ostale informacije: