Konjugirani i nekonjugirani glagolski oblici u suvremenom njemačkom jeziku

• usvojiti osnovna znanja o morfologiji glagola, prepoznavati predikat u glavnoj i zavisnoj rečenici i moći ga analizirati po svim kategorijama konjugiranih i nekonjugiranih glagolskih oblika, razviti svijest o redu riječi u glavnoj i zavisnoj rečenici, čitati s razumijevanjem i interpretirati odabranu literaturu kako bi usavršili vlastitu sposobnost razumijevanja i interpretacije morfologije glagola, usvojiti osnove razumijevanja teksta, ostvariti interaktivno proučavanje problema,
• proširiti svoj rječnički fond kako svakodnevim tako i stručnim izrazima, uspješno kolokvirati obrađeno gradivo

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• identificirati predikat u glavnoj i u zavisnoj rečenici
• klasificirati zadani glagolski oblik kao konjugirani ili nekonjugirani
• primjenjujući odgovarajuća pravila transformirati aktivnu rečenicu u pasivnu
• opisati transformaciju rečenice iz aktiva u pasiv odgovarajućom terminologijom
• odrediti lice, broj, vrijeme, genus i modus glagolskog oblika
• odrediti elemente koji tvore rečenični okvir u zadanoj rečenici
• koristiti odgovarajuću terminologiju prilikom opisa glagolskih oblika u konkretnom jezičnom materijalu

Ovaj izborni kolegij u prvi plan stavlja glagolske oblike suvremenog njemačkog jezika. Glagoli čine središnje mjesto u mnogim gramatikama pa tako i u gramatici njemačkog jezika. Kao i svaka druga vrsta riječi oni posjeduju neka obilježja po kojima ih možemo razlikovati od ostalih vrsta. To je prije svega sposobnost konjugacije, koja se u njemačkom jeziku manifestira dvojako, tako da razlikujemo konjugirane i nekonjugirane glagolske oblike. Razjasnit ćemo pojam predikata i to što ga čini. U ovom segmentu našeg zanimanja dotaknut ćemo i neke uvodne razine znanosti o rečenici njemačkog jezika, jer je za razumijevanje glagola, odnoso predikata, neophodno shvatiti i interakciju ostalih dijelova rečenice, prije svega subjekta i objekta.

Interakciju glagola i ostalih dijelova rečenice ćemo uvijek promatrati na nivou diskursa u kojem se pojavljuju. Ovakav pristup će nas dovesti i do pojma razumijevanja teksta, što je od velike važnosti u učenju stranih jezika. Tekstove će činiti niz handouta iz aktualnog govornog i pisanog njemačkog jezika.

Budući da je mjesto konjugiranog i nekonjugiranog glagola u njemačkom jeziku fiksno, zanimat ćemo se i mjestom glagolskih oblika u glavnim i zavisnim rečenica te njegovim odnosima sa ostalim dijelovima rečenenice, što bi kasnije trebalo uvelike pomoći u kolegijima koji se zanimaju sintaksom njemačkog jezika. Svaki problem koji se tiče promjena na glagolskim oblicima ima i svoje teorijsko objašnjenje pragmatičnog karakter, što znači da ćemo na praktičnim primjerima davati sažetu teorijsku podlogu.

Zanimat ćemo se i formalno-funkcionalnim obilježjima konjugiranih i nekonjugiranih glagolskih oblika, koja bi mogla pomoći pri shvaćanju ovog problema.

Ovaj izborni kolegij nalazi svoje uporište u morfologiji glagolskih izraza u suvremenom njemačkom jeziku, ali isto tako i u aktualnom standardnom njemačkom jeziku u njegovoj pisanoj i govornoj formi, te pruža temelje bavljenja jezikom za studente germanistike.

seminari i radionice, vježbe

Aktivnost i priprema za nastavu, Kolokvij/pismeni ispit, Pohađanje nastave

pismeno

Konačnu ocjenu čini ocjena iz položenih kolokvija ili završnog pismenog ispita. Postoci iz položenih kolokvija se zbrajaju te iz prosjeka tih postotaka proizlazi konačna ocjena.

1. kolokvij              2. kolokvij         Ispit          Ocjena iz kolokvija/ispita       Konačna ocjena

      86%                      78%              -                          82%   3 (dobar)                3 (dobar)

Uvjet za dobivanje potpisa je nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Hall, Katrin; Barbara Scheiner (2014): Übungsgrammatik für die Oberstufe. München: Hueber Verlag

1. Habermann, Mechthild et al. (2015): Duden Grundwissen Grammatik: fit für den Bachelor. Berlin: Dudenverlag.
2. Duden (2006): Die Grammatik. Bibliographisches Institut & F. A. Brockhaus AG. Mannheim.
3. Bagarić Medve, Vesna; Leonard Pon (2012): "Kochbuch der deutschen Grammatik 2". Osijek: Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. (odabrana poglavlja)
4. Billina, Anneli (2010): Fit in Grammatik B1. Ismaning: Hueber Verlag.

Povratna informacija od studenata (ankete, individualne konzultacije, grupne diskusije)