FF - Info

Naziv kolegija:: Uvod u lingvistiku za germaniste
Šifra ISVU:: 46351
Šifra MOZVAG:: NJ69
ECTS:: 2
Jezik izvođenja:: njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:: ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij	Godina	Semestar	Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)	2.g.	ljetni	obavezan

Nastavnik	Nositelj	P	V	S
Pon, Leonard		30	0	0

Ciljevi i zadaci:

upoznati studente s osnovnim konceptima i postavkama temeljnih lingvističkih disciplina;
osposobiti ih za razumijevanje lingvističke literature i njenu primjenu u samostalnom bavljenju lingvističkim sadržajima.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

opisati različita lingvistička područja i predmet njihova proučavanja

opisati vrste jezičnoga posuđivanja

analizirati zadani jezični materijal s obzirom na vrstu jezičnog posuđivanja

opisati različite modele jezičnoga znaka

primijeniti generativnu i dependencijalnu teoriju u opisu jednostavnih primjera iz njemačkoga jezika

analizirati odabrani stručni članak koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija

izložiti probleme obrađene u odabranom stručnom članku koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija

Sadržaj predmeta:

Ovaj kolegij predstavlja uvod u teorijske i metodološke temelje lingvistike. Studenti se upoznaju s osnovnim pojmovima i predmetom istraživanja lingvistike. U kolegiju se daje pregled sljedećih lingvističkih područja: semiotika, fonetika i fonologija, morfologija, sintaksa, semantika i pragmatika. Teme koje se obrađuju su: jezik i njegova uloga u društvu, komunikacija, komunikacijska kompetencija, jezik kao sistem jezičnih znakova, oblik i sadržaj jezičnog znaka, denotativno i konotativno značenje jezičnog znaka, promjene u jeziku, tipologija jezika, kratki povijesni pregled razvoja njemačkog jezika, varijante njemačkog standardnog jezika, dijalekti u njemačkom jeziku, gramatičke teorije – normativna, deskriptivna, teorija valentnosti, generativna teorija, leksik, proširenje leksika, međujezično posuđivanje, tipovi rječnika, jezični činovi, implikature. Navedeni sadržaji obrađuju se na primjerima iz njemačkog jezika i dopunjuju vježbama. Na seminaru studenti podnose referate o pročitanoj literaturi nakon čega se raspravlja o određenom lingvističkom problemu.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA	AKTIVNOST STUDENTA	ISHOD UČENJA	METODA PROCJENE
predavanje	aktivno slušanje, sustavno opažanje	opisati različita lingvistička područja i predmet njihova proučavanja	usmeni ispit, aktivnost studenata na nastavi
predavanje	sustavno opažanje	opisati vrste jezičnoga posuđivanja	aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje, analiza primjera, grupna rasprava	sustavno opažanje, analiza jezičnog materijala uz primjenu odgovarajuće lingvističke terminologije	analizirati zadani jezični materijal s obzirom na vrstu jezičnog posuđivanja	pismeni ispit
predavanje, zadatak čitanja literature i analize primjera	analiza literature, rasprava, opis i analiza jezičnih i drugih vrsta znakova	opisati različite modele jezičnoga znaka	usmeni ispit
predavanje, analiza primjera	sustavno opažanje, analiza jezičnog materijala uz primjenu odgovarajuće lingvističke terminologije	primijeniti generativnu i dependencijalnu teoriju u opisu jednostavnih primjera iz njemačkoga jezika	aktivnost studenata u nastavi
samostalan rad studenata	čitanje i analiza stručnog članka, izdvajanje ključnih ideja, pojmova i primjera	analizirati odabrani stručni članak koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija	referat
samostalan rad studenata	priprema i održavanje usmenog izlaganja	izložiti probleme obrađene u odabranom stručnom članku koji se bavi lingvističkim temama iz opisa kolegija	referat

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Pismeni ispit	1	50%
Pohađanje nastave	0,75	0%
Usmeni ispit	0,25	50%

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena utvrđuje na temelju uspjeha na završnom ispitu. Završni se ispit sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Na oba dijela ispita može se ostvariti najviše po 50 bodova. Bodovi stečeni na oba dijela ispita zbrajaju se, a konačna se ocjena dodjeljuje prema sljedećoj skali: izvrstan (5): 93 – 100 bodova; vrlo dobar (4): 85 – 92 bodova; dobar (3): 77 – 84 bodova; dovoljan (2): 70 – 76 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uvjet za dobivanje potpisa je nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Obavezna literatura:

Horstmann, S. et al. (2020): Einführung in die Linguistik für DaF/DaZ. Paderborn: Ferdinand Schöningh.
Petrović, V. (2001): Einführung in die Linguistik für Germanisten. Ein Arbeitsbuch. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Pedagoški fakultet.

Dopunska literatura:

Büntig, K-D. (1994): Einführung in die Linguistik. Frankfurt: Athenäum.
Glovacki-Bernardi, Z. et al. (2001): Uvod u lingvistiku. Zagreb: Školska knjiga.
Glück, H. (ur.) (2000): Metzler Lexikon Sprache. Stuttgart. Weimar: Metzler.
Pittner, K. (2016): Einführung in die germanistische Linguistik. Darmstadt: WBG.
Vater, H. (2002): Einführung in die Sprachwissenschaft. München: Fink.
Izabrani članci iz časopisa (Deutsche Sprache, Zeitschrift für germanistische Linguistik, Zeitschrift für Sprachwissenschaft, Sprachwissenschaft i drugi)

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije:

Uvod u lingvistiku za germaniste