Fonetika i fonologija mađarskog jezika

Ciljevi kolegija su upoznati studente s mađarskim fonetskim i fonološkim sustavom, objasniti njegove principe djelovanja. Uz pomoć prikaza konkretnih problema, upoznati studente s metodama i postupcima ovladavanja fonetskim sustavom mađarskog jezika kao i metodama proučavanja suvremene fonetike i fonologije. Na vježbama iz fonetike cilj je usvojiti pravilan izgovor mađarskih glasova te kroz razne fonološke vježbe ovladati širokim spektrom i posebnostima mađarskog sustava otvornika i udvojenih zatvornika. 

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• definirati pojam fonetike i fonologije
• opisati osnovne značajke tih grana jezikoslovlja
• opisati mađarski fonološki sustav
• prepoznati izgovorne razlike unutar skupina otvornika i zatvornika
• opisati glasovne promjene koje nastaju pri izgovoru
• definirati dinamičnu fonologiju
• objasniti na primjerima njezina glavna pravila
• navesti tipove osnova u mađarskom jeziku i glasovne promjene prilikom dodavanja nastavaka

Uvod u problematiku fonetike i fonologije. Fonem, fon, alofon. Fonološki sustav suvremenoga mađarskoga standardnog jezika. Pismo i govor kao dva pojavna oblika jezika, predmeti istraživanja fonetike i fonologije i njihovo mjesto među ostalim gramatičkim disciplinama, povijest mađarske fonetike i fonologije; fonetski opis: zvuk i glas, fiziološke osnove govora, artikulacijska i akustička fonetika, distinktivna obilježja fonema, kombinatorika; glas i njegov zapis. Organi koji sudjeluju u nastajanju glasa i proces nastajanja glasa. Izgovor mađarskih zatvornika i njihova razlikovna obilježja. Izgovor mađarskih otvornika i njihova razlikovna obilježja. Paradigmatski sustav fonema mađarskog jezika. Zamjene glasova. Vrste jednačenja glasova. Osnove dinamične fonologije, utvrđivanje pravila. Suprasegmentalni elementi. Tipovi osnova riječi u mađarskom jeziku. Promjene prilikom dodavanja nastavaka. Osnove fonologije mađarske rečenice: akcent(i) u rečenici, intonacija, ostala suprasegmentalna obilježja (jačina, pauze, tempo, ritam); usporedba hrvatskoga i mađarskoga glasovnog sustava i osnovnih fonoloških pravila, komparativna fonologija hrvatske i mađarske rečenice (glavne sličnosti i razlike). Na temelju raznih fonoloških vježba usvajanje pravilnog izgovora glasova.

predavanja, vježbe

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz testova i kolokvija (40%), ocjene za zadatke na nastavi (10%) te završni usmeni ispit (50%).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) iz kontinuirane provjere znanja (redoviti testovi, vježbe na praktičnoj nastavi i dva kolokvija) postigao je 60%; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Gósy Mária: Fonetika, a beszéd tudománya, Osiris Tankönyvkiadó, Budapest, 2004
2. Kassai Ilona: Fonetika. Nemzeti Tankönyvkiadó, Budapest, 2005. (könyvtár)
3. Pannon Enciklopédia. Magyar nyelv és irodalom. Dunakanyar Kiadó. Budapest. 2000; 86-87.p.; 122-123.p.
4. Vuletić, Branko. Lingvistika govora. Zagreb: FFPress, 2007.

1. Kassai Ilona: A fonetikai háttér. In: Kiefer Ferenc szerk.: Strukturális magyar nyelvtan I. Fonológia. Bp., 1994. 581–665.
2. Siptár Péter (szerk.), Szabálytalan fonológia. Bp., 2001.
3. Szilágyi N. Sándor, Világunk, a nyelv. Bp., 2000. 11–73.
4. Telegdi Zsigmond, Fonetika. Fonológia. In: Bevezetés az általános nyelvészetbe. Bp. 129–139.

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Priručnikom za osiguravanje kvalitete obrazovanja i znanstveno-istraživačkog rada na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima sa svrhom vrednovanja rada nastavnika.

Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom izvođača kolegija i sustručnjaka na Studiju mađarskog jezika i književnosti.