Semantika

 

Naziv kolegija:
Semantika
Šifra ISVU:
174729
Šifra MOZVAG:
HK64
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Faletar, Goran
30
0
0
Kostanjevac, Domagoj
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je kolegija upoznati studente s raznorodnim aspektima proučavanja značenjskih odnosa u jeziku uvodeći ih u različite tradicionalne i suvremene teorijske okvire unutar kojih se ti odnosi mogu rasvijetliti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • razumjeti kako tradicijsku tako i suvremenu znanstvenu terminologiju kojom su pokriveni različiti aspekti jezičnoga značenja,
  • razlikovati relevantne tradicijske i suvremene teorijske pristupe problematici jezičnoga značenja,
  • kritički analizirati različite teorijske pristupe s obzirom na temeljne sličnosti i razlike,
  • analizirati uzročno posljedičnu povezanost različitih teorijskih prisupa, tj. osvijestiti njihov kronološki slijed,
  • analizirati konkretne jezične činjenice sa semantičkoga gledišta,
  • metodološki jasno argumentirati svoje stavove i rješenja na temelju stečenih teorijskih znanja.

Sadržaj predmeta:

Kolegij uvodi studente u složena pitanja značenja, i to 1) na razini leksema odnosno riječi, 2) na razini strukture vokabulara odnosno na paradigmatskoj razini i 3) na razini odnosa semantike i sintakse odnosno na sintagmatskoj razini. Obrađuju se temeljni tradicionalni semantički pojmovi kao što su homonimija, sinonimija, polisemija i antonimija te tradicionalni teorijski pristupi poput komponencijalne analize i teorije polja. Posebna se pažnja posvećuje složenosti odnosa semantike i sintakse, i to kroz raščlambu različitih suvremenih, kako formalnih tako i funkcionalnih, teorijskih pristupa gramatičkom opisu, ali i kroz analizu i opis specifičnih gramatičkih kategorija, poput, primjerice, kategorije rečeničnoga subjekta ili padežnoga kodiranja u hrvatskome jeziku, u svjetlu njihove značenjske determiniranosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2.1. Nastavna aktivnost 2.2. Aktivnost studenta 2.3. Ishod učenja 2.4. Metoda procjene
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, aktivno sudjelovanje u raspravi razumjeti kako tradicijsku tako i suvremenu znanstvenu terminologiju kojom su pokriveni različiti aspekti jezičnoga značenja aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
aktivno sudjelovanje u raspravi, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje razlikovati relevantne tradicijske i suvremene teorijske pristupe problematici jezičnoga značenja aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
aktivno sudjelovanje u raspravi, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje kritički analizirati različite teorijske pristupe s obzirom na temeljne sličnosti i razlike aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pismeni ispit
ocjena seminarskoga rada
predavanje
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
aktivno sudjelovanje u raspravi, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati uzročno posljedičnu povezanost različitih teorijskih prisupa, tj. osvijestiti njihov kronološki slijed aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pismeni ispit
ocjena seminarskoga rada
predavanje
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
aktivno sudjelovanje u raspravi, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati konkretne jezične činjenice sa semantičkoga gledišta aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pismeni ispit
ocjena seminarskoga rada
predavanje
seminarsko izlaganje
grupna rasprava
aktivno sudjelovanje u raspravi, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature, sustavno opažanje i zaključivanje metodološki jasno argumentirati svoje stavove i rješenja na temelju stečenih teorijskih znanja aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
pismeni ispit
ocjena seminarskoga rada

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1 0%
Pismeni ispit 1 0%
Pohađanje nastave 1,2 0%
Seminarski rad 0,8 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena seminarskoga rada, ocjena iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, polaganje dvaju kolokvija, seminarski rad, pismeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Lyons, John, Semantics, Vol. I, Cambridge University Press, Cambridge, 1977.
  2. Palmer, Frank R., Semantics – A New Outline, Cambridge University Press, Cambridge, 1976.
  3. Raffaelli, Ida, O značenju: Uvod u semantiku, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

Dopunska literatura:

  1. Leech, Geoffrey N., Semantics, Penguin, Harmondsworth, 1978.
  2. Lyons, John, Language, Meaning and Context, Fontana, London, 1981.
  3. Lyons, John, Linguistic Semantics, An Introduction, Cambridge University Press, Cambridge, 1995.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije: