Semantika

Cilj je kolegija upoznati studente s raznorodnim aspektima proučavanja značenjskih odnosa u jeziku uvodeći ih u različite tradicionalne i suvremene teorijske okvire unutar kojih se ti odnosi mogu rasvijetliti.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razumjeti kako tradicijsku tako i suvremenu znanstvenu terminologiju kojom su pokriveni različiti aspekti jezičnoga značenja,
• razlikovati relevantne tradicijske i suvremene teorijske pristupe problematici jezičnoga značenja,
• kritički analizirati različite teorijske pristupe s obzirom na temeljne sličnosti i razlike,
• analizirati uzročno posljedičnu povezanost različitih teorijskih prisupa, tj. osvijestiti njihov kronološki slijed,
• analizirati konkretne jezične činjenice sa semantičkoga gledišta,
• metodološki jasno argumentirati svoje stavove i rješenja na temelju stečenih teorijskih znanja.

Kolegij uvodi studente u složena pitanja značenja, i to 1) na razini leksema odnosno riječi, 2) na razini strukture vokabulara odnosno na paradigmatskoj razini i 3) na razini odnosa semantike i sintakse odnosno na sintagmatskoj razini. Obrađuju se temeljni tradicionalni semantički pojmovi kao što su homonimija, sinonimija, polisemija i antonimija te tradicionalni teorijski pristupi poput komponencijalne analize i teorije polja. Posebna se pažnja posvećuje složenosti odnosa semantike i sintakse, i to kroz raščlambu različitih suvremenih, kako formalnih tako i funkcionalnih, teorijskih pristupa gramatičkom opisu, ali i kroz analizu i opis specifičnih gramatičkih kategorija, poput, primjerice, kategorije rečeničnoga subjekta ili padežnoga kodiranja u hrvatskome jeziku, u svjetlu njihove značenjske determiniranosti.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena seminarskoga rada, ocjena iz kolokvija i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kolokvija, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito pohađanje nastave, polaganje dvaju kolokvija, seminarski rad, pismeni ispit.

1. Lyons, John, Semantics, Vol. I, Cambridge University Press, Cambridge, 1977.
2. Palmer, Frank R., Semantics – A New Outline, Cambridge University Press, Cambridge, 1976.
3. Raffaelli, Ida, O značenju: Uvod u semantiku, Matica hrvatska, Zagreb, 2015.

1. Leech, Geoffrey N., Semantics, Penguin, Harmondsworth, 1978.
2. Lyons, John, Language, Meaning and Context, Fontana, London, 1981.
3. Lyons, John, Linguistic Semantics, An Introduction, Cambridge University Press, Cambridge, 1995.

Studentska anketa.