| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Novak, Sonja | 30 |
0 |
0 |
|
| Mandić, Marijana | 0 |
0 |
15 |
Kolegij upozorava studente da je dramska književnost 20. stoljeća angažirano i ažurno odgovarala na izazove vremena: u kritici lažnog građanskog morala, u osudi totalitarističkih sustava, u razobličavanju imperijalizma. Napuštene su klasične dramske forme 19. stoljeća pa se grozničavo tragalo za novim poetološkim i scenskim rješenjima: politizacija ali i fikcionalizacija tekstova, redukcija i fragmentarizacija, scenska provokacija, „redateljski teatar“ ... Studenti moraju osvijestiti činjenicu da je dramski tekst tek partitura za umjetničku nadgradnju u kompleksnom mediju teatra.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Bitne odrednice stoljeća naznačene su već na njegovom početku kroz stilski pluralizam i poetološku konkurenciju: od naturalizma preko simbolizma (impresionizma) do ekspresionizma. Inicijalno se obrađuju dramatičari Frank Wedekind i Carl Sternheim, a potom sustavnije poetika ekspresionizma (Georg Kaiser, Ernst Toller). Brechtova stvaralačka osobnost obilježila je vrijeme sve do 60-tih godina, prvenstveno teorijom i praksom epskog teatra. Poslijeratno vrijeme u znaku je Švicaraca: farse Maxa Frischa, teorija tragikomedije i svjetska reputacija Friedricha Dürrenmatta. U Njemačkoj drama nastoji prevladati gorka iskustva fašizma (Borchert, Zuckmayer), a u 60-tim godinama u formi dokumentarističkog teatra angažirano postavlja i pitanje političke odgovornosti za grijehe novije povijesti (Rolf Hochhuth, Peter Weiss).
predavanja, seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje | slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije | opisati stilističke formacije njemačke drame od naturalizma i Wedekindado postmodernizma na kraju 20. stoljeća | usmeni ispit |
| predavanje | slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije | nabrojati istaknute predstavnike i naslove najpoznatijih dramskih djela svake stilističke formacije njemačke drame u 20. st. | usmeni ispit |
| predavanje | slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije | u dramskim tekstovima prepoznati stilistička obilježja njemačke drame u dijakronijskom nizu 20. stoljeća | usmeni ispit |
| seminar | analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, pojedinačno čitanje tekstualnih primjera, izlaganje seminarskih radova | interpretirati dramska djela u povijesnom kontekstu, usmeno i pismeno | kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi seminara, rasprava o dramama, pregled i ocjena dnevnika čitanja lektire, seminarski rad |
| seminar | analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje | uspoređivati njemačku i hrvatsku dramu u 20. stoljeću | kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi seminara, usmeni ispit |
| predavanja i seminar | slušanje izlaganja, rasprave | samostalno sintetizirati zaključke o ulozi drame u povijesti njem. književnosti 20. stoljeća | usmeni ispit |
Izlaganje, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Izlaganje | 0,5 | 20% |
| Kolokvij | 1 | 30% |
| Pohađanje nastave | 1 | 0% |
| Usmeni ispit | 1,5 | 50% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija lektire (30% konačne ocjene), ocjena iz izlaganja na seminaru (20 % konačne ocjene) i završnog usmenog ispita (50% konačne ocjene). Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,3) + (izl. x 0,2) + (usm. isp. x 0,5). Za formiranje konačne ocjene, svi elementi moraju biti pozitivno ocijenjeni.
Student je ostvario ocjenu 4 iz kolokvija lektire, ocjenu 3 iz usmenog izlaganja te ocjenu 2 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,3) + (izl. x 0,2) + ( pis. isp. x 0,5)
U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,3) + (3 x 0,2) + (2 x 0,5) = 1,2 + 0,6 + 1 = 2,8 = zaokružuje se na 3. Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).
Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati, ako je položio kolokvij iz lektire te održao usmeno izlaganje na seminarskoj nastavi.
Pohađanje nastave, Kolokvij, Usmeni ispit