Njemačka drama 20. stoljeća

 

Naziv kolegija:
Njemačka drama 20. stoljeća
Šifra ISVU:
59668
Šifra MOZVAG:
NK74
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Novak, Sonja
30
0
0
Spajić, Iris
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij upozorava studente da je dramska književnost 20. stoljeća angažirano i ažurno odgovarala na izazove vremena: u kritici lažnog građanskog morala, u osudi totalitarističkih sustava, u razobličavanju imperijalizma. Napuštene su klasične dramske forme 19. stoljeća pa se grozničavo tragalo za novim poetološkim i scenskim rješenjima: politizacija ali i fikcionalizacija tekstova, redukcija i fragmentarizacija, scenska provokacija, „redateljski teatar“ ... Studenti moraju osvijestiti činjenicu da je dramski tekst tek partitura za umjetničku nadgradnju u kompleksnom mediju teatra.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati stilističke formacije njemačke drame od naturalizma i Wedekindado postmodernizma na kraju 20. stoljeća
  • nabrojati istaknute predstavnike i naslove najpoznatijih dramskih djela svake stilističke formacije njemačke drame u 20. st.
  • u dramskim tekstovima prepoznati stilistička obilježja njemačke drame u dijakronijskom nizu 20. stoljeća
  • interpretirati dramska djela u povijesnom kontekstu, usmeno i pismeno
  • uspoređivati  njemačku i hrvatsku dramu u 20. stoljeću
  • samostalno sintetizirati zaključke o ulozi drame u povijesti njem. književnosti 20. stoljeća

Sadržaj predmeta:

Bitne odrednice stoljeća naznačene su već na njegovom početku kroz stilski pluralizam i poetološku konkurenciju: od naturalizma preko simbolizma (impresionizma) do ekspresionizma. Inicijalno se obrađuju dramatičari Frank Wedekind i Carl Sternheim, a potom sustavnije poetika ekspresionizma (Georg Kaiser, Ernst Toller). Brechtova stvaralačka osobnost obilježila je vrijeme sve do 60-tih godina, prvenstveno teorijom i praksom epskog teatra. Poslijeratno vrijeme u znaku je Švicaraca: farse Maxa Frischa, teorija tragikomedije i svjetska reputacija Friedricha Dürrenmatta. U Njemačkoj drama nastoji prevladati gorka iskustva fašizma (Borchert, Zuckmayer), a u 60-tim godinama u formi dokumentarističkog teatra angažirano postavlja i pitanje političke odgovornosti za grijehe novije povijesti (Rolf Hochhuth, Peter Weiss).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije opisati stilističke formacije njemačke drame od naturalizma i Wedekindado postmodernizma na kraju 20. stoljeća usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije nabrojati istaknute predstavnike i naslove najpoznatijih dramskih djela svake stilističke formacije njemačke drame u 20. st. usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije u dramskim tekstovima prepoznati stilistička obilježja njemačke drame u dijakronijskom nizu 20. stoljeća usmeni ispit
seminar analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, pojedinačno čitanje tekstualnih primjera, izlaganje seminarskih radova interpretirati dramska djela u povijesnom kontekstu, usmeno i pismeno kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi seminara, rasprava o dramama, pregled i ocjena dnevnika čitanja lektire, seminarski rad
seminar analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje uspoređivati  njemačku i hrvatsku dramu u 20. stoljeću kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi seminara, usmeni ispit
predavanja i seminar slušanje izlaganja, rasprave samostalno sintetizirati zaključke o ulozi drame u povijesti njem. književnosti 20. stoljeća usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Izlaganje, Kolokvij, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Izlaganje 0,5 20%
Kolokvij 1 30%
Pohađanje nastave 1 0%
Usmeni ispit 1,5 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija lektire (30% konačne ocjene), ocjena iz izlaganja na seminaru (20 % konačne ocjene) i završnog usmenog ispita (50% konačne ocjene). Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,3) + (izl.  x 0,2) + (usm. isp. x  0,5). Za formiranje konačne ocjene, svi elementi moraju biti pozitivno ocijenjeni.

Primjer izračunavanja ocjene:

Student je ostvario ocjenu 4 iz kolokvija lektire, ocjenu 3 iz usmenog izlaganja te ocjenu 2 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,3) + (izl.  x 0,2) + ( pis. isp. x  0,5)

U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,3) + (3 x 0,2) + (2 x 0,5) = 1,2 + 0,6 + 1 = 2,8 = zaokružuje se na 3.  Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila dobar (3).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati, ako je položio kolokvij iz lektire te održao usmeno izlaganje na seminarskoj nastavi.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Frank Wedekind: FRÜHLINGS ERWACHEN
  2. Georg Kaiser: VON MORGENS BIS MITTERNACHTS
  3. C. Zuckmayer: DER HAUPTMANN VON KÖPENICK
  4. Bertolt Brecht: DER GUTE MENSCH VON SEZUAN
  5. Fr. Dürrenmatt: DER BESUCH DER ALTEN DAME
  6. P. Weiss: DIE ERMITTLUNG
  7. Th. Bernhard: HELDENPLATZ
  8. E. Jelinek: RASTSTÄTTE ODER SIE MACHENS ALLE

Dopunska literatura:

  1. Siegfried Kienzle: "Schauspielerführer der Gegenwart", Kröner Verlag, Stuttgart 1984
  2. "Deutsche Dramatiker der Gegenwart", Inter Nationes, Bonn 1995
  3. Manfred Brauneck (Hrsg.): "Autoren Lexikon", Rowohlt, Reinbeck 1984

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Pohađanje nastave, Kolokvij, Usmeni ispit

Ostale informacije: