Sintaksa složene rečenice u suvremenom njemačkom jeziku

 

Naziv kolegija:
Sintaksa složene rečenice u suvremenom njemačkom jeziku
Šifra ISVU:
59667
Šifra MOZVAG:
NJ77
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Cimer Karaica, Sanja
0
30
0
Pon, Leonard
15
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Ciljevi kolegija su da studenti razviju sposobnost razumijevanja sintaktičkih odnosa među rečenicama-sastavnicama u složenoj rečenici, uključujući semantičke i logičke odnose, zatim sposobnost tvorbe gramatički korektnih složenih rečenica različite kompleksnosti na njemačkom jeziku, te sposobnost samostalne refleksije o pojedinim fenomenima u njemačkoj složenoj rečenici.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • grafički prikazati strukturu (višestruko) složene rečenice
  • opisati strukturu složene rečenice koristeći se znanstvenom terminologijom
  • primijeniti pravila o slaganju vremena pri sastavljanju zavisnosloženih rečenica
  • prepoznati logičku pogrešku i/ili pogrešku u normi u zadanoj rečenici
  • pravilno upotrijebiti interpunkcijske znakove u (višestruko) složenim rečenicama
  • objasniti podjele zavisnih surečenica prema različitim kriterijima
  • odrediti logičko-semantički odnos između surečenica koje tvore nezavisnosloženu rečenicu
  • primijeniti pravila o neupravnom govoru prilikom navođenja iskaza drugih osoba

Sadržaj predmeta:

U kolegiju se obrađuje koordinirano i subordinirano povezivanje rečenica u nezavisno odnosno zavisno složenu rečenicu. Zavisno složenu rečenicu obrađujemo sa stanovišta teorije valentnosti kao komplement ili suplement predikatu glavne rečenice odnosno atribut nekoj neglagolskoj riječi u glavnoj rečenici. Obrađuju se sve vrste zavisno i nezavisno složenih rečenica. Daljnje teme su: consecutio temporum; upravni i neupravni govor; red riječi u zavisno složenoj rečenici; interpunkcija; logičke pogreške u rečenici (tautologija, pleonazam, dvostruka negacija, pogrešne kolokacije i sl.); neke karakteristične greške kod tvorbe njemačkih složenih rečenica (pogrešna upotreba veznika, nepregledno gomilanje umetnutih zavisnih rečenica, problemi s infinitivnim i participnim konstrukcijama i sl.).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja, vježbe slušanje izlaganja, primjena naučenoga grafički prikazati strukturu (višestruko) složene rečenice aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit
predavanje, vježbe sustavno opažanje, zaključivanje, primjena naučenoga, rješavanje problema opisati strukturu složene rečenice koristeći se znanstvenom terminologijom aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, vježbe aktivno slušanje, primjena naučenoga primijeniti pravila o slaganju vremena pri sastavljanju zavisnosloženih rečenica domaći uradak, pismeni ispit
samostalan rad studenata primjena naučenoga prepoznati logičku pogrešku i/ili pogrešku u normi u zadanoj rečenici aktivnost studenata u nastavi, domaći uradak, pismeni ispit
predavanje, vježbe primjena naučenoga pravilno upotrijebiti interpunkcijske znakove u (višestruko) složenim rečenicama pismeni ispit
predavanje aktivno slušanje i analiza odabranog jezičnog materijala objasniti podjele zavisnih surečenica prema različitim kriterijima domaći uradak, pismeni ispit
predavanje i zadatak analize primjera sustavno uočavanje, primjena naučenoga odrediti logičko-semantički odnos između surečenica koje tvore nezavisnosloženu rečenicu aktivnost studenata na nastavi, pismeni ispit
predavanja, zadatak analize primjera, samostalni rad studenata slušanje izlaganja, sustavno uočavanje, primjena naučenoga primijeniti pravila o neupravnom govoru prilikom navođenja iskaza drugih osoba pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 1,45 50%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Usmeni ispit 1,45 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena utvrđuje na temelju uspjeha na završnom ispitu. Završni se ispit sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Na oba dijela ispita može se ostvariti najviše po 50 bodova. Student mora položiti pismeni ispit da bi imao pravo izaći na usmeni ispit. Bodovi stečeni na oba dijela ispita zbrajaju se, a konačna se ocjena dodjeljuje prema sljedećoj skali: izvrstan (5): 93 – 100 bodova; vrlo dobar (4): 85 – 92 bodova; dobar (3): 77 – 84 bodova; dovoljan (2): 70 – 76 bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uvjet za dobivanje potpisa je nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Uvjet za polaganje ispita iz Sintakse složene rečenice u suvremenom njemačkom jeziku jest položen ispit iz kolegija Uvod u sintaksu suvremenog njemačkog jezika

 

 

Obavezna literatura:

  1. Petrović, V. (2005): Syntax des zusammengesetzten Satzes im Deutschen. Zagreb: Školska knjiga.
  2. Pon, L. (2020): Zusammengesetzte Sätze im Deutschen. Eine Einführung in die syntaktische Analyse für Nichtmuttersprachler. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.

Dopunska literatura:

Duden (2022): Die Grammatik. 10., potpuno izmijenjeno izdanje. Berlin: Dudenverlag.

Helbig, G.; Buscha, J. (2001): Deutsche Grammatik. Berlin etc.: Langenscheidt.

Heringer, H. J. (1996): Deutsche Syntax dependentiell. Tübingen: Stauffenburg.

Karabalić, V. (2003): „Zur Syntax und Semantik der Satzgefüge mit eingeleiteten finiten Klauseln im Deutschen“. U: Karabalić, V. (ur.). Satzglieder und Wörter. Festschrift für Velimir Petrović zum 65. Geburtstag. Osijek: Pedagoški fakultet, 58-73.

Zifonun, G. et al. (1997): Grammatik der deutschen Sprache. Berlin / New York: de Gruyter.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kraći testovi za provjeru usvojenosti obrađenog gradiva jednom mjesečno; anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (npr. individualne konzultacije, grupne diskusije na satu).

Ostale informacije: