Sintaksa složene rečenice u suvremenom njemačkom jeziku

Ciljevi kolegija su da studenti razviju sposobnost razumijevanja sintaktičkih odnosa među rečenicama-sastavnicama u složenoj rečenici, uključujući semantičke i logičke odnose, zatim sposobnost tvorbe gramatički korektnih složenih rečenica različite kompleksnosti na njemačkom jeziku, te sposobnost samostalne refleksije o pojedinim fenomenima u njemačkoj složenoj rečenici.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• grafički prikazati strukturu (višestruko) složene rečenice
• opisati strukturu složene rečenice koristeći se znanstvenom terminologijom
• primijeniti pravila o slaganju vremena pri sastavljanju zavisnosloženih rečenica
• prepoznati logičku pogrešku i/ili pogrešku u normi u zadanoj rečenici
• pravilno upotrijebiti interpunkcijske znakove u (višestruko) složenim rečenicama
• objasniti podjele zavisnih surečenica prema različitim kriterijima
• odrediti logičko-semantički odnos između surečenica koje tvore nezavisnosloženu rečenicu
• primijeniti pravila o neupravnom govoru prilikom navođenja iskaza drugih osoba

U kolegiju se obrađuje koordinirano i subordinirano povezivanje rečenica u nezavisno odnosno zavisno složenu rečenicu. Zavisno složenu rečenicu obrađujemo sa stanovišta teorije valentnosti kao komplement ili suplement predikatu glavne rečenice odnosno atribut nekoj neglagolskoj riječi u glavnoj rečenici. Obrađuju se sve vrste zavisno i nezavisno složenih rečenica. Daljnje teme su: consecutio temporum; upravni i neupravni govor; red riječi u zavisno složenoj rečenici; interpunkcija; logičke pogreške u rečenici (tautologija, pleonazam, dvostruka negacija, pogrešne kolokacije i sl.); neke karakteristične greške kod tvorbe njemačkih složenih rečenica (pogrešna upotreba veznika, nepregledno gomilanje umetnutih zavisnih rečenica, problemi s infinitivnim i participnim konstrukcijama i sl.).

predavanja, vježbe

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Konačna se ocjena utvrđuje na temelju uspjeha na završnom ispitu. Završni se ispit sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Na oba dijela ispita može se ostvariti najviše po 50 bodova. Bodovi stečeni na oba dijela ispita zbrajaju se, a konačna se ocjena dodjeljuje prema sljedećoj skali: izvrstan (5): 93 – 100 bodova; vrlo dobar (4): 85 – 92 bodova; dobar (3): 77 – 84 bodova; dovoljan (2): 70 – 76 bodova.

Uvjet za dobivanje potpisa je nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

1. Petrović, V. (2005): Syntax des zusammengesetzten Satzes im Deutschen. Zagreb: Školska knjiga.
2. Pon, L. (2020): Zusammengesetzte Sätze im Deutschen. Eine Einführung in die syntaktische Analyse für Nichtmuttersprachler. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.

1. Duden (2016). Die Grammatik. Herausgegeben von Angelika Wöllstein und der Dudenredaktion. 9., vollständig überarbeitete und aktualisierte Auflage. Berlin: Dudenverlag.
2. Helbig, G.; Buscha, J. (2001): Deutsche Grammatik. Berlin etc.: Langenscheidt.
3. Heringer, H. J. (1996): Deutsche Syntax Dependentiell. Tübingen: Stauffenburg.
4. Karabalić, V. (2003): Zur Syntax und Semantik der Satzgefüge mit eingeleiteten finiten Klauseln im Deutschen. U: Vladimir Karabalić (ur.). „Satzglieder und Wörter. Festschrift für Velimir Petrović zum 65. Geburtstag“. Osijek: Pedagoški fakultet, 58-73.
5. Zifonun, G. et al. (1997): Grammatik der deutschen Sprache. Berlin / New York: de Gruyter.

Kraći testovi za provjeru usvojenosti obrađenog gradiva jednom mjesečno; anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (npr. individualne konzultacije, grupne diskusije na satu).