Sintaksa složene rečenice u suvremenom njemačkom jeziku

Ciljevi kolegija su da studenti razviju sposobnost razumijevanja sintaktičkih odnosa među rečenicama-sastavnicama u složenoj rečenici, uključujući semantičke i logičke odnose, zatim sposobnost tvorbe gramatički korektnih složenih rečenica različite kompleksnosti na njemačkom jeziku, te sposobnost samostalne refleksije o pojedinim fenomenima u njemačkoj složenoj rečenici.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• grafički prikazati strukturu (višestruko) složene rečenice
• opisati strukturu složene rečenice koristeći se znanstvenom terminologijom
• primijeniti pravila o slaganju vremena pri sastavljanju zavisnosloženih rečenica
• prepoznati logičku pogrešku i/ili pogrešku u normi u zadanoj rečenici
• pravilno upotrijebiti interpunkcijske znakove u (višestruko) složenim rečenicama
• objasniti podjele zavisnih surečenica prema različitim kriterijima
• odrediti logičko-semantički odnos između surečenica koje tvore nezavisnosloženu rečenicu
• primijeniti pravila o neupravnom govoru prilikom navođenja iskaza drugih osoba

U kolegiju se obrađuje koordinirano i subordinirano povezivanje rečenica u nezavisno odnosno zavisno složenu rečenicu. Zavisno složenu rečenicu obrađujemo sa stanovišta teorije valentnosti kao komplement ili suplement predikatu glavne rečenice odnosno atribut nekoj neglagolskoj riječi u glavnoj rečenici. Obrađuju se sve vrste zavisno i nezavisno složenih rečenica. Daljnje teme su: consecutio temporum; upravni i neupravni govor; red riječi u zavisno složenoj rečenici; interpunkcija; logičke pogreške u rečenici (tautologija, pleonazam, dvostruka negacija, pogrešne kolokacije i sl.); neke karakteristične greške kod tvorbe njemačkih složenih rečenica (pogrešna upotreba veznika, nepregledno gomilanje umetnutih zavisnih rečenica, problemi s infinitivnim i participnim konstrukcijama i sl.).

predavanja, vježbe

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Konačna se ocjena utvrđuje na temelju uspjeha na završnom ispitu. Završni se ispit sastoji iz pismenog i usmenog dijela. Na oba dijela ispita može se ostvariti najviše po 50 bodova. Student mora položiti pismeni ispit da bi imao pravo izaći na usmeni ispit. Bodovi stečeni na oba dijela ispita zbrajaju se, a konačna se ocjena dodjeljuje prema sljedećoj skali: izvrstan (5): 93 – 100 bodova; vrlo dobar (4): 85 – 92 bodova; dobar (3): 77 – 84 bodova; dovoljan (2): 70 – 76 bodova.

Uvjet za dobivanje potpisa je nazočnost studenta na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Uvjet za polaganje ispita iz Sintakse složene rečenice u suvremenom njemačkom jeziku jest položen ispit iz kolegija Uvod u sintaksu suvremenog njemačkog jezika

1. Petrović, V. (2005): Syntax des zusammengesetzten Satzes im Deutschen. Zagreb: Školska knjiga.
2. Pon, L. (2020): Zusammengesetzte Sätze im Deutschen. Eine Einführung in die syntaktische Analyse für Nichtmuttersprachler. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet.

1. Duden (2016). Die Grammatik. Herausgegeben von Angelika Wöllstein und der Dudenredaktion. 9., vollständig überarbeitete und aktualisierte Auflage. Berlin: Dudenverlag.
2. Helbig, G.; Buscha, J. (2001): Deutsche Grammatik. Berlin etc.: Langenscheidt.
3. Heringer, H. J. (1996): Deutsche Syntax Dependentiell. Tübingen: Stauffenburg.
4. Karabalić, V. (2003): Zur Syntax und Semantik der Satzgefüge mit eingeleiteten finiten Klauseln im Deutschen. U: Vladimir Karabalić (ur.). „Satzglieder und Wörter. Festschrift für Velimir Petrović zum 65. Geburtstag“. Osijek: Pedagoški fakultet, 58-73.
5. Zifonun, G. et al. (1997): Grammatik der deutschen Sprache. Berlin / New York: de Gruyter.

Kraći testovi za provjeru usvojenosti obrađenog gradiva jednom mjesečno; anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (npr. individualne konzultacije, grupne diskusije na satu).