Tvorba riječi u suvremenom njemačkom jeziku

 

Naziv kolegija:
Tvorba riječi u suvremenom njemačkom jeziku
Šifra ISVU:
46321
Šifra MOZVAG:
NJ97
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jozić, Ivana
15
0
0
Šarić Šokčević, Ivana
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija jest približiti polaznicima tvorbene mogućnosti imenica u suvremenom njemačkom jeziku od kojih su za razliku od hrvatskoga jezika složenice najplodnije. Cilj kolegija je također približiti polaznicima tvorbene mogućnosti pridjeva i glagola u suvremenom njemačkom jeziku, koji su za razliku od imenica, skloniji afiksalnim modelima.

Osim predstavljanja tvorbenih modela u materijalnom smislu pridat će se pozornosti njihovoj analizi, tumačenju i parafraziranju.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • analizirati strukturu tvorbenih modela prema tvorbenim kriterijima
  • precizno odrediti tvorbeni model dotične riječi
  • odrediti osobine tvorbenog modela dotične riječi
  • parafrazirati značenje dvosložnih i višesložnih njemačkih složenica
  • parafrazirati znače0nje frekventnijih izvedenica

Sadržaj predmeta:

Obradit će se sukcesivno svi tvorbeni modeli imenica u suvremenom njemačkom jeziku od složenica i izvedenica do običnih konverzija koje su u stvari supstantivizacije svih ostalih vrsta riječi bez sudjelovanja bilo kakvih tvorbenih morfema ili nekih stranih leksema. Obradit će se također sukcesivno svi tvorbeni modeli pridjeva i glagola u suvremenom njemačkom jeziku. Kompozicija je kao model među glagolima i pridjevima za razliku od imenica rubna pojava, pa kod prvih prevladava prefiksalna a kod pridjeva sufiksalna tvorba Nezaobilazno je u predavanjima i vježbama neprestano stvarati sponu između tvorbe riječi kao materijalnoga dijela leksikologije na jednoj strani i morfologije i sintakse na drugoj strani, te na koncu uporno u sve ugrađivati nezaobilazne spoznaje i saznanja semantike kao duhovne strane leksikologije. Predavanje i vježbe čine jednu cjelinu, kako bi se novostečeno znanje iz područja gramatike i uvježbalo i produbilo.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, postavljanje i rješavanje problema, analiza primjera, opažanje modela, samostalna uporaba literature analizirati strukturu tvorbenih modela prema tvorbenim kriterijima redovno pohađanje nastave, dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarsko izlaganje za trajanja nastave
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, postavljanje i rješavanje problema, analiza primjera, opažanje modela, samostalna uporaba literature precizno odrediti tvorbeni model dotične riječi redovno pohađanje nastave, dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarsko izlaganje za trajanja nastave
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, postavljanje i rješavanje problema, analiza primjera, opažanje modela, samostalna uporaba literature odrediti osobine tvorbenog modela dotične riječi redovno pohađanje nastave, dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarsko izlaganje za trajanja nastave
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, postavljanje i rješavanje problema, analiza primjera, opažanje modela, samostalna uporaba literature parafrazirati značenje dvosložnih i višesložnih njemačkih složenica redovno pohađanje nastave, dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarsko izlaganje za trajanja nastave
predavanje, grupna rasprava, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje u raspravi, postavljanje i rješavanje problema, analiza primjera, opažanje modela, samostalna uporaba literature parafrazirati znače0nje frekventnijih izvedenica redovno pohađanje nastave, dva kolokvija za trajanja nastave, pismeni ispit u vrijeme ispitnih rokova, seminarsko izlaganje za trajanja nastave

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pohađanje nastave, Seminarsko izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Kolokvij 1,1 70%
Pohađanje nastave 0,7 0%
Seminarsko izlaganje 0,7 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna se ocjena izvodi iz pozitivnih ocjena koje student ostvari u drugom i četvrtom navedenom elementu. U četvrtom elementu se zbrajaju postoci kolokvija te iz prosjeka tih postotaka proizlazi jedinstvena ocjena.

Primjer izračunavanja ocjene:

1. kolokvij          2. kolokvij       Ispit      Ocjena iz kolok./ispita     sem. izlag.     Konačna ocjena

    7 6%                     84%            -         80%  3  (dobar)              5 (izvrstan)         *vrlo dobar (4)

* → 3*0,7 + 5*0,3 = 3,6 → vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati, kako iz seminara tako i predavanja.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Talanga, Tomislav. Einführung in die Wortbildung der deutschen Sprache. Osijek, 2013.
  2. Petrović, Velimir. Bildung und Gebrauch des Substantivs in der dt. Gegenwartssprache. Osijek, 1990. 156 str.
  3. Petrović, Velimir. Bildung und Gebrauch des Adjektivs in der dt. Gegenwartssprache. Osijek, 1993. 117 str.

Dopunska literatura:

  1. Petrović, Velimir. Bildung und Gebrauch des Verbs in der dt. Gegenwartssprache. Osijek, 1991. 314. Str.
  2. Brdar-Szabo, Rita. Wortbildung in der dt. Gegenwartssprache mit bes. Berücksichtigung zwischen Derivation und Komposition. Budapest,1991.
  3. Eichinger, Ludwig M.: Deutsche Wortbildung. Tübingen, 2000.
  4. Erben, J.: Einführung in die deutsche Wortbildungslehre. 4. izd. Berlin 2000.
  5. Fleischer W./Barz, I.: Wortbildung der deutschen Gegenwartssprache. Tübingen: Niemeyer 1995.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.

Ostale informacije: