Tvorba riječi u suvremenom njemačkom jeziku

Cilj kolegija jest približiti polaznicima tvorbene mogućnosti imenica u suvremenom njemačkom jeziku od kojih su za razliku od hrvatskoga jezika složenice najplodnije. Cilj kolegija je također približiti polaznicima tvorbene mogućnosti pridjeva i glagola u suvremenom njemačkom jeziku, koji su za razliku od imenica, skloniji afiksalnim modelima.

Osim predstavljanja tvorbenih modela u materijalnom smislu pridat će se pozornosti njihovoj analizi, tumačenju i parafraziranju.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• analizirati strukturu tvorbenih modela prema tvorbenim kriterijima
• precizno odrediti tvorbeni model dotične riječi
• odrediti osobine tvorbenog modela dotične riječi
• parafrazirati značenje dvosložnih i višesložnih njemačkih složenica
• parafrazirati znače0nje frekventnijih izvedenica

Obradit će se sukcesivno svi tvorbeni modeli imenica u suvremenom njemačkom jeziku od složenica i izvedenica do običnih konverzija koje su u stvari supstantivizacije svih ostalih vrsta riječi bez sudjelovanja bilo kakvih tvorbenih morfema ili nekih stranih leksema. Obradit će se također sukcesivno svi tvorbeni modeli pridjeva i glagola u suvremenom njemačkom jeziku. Kompozicija je kao model među glagolima i pridjevima za razliku od imenica rubna pojava, pa kod prvih prevladava prefiksalna a kod pridjeva sufiksalna tvorba Nezaobilazno je u predavanjima i vježbama neprestano stvarati sponu između tvorbe riječi kao materijalnoga dijela leksikologije na jednoj strani i morfologije i sintakse na drugoj strani, te na koncu uporno u sve ugrađivati nezaobilazne spoznaje i saznanja semantike kao duhovne strane leksikologije. Predavanje i vježbe čine jednu cjelinu, kako bi se novostečeno znanje iz područja gramatike i uvježbalo i produbilo.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kolokvij/pismeni ispit, Pohađanje nastave

usmeno i pismeno

Konačna se ocjena utvrđuje na temelju uspjeha iz dvaju kolokvija koja će se pisati tijekom semestra ili uobičajenom pismenom ispitu nakon odslušanog kolegija u slučaju da jedan od kolokvija ne bude pozitivan. Student mora ostvariti minimalno 69% za ocjenu dovoljan (2), 77% - 84,9% za ocjenu dobar (3),  85% - 92,9%  za ocjenu vrlo dobar (4) te 93% - 100% za ocjenu izvrstan (5).

1. primjer (u slučaju da su kolokviji položeni):

1. kolokvij: 77%; 2. kolokvij: 83% 

Prosjek: 80%

Konačna ocjena: dobar (3)

2. primjer (u slučaju da student nije pristupio ili nije položio jedan od kolokvija te mora pristupiti pismenom ispitu nakon odslušanog kolegija):

Pismeni ispit: 78%

Konačna ocjena:  dobar (3)             

 Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati, kako iz vježbi  tako i predavanja.

Donalies, E. (2007): Basiswissen Deutsche Wortbildung. Tübingen und Basel: A. Francke Verlag.

Lohde, M. (2006): Wortbildung des modernen Deutschen. Ein Lehr-und Übungsbuch. Tübingen:

Talanga, Tomislav (2013). Einführung in die Wortbildung der deutschen Sprache. Osijek.

1. Petrović, Velimir. Bildung und Gebrauch des Verbs in der dt. Gegenwartssprache. Osijek, 1991. 314. Str.
2. Brdar-Szabo, Rita. Wortbildung in der dt. Gegenwartssprache mit bes. Berücksichtigung zwischen Derivation und Komposition. Budapest,1991.
3. Eichinger, Ludwig M.: Deutsche Wortbildung. Tübingen, 2000.
4. Erben, J.: Einführung in die deutsche Wortbildungslehre. 4. izd. Berlin 2000.
5. Fleischer W./Barz, I.: Wortbildung der deutschen Gegenwartssprache. Tübingen: Niemeyer 1995.

Diskusija na polovini i (anonimna) anketa eventualno po svršetku kolegija.