Metodika nastave književnosti 2

 

Naziv kolegija:
Metodika nastave književnosti 2
Šifra ISVU:
174736
Šifra MOZVAG:
HK70
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Sabljić, Jakov
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

U sklopu kolegija studentima se opisuje i objašnjava struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, strategije i oblici rada nužni za učenikovu uspješnu interpretaciju i razumijevanje književnoga razdoblja i piščeva stvaralaštva, dramske, zavičajne i usmene književnosti, potom stare hrvatske i suvremene književnosti, literarno-publicističkih tekstova te jednostavnih oblika. Ujedno se studentima prezentiraju primjeri u praksi provjerenih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih metoda koje je moguće primijeniti u interpretaciji književnih tema i literarnih djela iz dotičnoga književnoga korpusa. Djelotvornost pojedinih metoda provjerava se u okviru simulacije nastavnih sati književnosti za čije se izvođenje na zadanu metodičku jedinicu pripremaju i studenti pisanjem priprave. Pritom se argumentiraju i kritički analiziraju teorijski i praktični rezultati više nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad u školskom pristupu epohi/pravcu/opusu, zatim drami, jednostavnim oblicima, literarno-publicističkim, usmenoknjiževnim i zavičajnim tekstovima te djelima iz stare hrvatske književnosti i suvremene beletristike (interpretacijsko-analitički, korelacijsko-integracijski, komunikacijski, intertekstualni, meditacijsko-stvaralački i projektni nastavni sustav; književnopovijesni sat, stvaralačko portretiranje pisca, sat dramskog spektakla itd.). Posebno se studentima predstavljaju metodički principi organizacije nastave književnosti u skladu s problemsko-stvaralačkim nastavnim sustavom. U sklopu oglednih sati identificiraju se i opisuju osnovne sastavnice svakoga sustava i tipa sata: nastavne faze, karakteristične metode te specifičnost komunikacije između nastavnika i učenikâ. Studentima se ilustriraju vrste i načela rada literarnih družina, objašnjava se njihova važnost za razvijanje i poticanje jezičnih i literarnih kompetencija učenikâ te njihovih književnih interesa, osobito uspostavljanjem veza suvremene književnosti s predmetom nastave književnosti. Studenti refleksivno razmatraju nastavnu praksu kritičkom analizom više nastavnih sati iz područja književnosti te svoja zapažanja formuliraju u metodičkom dnevniku zapažanja. Pritom identificiraju, prosuđuju i vrednuju zastupljene nastavne faze, ostvarene ciljeve i nastavne situacije, upotrijebljene metode i oblike rada, nastavna sredstva i pomagala, sat lektire, dnevnik čitanja, domaće i školske zadaće, razrednu disciplinu, testove znanja iz književnosti, književne sadržaje na državnoj maturi itd.

Ishodi učenja:

 

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti,
  • razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja tekstova o književnom razdoblju i piščevu stvaralaštvu, dramske, zavičajne i usmene književnosti, potom stare hrvatske i suvremene književnosti, literarno-publicističkih tekstova i jednostavnih oblika,
  • opisati primjenu različitih vizualnih, auditivnih i audiovizualnih metoda u interpretaciji književnih tekstova,
  • analizirati nastavne jedinice nastale integracijom/korelacijom literarnih, književnopovijesnih, književnoteorijskih i filmskih sadržaja,
  • usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama,
  • opisati mogućnosti rada s literarnim družinama učenika,
  • definirati poticajna načela rada potrebna za razvijanje učenikovih književnih interesa unutar slobodnih aktivnosti i izborne nastave,
  • analizirati sate iz područja književnosti oblikovanjem metodičkoga dnevnika zapažanja kao iznimno djelotvornoga sredstva metodičke refleksije i uspoređivanja metodičke teorije i prakse.
  • literarnih sposobnosti u procesu razvoja recepcijskih kompetencija učenikâ vezanih uz dramsku književnost, esej, pismo, dnevnik i jednostavne oblike
  • primijeniti različite metode u interpretaciji  primjeraka dramske i zavičajne književnosti, eseja, pisma, dnevnika i jednostavnih oblika
  • samostalno metodički kreirati nastavne jedinice iz književnosti integriranjem literarnih, povijesnih, teorijskih i filmskih sadržaja
  • izvesti programski zadane sadržaje iz predmeta hrvatski jezik u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u nastavi
  • u nastavi svrhovito upotrebljavati različite oblike korelacije između književnosti i sadržaja drugih umjetnosti ili predmetâ
  • analizirati  sate književnosti oblikovanjem metodičkoga dnevnika zapažanja kao sredstva metodičke refleksije
  • definirati pojam i sadržaj zborne/fakultativne nastave književnosti na temelju shvaćanja rada literarnih družina
  • poticati individualan razvoj, suradničke i partnerske odnose

Sadržaj predmeta:

  • Metodički postupci u stvaralačkom portretiranju pisca – cjelovita/monografska obrada. Građanska i stvaralačka biografija u suvremenoj nastavi književnosti.

    Metodički pristup književnom razdoblju/epohi/pravcu/školi. Tematsko, žanrovsko, kronološko proučavanje književnoga razdoblja. Korelacija književnosti i drugih umjetnosti unutar istoga razdoblja.

    Stara hrvatska književnost u nastavi. Književna baština i suvremeni čitatelj. Recepcija i interpretacija djela stare hrvatske književnosti u nastavi.

    Suvremena književnost u nastavi. Trivijalna literatura i nastava književnosti.

    Usmena književnost u nastavi. Metodičke osnove za interpretaciju usmenoknjiževne epske, epsko-lirske pjesme i pripovijetke.

    Dramski i scenski odgoj (pojmovno/literarno/programsko određenje). Uvođenje učenika u scensko djelo. Literarni i teatrološki pristup dramskom djelu. Metodički sustavi u interpretaciji dramskoga djela. Polazišta u interpretaciji dramskoga djela. Metodički pristup radiofonskoj realizaciji dramskoga teksta. Posebnosti analize dramskoga lika. Scenski zadatci, dramske i scenske vježbe.

    Problemsko-stvaralačka nastava (pojava, afirmacija, osobitosti, metode, struktura odgojno-obrazovnog procesa u okvirima problemske nastave). Postupci u stvaranju problemskih situacija u nastavi. Problemski pristup književnom djelu pri samostalnom problemskom čitanju. Lirsko, epsko i dramsko djelo u problemskoj nastavi. Književni lik u problemsko-stvaralačkoj nastavi.

    Jednostavni književni oblici u metodičkoj obradi (poslovica, zagonetka, mit, legenda). Bajka i basna u nastavi književnosti. Metodički sustavi u interpretaciji bajke i basne u nastavi.

    Metodičke osnove za interpretaciju literarno-publicističkih i nefikcionalnih tekstova (feljtoni, putopisi, dnevnici, memoari, (auto)biografije, polemike, pamfleti, umjetničke reportaže).

    Esej u nastavi književnosti. Zastupljenost eseja u nastavi i njegova didaktička uloga. Esej u različitim metodičkim sustavima. Esej u nastavi izražavanja. Esej na državnoj maturi.

    Zavičajna književnost u nastavi. Samostalni istraživački rad učenika i zavičajna književnost. Književni zavičajni odgoj u kontekstu teorije interkulturalizma.

    Slobodne aktivnosti učenika – izvannastavna i izvanškolska djelatnost. Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine. Književnost u izbornom programu. Pojam i sadržaj izborne nastave književnosti. Metode rada u izbornoj nastavi književnosti.

    Odabrani teorijski/praktični metodički modeli i njihova interpretacija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
mentorski rad oblikovanje pisane priprave, pisanje, razmišljanje napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti pisana priprava
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja tekstova o književnom razdoblju i piščevu stvaralaštvu, dramske, zavičajne i usmene književnosti, potom stare hrvatske i suvremene književnosti, literarno-publicističkih tekstova i jednostavnih oblika  prezentacija rada u družinama
multimedija i mreža promatranje, slušanje izlaganja, pisanje, uspoređivanje, sustavno opažanje i zaključivanje opisati primjenu različitih vizualnih, auditivnih i audiovizualnih metoda u interpretaciji književnih tekstova  prezentacija rada u družinama
predavanje slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati nastavne jedinice nastale integracijom/korelacijom literarnih, književnopovijesnih, književnoteorijskih i filmskih sadržaja  prezentacija rada u družinama
mentorski rad uspoređivanje, razmišljanje, usmeno izlaganje usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama praktični rad
(metodičko izlaganje priprave)
predavanje slušanje izlaganja, pisanje opisati mogućnosti rada s literarnim družinama učenika  prezentacija rada u družinama
seminari i radionice slušanje izlaganja, pisanje definirati poticajna načela rada potrebna za razvijanje učenikovih književnih interesa unutar slobodnih aktivnosti i izborne nastave  prezentacija rada u družinama
terenska nastava slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati sate iz područja književnosti oblikovanjem metodičkoga  modela kao iznimno djelotvornoga sredstva metodičke refleksije i uspoređivanja metodičke teorije i prakse prezentacija metodičkoga modela

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Praktični rad, Prezentacija metodičkog modela, Prezentacija rada u družinama, Priprema za nastavu

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Praktični rad 1,1 0%
Prezentacija metodičkog modela 1 0%
Prezentacija rada u družinama 1,1 0%
Priprema za nastavu 1,1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz prezentacije rada u družinama, pisane priprave, praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja priprave) i prezentacije metodičkoga modela: 25% konačne ocjene čini ocjena iz prezentacije rada u družinama, 25% konačne ocjene čini ocjena iz pisane priprave, 25% konačne ocjene čini ocjena iz praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja priprave), a 25% konačne ocjene čini ocjena iz prezentacije metodičkoga modela.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9%  = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje priprava i njihova nastavna izvedba, odlazak u školu, refleksivno promatranje nastave književnosti, konzultiranje s profesorima hrvatskoga jezika i književnosti, prezentacija metodičkog modela, prezentacija rada u družinama.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Mirjana Benjak, Marko Ljubešić, Od Peruška do otvorenog sustava, Školska knjiga, Zagreb, 2013.
  2. Dragutin Rosandić, Problemska, stvaralačka i izborna nastava književnosti, Svjetlost, Sarajevo, 1982.
  3. Dragutin Rosandić, Metodika književnoga odgoja, Školska knjiga, Zagreb, 2005, str. 219–229, 476–632.

Dopunska literatura:

  1. Dubravka Bouša-Slabinac, Priručnik za interpretaciju književnog djela: teorija književnosti (lirski, epski, dramski i diskurzivni rod), teorija pisanja, Školska knjiga, Zagreb, 2009.
  2. Zvonimir Diklić, Lik u književnoj, scenskoj i filmskoj umjetnosti: metodički aspekti, Školska knjiga, Zagreb, 1990.
  3. Zdenka Đerđ, Amaterska kazališna družina: školsko kazalište, Centar za kulturu i informacije Maksimir, Alternativna kazališna scena, Zagreb, 2005.
  4. Gordana Fileš, Dramske radionice i igraonice u nastavi hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  5. Iva Gruić, Prolaz u zamišljeni svijet: procesna drama ili drama u nastajanju: priručnik za odgajatelje, učitelje, nastavnike i sve one koji se bave dramskim radom s djecom i mladima, Golden marketing, Zagreb, 2002.
  6. Stjepan Hranjec, Hrvatska kajkavska dječja književnost: priručnik za zavičajnu nastavu, »Zrinski«, Čakovec, 1995.
  7. Rasima Kajić, Roman u sustavu problemske nastave, Školska knjiga, Zagreb, 1981.
  8. Manja Kovačević, Trivijalna književnost u formiranju književno-umjetničkog senzibiliteta kroz rad u slobodnim aktivnostima, u: Zbornik radova Nastavnik u izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima, Pedagoški fakultet u Rijeci, Rijeka, 1988, str. 123–128.
  9. Manja Kovačević, Metodičko-književna motrišta, Školske novine, Zagreb, 1997.
  10. Nada Lagumdžija, Basna u osnovnoškolskoj nastavi književnosti, Hena com, Zagreb, 2000.
  11. Branka Primorac, Marijan Šimeg, Anita Šojat, Novinarstvo u školi, Školska knjiga, Zagreb, 2010.
  12. Dan Rothstein, Luz Santana, Napravite samo jednu promjenu: naučite učenike da postavljaju vlastita pitanja, Naklada Kosinj, Zagreb, 2012.

  13. Carla Hannaford, Pametni pokreti: zašto ne učimo samo glavom: gimnastika za mozak, Ostvarenje, 2007.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Kratke usmene ili pisane provjere (zadatci objektivnog i esejskog tipa, rješavanje problema), refleksivno praćenje nastave usmenim ili pisanim putem (osvrt na sadržaje iznesene na satu, refleksivno čitanje, osvrt na pripravu i metodički dnevnik zapažanja).

Ostale informacije: