| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij - nastavnički smjer) | 1.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Sabljić, Jakov | 30 |
0 |
30 |
U sklopu kolegija studentima se opisuje i objašnjava struktura nastavnoga procesa, nastavni sustavi, strategije i oblici rada nužni za učenikovu uspješnu interpretaciju i razumijevanje književnoga razdoblja i piščeva stvaralaštva, dramske, zavičajne i usmene književnosti, potom stare hrvatske i suvremene književnosti, literarno-publicističkih tekstova te jednostavnih oblika. Ujedno se studentima prezentiraju primjeri u praksi provjerenih auditivnih, vizualnih i audiovizualnih metoda koje je moguće primijeniti u interpretaciji književnih tema i literarnih djela iz dotičnoga književnoga korpusa. Djelotvornost pojedinih metoda provjerava se u okviru simulacije nastavnih sati književnosti za čije se izvođenje na zadanu metodičku jedinicu pripremaju i studenti pisanjem priprave. Pritom se argumentiraju i kritički analiziraju teorijski i praktični rezultati više nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad u školskom pristupu epohi/pravcu/opusu, zatim drami, jednostavnim oblicima, literarno-publicističkim, usmenoknjiževnim i zavičajnim tekstovima te djelima iz stare hrvatske književnosti i suvremene beletristike (interpretacijsko-analitički, korelacijsko-integracijski, komunikacijski, intertekstualni, meditacijsko-stvaralački i projektni nastavni sustav; književnopovijesni sat, stvaralačko portretiranje pisca, sat dramskog spektakla itd.). Posebno se studentima predstavljaju metodički principi organizacije nastave književnosti u skladu s problemsko-stvaralačkim nastavnim sustavom. U sklopu oglednih sati identificiraju se i opisuju osnovne sastavnice svakoga sustava i tipa sata: nastavne faze, karakteristične metode te specifičnost komunikacije između nastavnika i učenikâ. Studentima se ilustriraju vrste i načela rada literarnih družina, objašnjava se njihova važnost za razvijanje i poticanje jezičnih i literarnih kompetencija učenikâ te njihovih književnih interesa, osobito uspostavljanjem veza suvremene književnosti s predmetom nastave književnosti. Studenti refleksivno razmatraju nastavnu praksu kritičkom analizom više nastavnih sati iz područja književnosti te svoja zapažanja formuliraju u metodičkom dnevniku zapažanja. Pritom identificiraju, prosuđuju i vrednuju zastupljene nastavne faze, ostvarene ciljeve i nastavne situacije, upotrijebljene metode i oblike rada, nastavna sredstva i pomagala, sat lektire, dnevnik čitanja, domaće i školske zadaće, razrednu disciplinu, testove znanja iz književnosti, književne sadržaje na državnoj maturi itd.
Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:
Metodički postupci u stvaralačkom portretiranju pisca – cjelovita/monografska obrada. Građanska i stvaralačka biografija u suvremenoj nastavi književnosti.
Metodički pristup književnom razdoblju/epohi/pravcu/školi. Tematsko, žanrovsko, kronološko proučavanje književnoga razdoblja. Korelacija književnosti i drugih umjetnosti unutar istoga razdoblja.
Stara hrvatska književnost u nastavi. Književna baština i suvremeni čitatelj. Recepcija i interpretacija djela stare hrvatske književnosti u nastavi.
Suvremena književnost u nastavi. Trivijalna literatura i nastava književnosti.
Usmena književnost u nastavi. Metodičke osnove za interpretaciju usmenoknjiževne epske, epsko-lirske pjesme i pripovijetke.
Dramski i scenski odgoj (pojmovno/literarno/programsko određenje). Uvođenje učenika u scensko djelo. Literarni i teatrološki pristup dramskom djelu. Metodički sustavi u interpretaciji dramskoga djela. Polazišta u interpretaciji dramskoga djela. Metodički pristup radiofonskoj realizaciji dramskoga teksta. Posebnosti analize dramskoga lika. Scenski zadatci, dramske i scenske vježbe.
Problemsko-stvaralačka nastava (pojava, afirmacija, osobitosti, metode, struktura odgojno-obrazovnog procesa u okvirima problemske nastave). Postupci u stvaranju problemskih situacija u nastavi. Problemski pristup književnom djelu pri samostalnom problemskom čitanju. Lirsko, epsko i dramsko djelo u problemskoj nastavi. Književni lik u problemsko-stvaralačkoj nastavi.
Jednostavni književni oblici u metodičkoj obradi (poslovica, zagonetka, mit, legenda). Bajka i basna u nastavi književnosti. Metodički sustavi u interpretaciji bajke i basne u nastavi.
Metodičke osnove za interpretaciju literarno-publicističkih i nefikcionalnih tekstova (feljtoni, putopisi, dnevnici, memoari, (auto)biografije, polemike, pamfleti, umjetničke reportaže).
Esej u nastavi književnosti. Zastupljenost eseja u nastavi i njegova didaktička uloga. Esej u različitim metodičkim sustavima. Esej u nastavi izražavanja. Esej na državnoj maturi.
Zavičajna književnost u nastavi. Samostalni istraživački rad učenika i zavičajna književnost. Književni zavičajni odgoj u kontekstu teorije interkulturalizma.
Slobodne aktivnosti učenika – izvannastavna i izvanškolska djelatnost. Literarne, novinarske, recitatorske i srodne družine. Književnost u izbornom programu. Pojam i sadržaj izborne nastave književnosti. Metode rada u izbornoj nastavi književnosti.
Odabrani teorijski/praktični metodički modeli i njihova interpretacija.
predavanja, seminari i radionice
| Nastavna aktivnost | Aktivnost studenta | Ishod učenja | Metoda procjene |
|---|---|---|---|
| mentorski rad | oblikovanje pisane priprave, pisanje, razmišljanje | napraviti pisane priprave za nastavne jedinice iz književnosti | pisana priprava |
| predavanje | slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje | razlikovati pojedine literarne sposobnosti učenikâ tijekom njihova čitanja i razumijevanja tekstova o književnom razdoblju i piščevu stvaralaštvu, dramske, zavičajne i usmene književnosti, potom stare hrvatske i suvremene književnosti, literarno-publicističkih tekstova i jednostavnih oblika | prezentacija rada u družinama |
| multimedija i mreža | promatranje, slušanje izlaganja, pisanje, uspoređivanje, sustavno opažanje i zaključivanje | opisati primjenu različitih vizualnih, auditivnih i audiovizualnih metoda u interpretaciji književnih tekstova | prezentacija rada u družinama |
| predavanje | slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje, sustavno opažanje i zaključivanje | analizirati nastavne jedinice nastale integracijom/korelacijom literarnih, književnopovijesnih, književnoteorijskih i filmskih sadržaja | prezentacija rada u družinama |
| mentorski rad | uspoređivanje, razmišljanje, usmeno izlaganje | usporediti teorijsko-praktične spoznaje o izvođenju programski zadanih sadržaja iz književnosti u okviru pojedinih nastavnih sustava i tipova sati relevantnih za rad na književnim sadržajima u osnovnim i srednjim školama | praktični rad (metodičko izlaganje priprave) |
| predavanje | slušanje izlaganja, pisanje | opisati mogućnosti rada s literarnim družinama učenika | prezentacija rada u družinama |
| seminari i radionice | slušanje izlaganja, pisanje | definirati poticajna načela rada potrebna za razvijanje učenikovih književnih interesa unutar slobodnih aktivnosti i izborne nastave | prezentacija rada u družinama |
| terenska nastava | slušanje izlaganja, pisanje, razmišljanje, uspoređivanje, sustavno opažanje i zaključivanje | analizirati sate iz područja književnosti oblikovanjem metodičkoga modela kao iznimno djelotvornoga sredstva metodičke refleksije i uspoređivanja metodičke teorije i prakse | prezentacija metodičkoga modela |
Pisani seminarski uratci, Pohađanje nastave, Praktični rad, Projekt, Seminarski rad
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Pisani seminarski uratci | 1,1 | 25% |
| Pohađanje nastave | 1,6 | 0% |
| Praktični rad | 1,1 | 25% |
| Projekt | 1,1 | 25% |
| Seminarski rad | 1,1 | 25% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz izvedbe kreativnih metodičkih zadataka, seminarskoga rada, praktičnoga rada i projektnoga zadatka: 25% konačne ocjene čini ocjena iz izvedbe kreativnih metodičkih zadataka, 25% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskoga rada (pismeni rad, usmeno izlaganje), 25% konačne ocjene čini ocjena iz praktičnoga rada (metodičkoga izlaganja), a 25% konačne ocjene čini ocjena iz projektnoga zadatka.
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 120 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–79,9% = dovoljan (2), 80%–99,9% = dobar (3), 100%–109,9% = vrlo dobar (4), 110%–120% = izvrstan (5).
Redovito pohađanje nastave, sudjelovanje u raspravi, pisanje priprava i njihova nastavna izvedba, odlazak u školu, refleksivno promatranje nastave književnosti, konzultiranje s profesorima hrvatskoga jezika i književnosti, prezentacija metodičkog modela, prezentacija rada u družinama.
Kratke usmene ili pisane provjere (zadatci objektivnog i esejskog tipa, rješavanje problema), refleksivno praćenje nastave usmenim ili pisanim putem (osvrt na sadržaje iznesene na satu, refleksivno čitanje, osvrt na pripravu i metodički dnevnik zapažanja).