Filozofska hermeneutika

Ciljevi i zadaci:

Osnovni je cilj kolegija pružiti problemski i povijesni pregled osnovnih pojmova filozofske hermeneutike. Pregledu pojmova se pristupa kroz razlaganje djela ključnih autora što će dati uvid u genezu promišljanja tumačenja u filozofskom diskursu. Navedeno bi trebalo dovesti do uvida kako se proširuje predmet hermeneutičkog tumačenja; kako iz egzegeze biblijskog teksta izrasta tumačenje kao metoda razumijevanja svijeta i zahvaćanja istine

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• imenovati temeljne pojmove hermeneutike
• opisati genezu filozofijskog mišljenja tumačenja
• razlikovati hermeneutički pristup od pristupa refleksivne filozofije
• iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Kriteriji vrednovanja na kolegijima s preddiplomskog studija (doc. dr. sc. Martina Žeželj)

 

 

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegija

Filozofska hermeneutika

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

3

Broj sati nastave (P+V+S)

1+0+1

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave

prema rasporedu sati za ljetni semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij

hrvatski

Nositelj kolegija

Kabinet

Vrijeme konzultacija

Tel.

e-mail

doc. dr. sc. Martina Žeželj

14

prema rasporedu konzultacija u semestru

4641

mzezelj1@gmail.com

 OPIS KOLEGIJA

 

Sadržaj kolegija

Sadržaji predavanja i vježbi su sljedeći:

• nastanak hermeneutike:Schleiermacherovi prethodnici
• Schleiermacherova hermeneutika
• Diltheyeva hermeneutika kao temelj duhovnih znanosti
• Heideggerova hermeneutika fakticiteta: bitak u svijetu
• Heideggerova hermeneutika fakticiteta: svjetovnost svijeta
• Heideggerova hermeneutika fakticiteta: subitak
• Heideggerova hermeneutika fakticiteta: razumijevanje
• Gadamerovo razlaganje nastanka i povijesti hermeneutike
• Gadamerov hermeneutički krug
• Gadamerovova kritika historijske svijesti
• Gadamerovo hermeneutičko iskustvo
• Ricoeurovo određenje simbola
• Ricoeurov sukob interpretacija

 

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• znanje o nastanku i razvoju teorije tumačenja te bitnih pojmova hermeneutike, posebice suvremeno-filozofski pristup tumačenju
• kompetenciju pri razumijevanju i tumačenju filozofskog teksta
• vještinu primjene tumačenja i razumijevanja na fenomene okolnog svijeta

•  

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• definirati temeljne pojmove hermeneutike poput tumačenja, hermeneutičkog kruga, razumijevanja, simbola itd.
• opisati genezu filozofijskog mišljenja tumačenja
• razlikovati hermeneutički pristup od pristupa refleksivne filozofije
• argumentirati razlike u poimanju hermeneutike temeljnih predstavnika filozofijske hermeneutike

 

Oblici nastave 

X

predavanja

 

terenska nastava

 

vježbe

 

samostalni zadaci

X

seminari i radionice

X

konzultacije

 

obrazovanje na daljinu

 

praktični rad

X

multimedija i mreža

 

mentorski rad

 

laboratorij

 

 

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja

 

usmeno

 

pismeno

x

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja

opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave

0,3

 

aktivnost na nastavi

0,3

20%

seminarski rad

1,2

40%

pismeni ispit

1,2

40%

usmeni ispit

 

 

Ukupno

3

100%

Način oblikovanja konačne ocjene

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad (esej). Kolokviji 40% bodova, esej 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova. Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (pismeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,2

Primjer izračunavanja ocjene:

seminarski rad 4

pismeni ispit (kolokvij) 3

aktivnost na nastavi 5

(4x0,4) + (3x0,4) + (5x0,2) =1,6 +1,2 + 1=3,8

konačna ocjena vrlo dobar

Seminarski rad

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se ocjenjuje na sljedeći način:

Element

Razina postignuća

Ocjena

Seminarski rad

Istraživački nacrt je teorijsko-metodološki točno oblikovan, logički dobro strukturiran, činjenično točan, izražava izvoran pristup obradi teme, uz uporabu opsežne relevantne literature i pravopisno-gramatičke točnosti.

5

Istraživački nacrt točan je u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pravopisno-gramatičke ili pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Istraživački nacrt izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne, uz veći broj pravopisnih i pojmovno-kategorijalnih pogrešaka.

3

Istraživački nacrt izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečen i nepotpun, obrada teme je većim dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica, uz veće pravopisno-gramatičke i pojmovno-kategorijalne pogreške.

2

Student nije napisao seminarski rad.

1

 

 

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• pisanje seminarskog rada;
•  

 

LITERATURA

Obvezna literatura

Dilthey, W., Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama, (Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 1980) (drugi dio)

Heidegger, M.: Bitak i vrijeme, (Naprijed, Zagreb, 1985). (drugo, treće, četvrto  i peto poglavlje)

Gadamer, H.-G.: Istina i metoda, (Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša", Sarajevo, 1978) (drugi dio)

Ricoeur P., O tumačenju. , (Ceres, Zagreb, 2006) (prvo poglavlje)

Ricoeur, P., Sopstvo kao Drugi, (Obzor, Međugorje, 2003) (prvih šest poglavlja)

 

Dopunska literatura

Barbarić, D.: Filozofija njemačkog idealizma, u nizu: Hrestomatija filozofije, sv. 6., (Školska knjiga, Zagreb, 1998), poglavlje: Schleiermacher.

Barbarić, D./Bracanović, T. (ur.): Gadamer i filozofijska hermeneutika, (Matica hrvatska, Zagreb, 2001).

Hufnagel, E.: Uvod u hermeneutiku, (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993).

 

 

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegija

Filozofija nesvjesnog: Freud I Lacan

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

3

Broj sati nastave (P+V+S)

1+0+1

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave

prema rasporedu sati za zimski semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij

hrvatski

Nositelj kolegija

Kabinet

Vrijeme konzultacija

Tel.

e-mail

doc. dr. sc. Martina Žeželj

14

prema rasporedu konzultacija u semestru

4641

mzezelj1@gmail.com

 OPIS KOLEGIJA

 

Sadržaj kolegija

Sadržaji predavanja i vježbi su sljedeći:

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• predmet i područje istraživanja filozofije nesvjesnog
• Freudov pojam nesvjesnog
• Freudovo određenje sna i rada sna
• Freudova prva raščlamba psihičkog aparata
• Freudova druga topika
• Freudov doprinos razjašnjenju klasično filozofijskih problema: spoznaje, subjekta, jezika
• Lacanov povratak Freudu
• stadij zrcala
• utemeljenje Simboličkog u Imaginarnom
• nastanak ego-ideala
• simbolički zakon Drugog
• lingvistično utemeljenje Lacanovog određenja nesvjesnog
• jezično strukturirano nesvjesno
• Lacanova kritika kartezijanskog cogita
• Lacanov rascjepljeni subjekt nesvjesnog.
•  

Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

• teorijsko znanje o temeljnim pojmovima Freudove i Lacanove psihoanalize s posebnim naglaskom na psihoanalitičku interpretaciju filozofskih problema
• vještinu pisanog i usmenog izlaganja bitnih momenata Freudove i Lacanove teorije kao i vještinu tumačenja ostalih diskursa (književnih, filmskih, socijalnih) u psihoanalitičkom ključu

 

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• definirati osnovne pojmove Freudove i Lacanove teorije nesvjesnog
• opisati Freudovo i Lacanovo određenje psihičke zbiljnosti
• razlikovati Freudovo i Lacanovo određenje čovjeka spram tradicionalno filozofijskih zahvaćanja
• pojmiti doseg i značaj Lacanovog i Freudovog mišljenja nesvjesnog u kontekstu filozofijske tradicije

Oblici nastave 

X

predavanja

 

terenska nastava

 

vježbe

 

samostalni zadaci

X

seminari i radionice

X

konzultacije

 

obrazovanje na daljinu

 

praktični rad

X

multimedija i mreža

 

mentorski rad

 

laboratorij

 

 

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja

 

usmeno

 

pismeno

x

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja

opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave

0,3

 

aktivnost na nastavi

0,3

20%

seminarski rad

1,2

40%

pismeni ispit

1,2

40%

usmeni ispit

 

 

Ukupno

3

100%

Način oblikovanja konačne ocjene

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad (esej). Kolokviji 40% bodova, esej 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova. Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (pismeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,2

Primjer izračunavanja ocjene:

seminarski rad 4

pismeni ispit (kolokvij) 3

aktivnost na nastavi 5

(4x0,4) + (3x0,4) + (5x0,2) =1,6 +1,2 + 1=3,8

konačna ocjena vrlo dobar

Seminarski rad

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se ocjenjuje na sljedeći način:

Element

Razina postignuća

Ocjena

Seminarski rad

Istraživački nacrt je teorijsko-metodološki točno oblikovan, logički dobro strukturiran, činjenično točan, izražava izvoran pristup obradi teme, uz uporabu opsežne relevantne literature i pravopisno-gramatičke točnosti.

5

Istraživački nacrt točan je u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pravopisno-gramatičke ili pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Istraživački nacrt izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne, uz veći broj pravopisnih i pojmovno-kategorijalnih pogrešaka.

3

Istraživački nacrt izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečen i nepotpun, obrada teme je većim dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica, uz veće pravopisno-gramatičke i pojmovno-kategorijalne pogreške.

2

Student nije napisao seminarski rad.

1

 

 

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• pisanje seminarskog rada;
•  

 

LITERATURA

Obvezna literatura

Freud S., Budućnost jedne iluzije i drugi spisi, (Naprijed, Zagreb, 1986) tekstovi: „Prilog uvodu u narcizam“ “Nesvjesno” i „Ja i ono” .

Freud S., Tumačenje snova, (Stari grad, Zagreb, 2001) šesto i sedmo poglavlje.

 Lacan, J., Écrits, (Seuil, Paris 1966) (izbor spisa u srpskom prijevodu: Prosveta, Beograd 1983, cjelokupna zbirka u engleskom prijevodu B. Fink, New York – London 2006).

Lacan, J., Četiri temeljna pojma psihoanalize (Seminar XI), (Naprijed, Zagreb. 1986).

Dopunska literatura

 

Laplanche J. /Pontalis J.-B., Rječnik psihoanalize, (Naprijed, Zagreb, 1992).

Evans, D., An Introductionary Dictionary of Lacanian Psychoanalysis, (Verso, London 1996).

Fink, B.,: Lakanovski subjekt: Između jezika i jouissancea, (KruZak, Zagreb, 2009).

 

 

 

OSNOVNI PODACI

Naziv kolegija

Filozofija egzistencije

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

ECTS koeficijent opterećenja studenata

3

Broj sati nastave (P+V+S)

1+0+1

Vrijeme i mjesto izvođenja nastave

prema rasporedu sati za ljetni semestar

Jezik na kojem se izvodi kolegij

hrvatski

Nositelj kolegija

Kabinet

Vrijeme konzultacija

Tel.

e-mail

doc. dr. sc. Martina Žeželj

14

prema rasporedu konzultacija u semestru

4641

mzezelj1@gmail.com

 OPIS KOLEGIJA

 

Sadržaj kolegija

Sadržaji predavanja i vježbi su sljedeći:

• začetak filozofije egzistencije u Kierkegaardovom djelu
• Egzistencijalni momenti Nietzscheove misli
• Buberovo suprotstavljanje autentičnog ja-ti odnosa i objektnog ja-ono odnosa
• Jaspersova egzistencijalna filozofija
• Heideggerovo razumijevanje nepravosti egzistencije
• značaj iskustva tjeskobe i dosade za pravost tubitka
• smrt kao put prema pravosti bitka tubitka
• Sartreovo određenje pojma ništavila i loše vjere
• razlikovanje bitka-za-sebe i bitka u sebi
• značaj pogleda pri izvođenju bitka-za-druge
• odjek Bitka i ništa u Sartreovoj Mučnini
• iskustvo tjeskobe i dosade u Noći
• analiza egzistencijalnih motiva u Zapisima iz podzemlja
• egzistencijalno iskustvo smrti u Sedmom pečatu

Nakon što će biti upoznati sa sadržajem kolegija, od studenata se očekuje usvajanje sljedećih znanja, kompetencija i vještina:

• znanje o bitnim temama filozofije egzistencije
• kompetenciju pri izlaganja geneze bitnih pojmova filozofije egzistencije
• vještinu prepoznavanja i analize egzistencijalnih motiva i tema u drugim diskurzivnim praksama

Očekivani ishodi kolegija

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• usporediti sličnosti i razlike u mišljenju ključnih autora filozofije egzistencije
• opisati povijesno-filozofijski razvoj mišljenja egzistencije u filozofiji devetnaestog i dvadesetog stoljeća
• analizirati značenje temeljnih pojmova filozofije egzistencije poput: egzistencija, ništavilo, tjeskoba, smrt
• pojmiti posebnost filozofije egzistencije u odnosu na tradiciju filozofije i paradigme suvremene filozofije

Oblici nastave 

X

predavanja

 

terenska nastava

 

vježbe

 

samostalni zadaci

X

seminari i radionice

X

konzultacije

 

obrazovanje na daljinu

 

praktični rad

X

multimedija i mreža

 

mentorski rad

 

laboratorij

 

 

NAČIN VREDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Oblici praćenja i provjeravanja

 

usmeno

 

pismeno

x

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja

opterećenje u ECTS

udio (%) u ocjeni

pohađanje nastave

0,3

 

aktivnost na nastavi

0,3

20%

seminarski rad

1,2

40%

pismeni ispit

1,2

40%

usmeni ispit

 

 

Ukupno

3

100%

Način oblikovanja konačne ocjene

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad (esej). Kolokviji 40% bodova, esej 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova. Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (pismeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,2

Primjer izračunavanja ocjene:

seminarski rad 4

pismeni ispit (kolokvij) 3

aktivnost na nastavi 5

(4x0,4) + (3x0,4) + (5x0,2) =1,6 +1,2 + 1=3,8

konačna ocjena vrlo dobar

Seminarski rad

Student priprema samostalno istraživanje u okviru seminarske nastave. Istraživanje se ocjenjuje na sljedeći način:

Element

Razina postignuća

Ocjena

Seminarski rad

Istraživački nacrt je teorijsko-metodološki točno oblikovan, logički dobro strukturiran, činjenično točan, izražava izvoran pristup obradi teme, uz uporabu opsežne relevantne literature i pravopisno-gramatičke točnosti.

5

Istraživački nacrt točan je u najvažnijim sadržajno-strukturnim elementima, zadovoljava formalne kriterije, ne izražava izvornost pristupa uz manje pogreške logičko-metodološkog strukture i obrade sadržaja, većinom primjerene literature uz manje pravopisno-gramatičke ili pojmovno-kategorijalne pogreške.

4

Istraživački nacrt izostavlja važne činjenice vezane uz temu, obrada je manjkava ili netočna, logički postoje propusti, zadovoljeni su formalni kriteriji bez originalnosti, s neprimjerenim brojem bibliografskih jedinica od preporučenoga, koje nisu relevantne i recentne, uz veći broj pravopisnih i pojmovno-kategorijalnih pogrešaka.

3

Istraživački nacrt izostavlja temeljne elemente, strukturno-sadržajno je nedorečen i nepotpun, obrada teme je većim dijelom promašena uz značajnije pogreške na sadržajno-logičkom planu, formalne kriterije zadovoljava samo djelomice, bez originalnog pristupa obradi teme, s minimalnim i zastarjelim brojem nerelevantnih bibliografskih jedinica, uz veće pravopisno-gramatičke i pojmovno-kategorijalne pogreške.

2

Student nije napisao seminarski rad.

1

 

 

Ostale informacije relevantne za praćenje rada studenta, vrednovanje i ocjenjivanje

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• pisanje seminarskog rada;
•  

 

LITERATURA

Obvezna literatura

Kierkegaard, S., Bolest na smrt, (Mladost, Beograd, 1980)

Nietzsche, F. W., Antikrist, (Izvori, Zagreb, 1999)

Jaspers, K., Uvod u filozofiju, (Naklada Breza, Zagreb, 2012).

Heidegger, M., Bitak i vrijeme (Naprijed, Zagreb, 1985). Peto i šesto poglavlje

Sartre, J. P., Bitak i ništo, (Demetra, Zagreb, 2006.-2007). Drugi i treći dio

 

Dopunska literatura

 

Buber, M., Ja i ti , (Vuk Karadžić, Beograd, 1977)

Marcel, G. H., Bivstvovanje i imanje, (Veselin Masleša, Sarajevo, 1989).

Toeplitz, K., Kjerkegor (Grafos, Beograd, 1980)

Wisser, R., Karl Jaspers: Filozofija u obistinjenju, (KruZak Zagreb, 2000)

Dreyfus, H. L., Wrathall, M. A. A Companion to Phenomenology and Existentialism, Wiley-Blackwell, 2009

Sutlić, V., Kako čitati Heideggera, (August Cesarec, Zagreb, 1989)

Dostojevski, F.M.. Zapisi iz podzemlja, (Šareni dućan, Koprivnica, 2003)

Sartre, J. P., Mučnina, (Konzor, Zagreb,1997)

Camus, A. Stranac, (Globus media, Zagreb, 2004)

Bergman, I. (1957) Sedmi pečat

Antonioni, M. (1961) Noć

 

 

Sadržaji predavanja i vježbi su sljedeći:

• nastanak hermeneutike:Schleiermacherovi prethodnici
• Schleiermacherova hermeneutika
• Diltheyeva hermeneutika kao temelj duhovnih znanosti
• Heideggerova hermeneutika fakticiteta: bitak u svijetu
• Heideggerova hermeneutika fakticiteta: svjetovnost svijeta
• Heideggerova hermeneutika fakticiteta: subitak
• Heideggerova hermeneutika fakticiteta: razumijevanje
• Gadamerovo razlaganje nastanka i povijesti hermeneutike
• Gadamerov hermeneutički krug
• Gadamerovova kritika historijske svijesti
• Gadamerovo hermeneutičko iskustvo
• Ricoeurovo određenje simbola
• Ricoeurov sukob interpretacija

 

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• znanje o nastanku i razvoju teorije tumačenja te bitnih pojmova hermeneutike, posebice suvremeno-filozofski pristup tumačenju
• kompetenciju pri razumijevanju i tumačenju filozofskog teksta
• vještinu primjene tumačenja i razumijevanja na fenomene okolnog svijet

 

 

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA	AKTIVNOST STUDENTA	ISHOD UČENJA	METODA PROCJENE
predavanje	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	imenovati temeljne pojmove hermeneutike	aktivnost studenata u nastavi, pisanje eseja, usmeni ispit
predavanje	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	opisati genezu filozofijskog mišljenja tumačenja	aktivnost studenata u nastavi, pisanje eseja, usmeni ispit
predavanje	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	razlikovati hermeneutički pristup od pristupa refleksivne filozofije	aktivnost studenata u nastavi, pisanje eseja, usmeni ispit
predavanje	slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava	iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama	aktivnost studenata u nastavi, pisanje eseja, usmeni ispit

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi	0,3	20%
Pismeni ispit	1,2	40%
Pohađanje nastave	0,3	0%
Seminarski rad	1,2	40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad (esej). Kolokviji 40% bodova, esej 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova. Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (pismeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,2

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

seminarski rad 4

pismeni ispit (kolokvij) 3

aktivnost na nastavi 5

(4x0,4) + (3x0,4) + (5x0,2) =1,6 +1,2 + 1=3,8

konačna ocjena vrlo dobar

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• pisanje seminarskog rada

Obavezna literatura:

1. Dilthey, W., Izgradnja istorijskog sveta u duhovnim naukama, (Beogradski izdavačko-grafički zavod, Beograd, 1980) (drugi dio)
2. Heidegger, M.: Bitak i vrijeme, (Naprijed, Zagreb, 1985). (drugo, treće, četvrto  i peto poglavlje)
3. Gadamer, H.-G.: Istina i metoda, (Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša", Sarajevo, 1978) (drugi dio)
4. Ricoeur P., O tumačenju. , (Ceres, Zagreb, 2006) (prvo poglavlje)
5. Ricoeur, P., Sopstvo kao Drugi, (Obzor, Međugorje, 2003) (prvih šest poglavlja

Dopunska literatura:

1. Barbarić, D.: Filozofija njemačkog idealizma, u nizu: Hrestomatija filozofije, sv. 6., (Školska knjiga, Zagreb, 1998), poglavlje: Schleiermacher.
2. Barbarić, D./Bracanović, T. (ur.): Gadamer i filozofijska hermeneutika, (Matica hrvatska, Zagreb, 2001).
3. Hufnagel, E.: Uvod u hermeneutiku, (Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993).

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: