Metode supervizije

 

Naziv kolegija:
Metode supervizije
Šifra ISVU:
63442
Šifra MOZVAG:
PS506
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU
Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šincek, Daniela
15
0
0
Vrlić, Katarina
0
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Polaznici će upoznati pojam i proces supervizije kao jednog od ključnih procesa u osiguravanje kvalitete rada korisnicima i profesionalnom razvoju stručnjaka.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prepoznati osnovna znanja o konceptu razvojno integrativne supervizije
  • sudjelovati, u ulozi supervizanta, u superviziji
  • odabrati supervizora primjenom stečenih znanja o ulogama supervizora i supervizanta
  • podijeliti iskustvo o emocionalno zahtjevnim situacijama u okviru svoje supervizijske grupe
  • izvijestiti o svom doživljaju studentske prakse
  • izvijestiti o ključnim okolnostima rada psihologa – mentora kod kojeg su proveli praksu
  • poštovati važnost supervizije u razvoju stručnjaka

Sadržaj predmeta:

Određenje pojma supervizija. Razvoj supervizije. Odnos supervizije sa stručnim nadzorom, edukacijom, konzultacijom i psihoterapijom. Osnovni tipovi supervizije – razvojna i organizacijska. Grupna i individualna supervizije, Supervizija i coaching. Dogovor o supervizijskom radu. Strukturiranje i vođenje supervizijskog procesa. Kreativne tehnike u superviziji. Nesvjesni procesi u superviziji. Supervizija i osiguranje kvalitete socijalnog rada. Supervizija i mentalno zdravlje socijalnih radnika. Etika supervizijskog rada. Evaluacija u superviziji.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature prepoznati osnovna znanja o konceptu razvojno integrativne supervizije pismeni ispit (ispitni esej)
grupna rasprava sustavno opažanje, grupna rasprava, učenje po modelu, igranje uloga sudjelovati, u ulozi supervizanta, u superviziji aktivnost studenata u nastavi
grupna rasprava sustavno opažanje, grupna rasprava, učenje po modelu, igranje uloga odabrati supervizora primjenom stečenih znanja o ulogama supervizora i supervizanta aktivnost studenata u nastavi
grupna rasprava sustavno opažanje, grupna rasprava, učenje po modelu, igranje uloga podijeliti iskustvo o emocionalno zahtjevnim situacijama u okviru svoje supervizijske grupe aktivnost studenata u nastavi
prikaz slučaja sustavno opažanje, učenje po modelu izvijestiti o svom doživljaju studentske prakse pismeni izvještaj (dnevnik prakse)
prikaz slučaja sustavno opažanje, učenje po modelu izvijestiti o ključnim okolnostima rada psihologa – mentora kod kojeg su proveli praksu pismeni izvještaj s prakse
predavanje, grupna rasprava,  prikaz slučaja slušanje izlaganja, analiza literature, sustavno opažanje, grupna rasprava, učenje po modelu, igranje uloga poštovati važnost supervizije u razvoju stručnjaka aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit (ispitni esej)

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Esej, Pisanje dnevnika prakse, Pisanje izvještaja s prakse, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Esej 1 50%
Pisanje dnevnika prakse 1,5 30%
Pisanje izvještaja s prakse 0,5 20%
Pohađanje nastave 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: pisanje dnevnika prakse – 30 ocjenskih bodova, pisanje izvještaja s prakse – 20 ocjenskih bodova, pisanje ispitnog eseja: 50 ocjenskih bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 84,00-97,99 ocjenskih bodova (60%-69,99%) = dovoljan (2), 98,00-111,99 ocjenskih bodova (70%-79,99%) = dobar (3), 112,00-125,99 ocjenskih bodova (80%-89,99%) = vrlo dobar (4), 126-140 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

  • dnevnik prakse - 30 bodova
    • kriteriji bodovanja:
      • redovito vođenje dnevnika (postoje zapisi za svaki dan prakse u obrascu na intranetu), uključeni kratki opisi radnih zadata i opažanje vlastitih emocionalnih stanja – do pola stranice teksta za radni dan tj. ukupan obim dnevnika od pet do deset stranica teksta, dnevnik redovito vođen= 30 bodova
      • zadatak izvršen djelomično u praćenim aspektima ili (neopravdano) kašnjenje s vođenjem dnevnika = 15 bodova
      • loše ili nenapravljen zadatak= bez bodova
  • izvještaj s prakse – 20 bodova
    • kriteriji bodovanja
      • svi elementi izvještaja navedeni u uputi primjereno opisani, poštovana uputa o načinu oblikovanja i dužini izvještaja – 20 bodova
      • zadatak izvršen djelomično u praćenim aspektima ili (neopravdano) kašnjenje s vođenjem dnevnika (jedino opravdano je ako zbog objektivnih razloga praksa nije gotova do roka predaje)= 10 bodova
      • loše ili nenapravljen zadatak= bez bodova
  • ispitni esej – 50 bodova
    • kriteriji bodovanja
      • u izvještaju se jasno uspoređuju spoznaje iz sva tri pročitana teksta (uz referiranje na literaturu) i povezuju s iskustvom na supervizijskim grupama te se daje kritički osvrt tj. esej ima uvod u kojem se iskazuje svrha i cilj, glavni dio u kojem se izlažu teze na temelju proučenih tekstova i kompariraju s osobnim iskustvom i u zaključku se iznosi kritički osvrt te se poštuje uputa o dužini eseja npr. koriste se samo dva teksta ili se ne povezuje s osobnim iskustvom ili nema kritičkog osvrta ili je esej prekratak/predug  – 50 bodova
      • zadatak izvršen djelomično u praćenim aspektima  = 25 bodova
      • loše ili nenapravljen zadatak= bez bodova

Maksimalno je moguće ostvariti 100 bodova (%).

90-100% - odličan

80-89,99% - vrlo dobar

70-79,99% - dobar

60-69,99% - dovoljan

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

  • Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te je predao dnevnik prakse, izvještaj s prakse i ispitni esej.

Usmeni ispit

  • Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima.
  • Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na navedenim elementima pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Ajduković, M. i Cajvert, Lj. (ur.) (2004.) Supervizija u psihosocijalnom radu. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.

Dopunska literatura:

  1. Cajvert, Lj. (2001.) Kreativni prostor terapeuta: O superviziji. Sarajevo: Svjetlost.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije:

Prijedlog literature:

Žorga, S. (2009). Specifičnost procesa učenja u superviziji. U: Ajduković, M. (ur.) Refleksije o superviziji: Međunarodna perspektiva. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada i Društvo za psihološku pomoć, 7 – 40.

Žorga, S. (2009). Kompetencije supervizora. U: Ajduković, M. (ur.) Refleksije o superviziji: Međunarodna perspektiva. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada i Društvo za psihološku pomoć, 41-48.

Tatschl, S. (2009). Reflektiranje – ključna kompetencija u superviziji. U: Ajduković, M. (ur.) Refleksije o superviziji: Međunarodna perspektiva. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada i Društvo za psihološku pomoć, 49 - 66.

Cajvert, L. (2009) Nesvjesni procesi u superviziji terapijskog rada. U: Ajduković, M. (ur.) Refleksije o superviziji: Međunarodna perspektiva. Zagreb: Biblioteka socijalnog rada i Društvo za psihološku pomoć, 67 – 90.