Povijest psihologije i psihologijski sustavi

Ciljevi i zadaci:

Pregled povijesnog razvoja suvremene psihologije kao znanosti te upoznavanje s najvažnijim karakteristikama razvoja i nastajanja psihologijskih sustava (strukturalizam, funkcionalizam, psihoanaliza, biheviorizam, geštaltizam) s posebnim osvrtom na trendove u suvremenoj psihologiji (kognitivna psihologija, neuroznanost, umjetna inteligencija).

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati najvažnije probleme, osobe, procese koji su od predznanstvenog razdoblja psihologije (filozofija i medicina-fiziologija) doveli do sadašnjeg stupnja razvoja znanstvene psihologije
• vrednovati relativni doprinos najvažnijih klasičnih i suvremenih psihologijskih sustava ili škola  napretku psihologije
• argumentirati svoje stajalište o znanstvenom statusu suvremene psihologije
• kritički evaluirati buduće trendove razvoja psihologije
• integrirati opće teorijske i metodološke trendove u psihologijskoj znanosti
• demonstrirati odgovornost prema obvezama na kolegiju

Sadržaj predmeta:

Povijest psihologije: Uvod o problemima u pristupu povijesti psihologije. Rana grčka filozofija: od Aristotela do početka suvremene znanosti. Početak suvremene znanosti: Empirizam-racionalizam-romantizam-egzistencijalizam. Fiziologija i rani razvoj eksperimentalne psihologije: W. Wundt – utemeljitelj psihologije kao znanosti. Mentalna bolest – rani pristupi dijagnozi i tretmanu. Psihoanaliza.

Sistemi u psihologiji: strukturalizam, Gestalt psihologija, Darwin i teorija evolucije, funkcionalizam, klasični biheviorizam, neobiheviorizam. Suvremena psihologija: kognitivna psihologija, humanistička psihologija, umjetna inteligencija i neuroznanost.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA	AKTIVNOST STUDENTA	ISHOD UČENJA	METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje	slušanje izlaganja, analiza literature, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog	opisati najvažnije probleme, osobe, procese  koji su od predznanstvenog razdoblja psihologije (filozofija i medicina-fiziologija) doveli do sadašnjeg stupnja razvoja znanstvene psihologije	aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava	slušanje izlaganja, analiza literature, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog	vrednovati relativni doprinos najvažnijih klasičnih i suvremenih  psihologijskih sustava ili škola  napretku psihologije	aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava	slušanje izlaganja, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog	argumentirati svoje stajalište  o znanstvenom statusu suvremene psihologije	aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava	slušanje izlaganja, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog	kritički evaluirati buduće trendove razvoja psihologije	aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava	slušanje izlaganja, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog	integrirati opće teorijske i metodološke trendove u psihologijskoj znanosti	aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava	slušanje izlaganja, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog	demonstrirati odgovornost prema obvezama na kolegiju	aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja	1,5	70%
Kontinuirano praćenje	0,25	10%
Pohađanje nastave	0,5	0%
Seminarski rad	0,75	20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzimaju svi elementi praćenja i provjeravanja, iz kojih student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% konačne ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 61 ocjenski bod ili 61% ocjene. Udio postotka u ocjeni za pojedini element praćenja i provjeravanja jednak je broju ocjenskih bodova koje student tijekom nastave treba prikupiti. Primjerice, ako seminarski rad nosi 20% udjela u konačnoj ocjeni to odgovara maksimalno 20 ocjenskih bodova.

 

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Povijest psihologije i psihologijski sustavi uzima se u obzir ukupan zbroj ocjenskih bodova ostvaren kroz sljedeće elemente: kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) sa 70 ocjenskih bodova, seminarski rad s 20 ocjenskih bodova te kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, sudjelovanje u zadacima) s 10 ocjenskih bodova.

 

Aktivni studenti bodove mogu ostvariti, osim kroz aktivnost na nastavi, izradom novina, plakata, postera, prezentacije, sažetog prikaza teme, čitanjem članaka, analizom filma, i ostalim zadacima na predavanjima po uputama profesora. Aktivnost studenata bilježi se svaki nastavni sat.

 

Skala ocjenjivanja određuje se prema sljedećoj raspodjeli:

•      izvrstan (5) – od 91 do 100%

•      vrlo dobar (4) – od 81 do 90%

•      dobar (3) – od 71 do 80%

•      dovoljan (2) – od 61 do 70%

 

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Kolokvij_1 (28/35) + Kolokvij_2 (30/35) + Seminar (20/20) + Aktivnost (5/10) = 28 + 30 + 20 + 5 = 83% –> vrlo dobar (4)

Primjer izračunavanja ocjene:

Kolokviji i ispit

 

Studenti pišu dva kolokvija tijekom semestra. Kolokviji su obvezni. Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak. Ukoliko student ne pristupi kolokviju, student iz tog kolokvija dobiva 0%, odnosno ocjenu nedovoljan (1). Ukoliko student ne položi jedan od kolokvija mora polagati pisani ispit iz cijelog gradiva u terminima ispitnih rokova. U kolokvijima i pisanom ispitu odgovara se na pitanja dvočlanog i višestrukog izbora, pitanja dopunjavanja i pitanja esejskog tipa.

 

Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1). U tom slučaju student izlazi na ispit u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.

 

Student koji nije zadovoljan svojim ocjenama na kolokvijima (obje ocjene su prolazne), tj. predloženom konačnom ocjenom iz kolegija, pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.

 

Seminarski rad

 

Seminarski dio nastave sastoji se od izrade i prezentacije seminara koji će studenti raditi u paru. Zadatak je izraditi i izložiti prezentaciju na jednu od ponuđenih tema iz područja povijesti psihologije u zadanom terminu nastave u trajanju od maksimalno 20 min. Ukoliko student ne izloži seminarski rad, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).

 

Prezentacija se šalje najkasnije dan prije izlaganja na e-mail mmaric2@ffos.hr. Plagiranje seminarskog rada kažnjava se s nula ocjenskih bodova bez mogućnosti popravka i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

 

Da bi seminarski rad bio pozitivno ocijenjen, student ni za jedan od navedenih elemenata ne smije dobiti 0 bodova. U slučaju da student u jednome od navedenih elemenata ima 0 bodova, mora 

Kolokviji i ispit

 

Studenti pišu dva kolokvija tijekom semestra. Kolokviji su obvezni. Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak. Ukoliko student ne pristupi kolokviju, student iz tog kolokvija dobiva 0%, odnosno ocjenu nedovoljan (1). Ukoliko student ne položi jedan od kolokvija mora polagati pisani ispit iz cijelog gradiva u terminima ispitnih rokova. U kolokvijima i pisanom ispitu odgovara se na pitanja dvočlanog i višestrukog izbora, pitanja dopunjavanja i pitanja esejskog tipa.

 

Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1). U tom slučaju student izlazi na ispit u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.

 

Student koji nije zadovoljan svojim ocjenama na kolokvijima (obje ocjene su prolazne), tj. predloženom konačnom ocjenom iz kolegija, pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.

 

Seminarski rad

 

Seminarski dio nastave sastoji se od izrade i prezentacije seminara koji će studenti raditi u paru. Zadatak je izraditi i izložiti prezentaciju na jednu od ponuđenih tema iz područja povijesti psihologije u zadanom terminu nastave u trajanju od maksimalno 20 min. Ukoliko student ne izloži seminarski rad, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).

 

Prezentacija se šalje najkasnije dan prije izlaganja na e-mail mmaric2@ffos.hr. Plagiranje seminarskog rada kažnjava se s nula ocjenskih bodova bez mogućnosti popravka i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

 

Da bi seminarski rad bio pozitivno ocijenjen, student ni za jedan od navedenih elemenata ne smije dobiti 0 bodova. U slučaju da student u jednome od navedenih elemenata ima 0 bodova, mora ponovno napisati seminarski rad. Ako je student u svakom elementu postigao više od 0 bodova, bodovi se zbrajaju, a seminar se ocjenjuje na sljedeći način:

Pripremljenost izlagača

Izlagači su pripremljeni za izlaganje. Izlaganje ima jasnu strukturu (uvod, glavni dio, zaključak). Temeljne su ideje jasno, razumljivo i dovoljno glasno izložene, povezane te potkrijepljene adekvatnim primjerima. Odabir terminologije je prikladan, zaključci uvjerljivi.

5 bodova

Izgled i sadržaj prezentacije

Sadržaj prezentacije pisan je prema preporukama, u natuknicama i uz izdvojene najvažnije informacije. U tekstu nema pravopisnih i/ili gramatičkih pogrešaka. Tekst je čitljiv, vrsta fonta usklađena je za prikaz hrvatskih znakova. Na svim slajdovima koristi se jednaka vrsta znakova. Dizajn je jednostavan, prilagođen temi i publici, kontrast između slova i pozadine je dobro odabran.

5 bodova

Trajanje izlaganja

Prezentacija je u okviru propisanog vremena (20 min).

4 boda

Povezanost s publikom

Pažnja slušatelja je prikladno usmjeravana i održavana na materijalu. Prezentirane je optimalna količina informacija. Slušatelji se potiču na aktivnost. Promiče se razumijevanje i upamćivanje materijala.

4 boda

Vrijeme predaje rada

Seminarski rad je predan na vrijeme.

2 boda

Maksimalan broj bodova za seminarski rad

20 bodova

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati minimalno 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan).

Studenti će biti informirani o svom uratku i napretku usmeno te putem e-maila i Moodle-a.

Studenti mogu kontaktirati profesora u vrijeme konzultacija i putem e-maila.

Ispitni rokovi

• Zimski:
• Proljetni izvanredni:
• Ljetni:
• Jesenski:

 

Obavezna literatura:

1. Hothersall, D. (2002.).  Povijest psihologije. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Kolesarić, V. (Ur.) (2019). Prilozi povijesti psihologije u Hrvatskoj. Zagreb: Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za psihologiju.

Dopunska literatura:

1. Benjamin, L. T. (1988). A history of psychology: Original sources and contemporary research. McGraw-Hill.
2. Freedheim, D. K. i Weiner, I. B. (Ur.) (2003). Handbook of psychology: Volume 1, History of psychology. John Wiley & Sons.
3. Greenwood, J. (2009). A conceptual history of psychology. McGraw-Hill.
4. Hergenhahn, B. R. (2013). An introduction to the history of psychology (6th ed.). Cengage Learning.
5. Jones, D. i Elcock, J. (2001). History and theories of psychology: A critical perspective. Arnold.
6. Madsen, K. B. (1988). A history of psychology in metascientific perspective. Nort-Holland.
7. Pickren, W. E. i Rutherford, A. (2010). A history of modern psychology in context. John Wiley & Sons.
8. Smith, N. W. (2001). Current systems in psychology: History, theory, research and applications. Wadsworth Cengage Learning.
9. Schultz, D. P. i Schultz, S. E. (2008). A history of modern psychology (9th ed.). Cengage Learning.
10. Thorne, B. M. i Henley, T. B. (2013). Connections in the history and systems of psychology. Houghton Mifflin Company.

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: