Povijest psihologije i psihologijski sustavi

 

Naziv kolegija:
Povijest psihologije i psihologijski sustavi
Šifra ISVU:
59638
Šifra MOZVAG:
PS309
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Ručević, Silvija
0
0
0
Marić, Matea
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Pregled povijesnog razvoja suvremene psihologije kao znanosti te upoznavanje s najvažnijim karakteristikama razvoja i nastajanja psihologijskih sistema (strukturalizam, funkcionalizam, psihoanaliza, biheviorizam, gestaltizam) s posebnim osvrtom na trendove u suvremenoj psihologiji (kognitivna psihologija, neuroznanost, umjetna inteligencija).

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati najvažnije probleme, osobe, procese koji su od predznanstvenog razdoblja psihologije (filozofija i medicina-fiziologija) doveli do sadašnjeg stupnja razvoja znanstvene psihologije
  • vrednovati relativni doprinos najvažnijih klasičnih i suvremenih psihologijskih sustava ili škola  napretku psihologije
  • argumentirati svoje stajalište o znanstvenom statusu suvremene psihologije
  • kritički evaluirati buduće trendove razvoja psihologije
  • integrirati opće teorijske i metodološke trendove u psihologijskoj znanosti
  • demonstrirati odgovornost prema obvezama na kolegiju

Sadržaj predmeta:

Povijest psihologije: Uvod o problemima u pristupu povijesti psihologije. Rana grčka filozofija: od Aristotela do početka suvremene znanosti. Početak suvremene znanosti: Empirizam-racionalizam-romantizam-egzistencijalizam. Fiziologija i rani razvoj eksperimentalne psihologije: W. Wundt – utemeljitelj psihologije kao znanosti. Mentalna bolest – rani pristupi dijagnozi i tretmanu. Psihoanaliza.

Sistemi u psihologiji: strukturalizam, Gestalt psihologija, Darwin i teorija evolucije, funkcionalizam, klasični biheviorizam, neobiheviorizam. Suvremena psihologija: kognitivna psihologija, humanistička psihologija, umjetna inteligencija i neuroznanost.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog opisati najvažnije probleme, osobe, procese  koji su od predznanstvenog razdoblja psihologije (filozofija i medicina-fiziologija) doveli do sadašnjeg stupnja razvoja znanstvene psihologije aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog vrednovati relativni doprinos najvažnijih klasičnih i suvremenih  psihologijskih sustava ili škola  napretku psihologije aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog argumentirati svoje stajalište  o znanstvenom statusu suvremene psihologije aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog kritički evaluirati buduće trendove razvoja psihologije aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog integrirati opće teorijske i metodološke trendove u psihologijskoj znanosti aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza primjera, rasprava, prezentacija naučenog demonstrirati odgovornost prema obvezama na kolegiju aktivnost studenata, seminarski rad, kolokvij, pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1,75 70%
Kontinuirano praćenje 0,25 10%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Seminarski rad 0,5 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Udio postotka u ocjeni za pojedini element praćenja i provjeravanja jednak je broju ocjenskih bodova koje student tijekom nastave treba prikupiti. Primjerice, ako seminarski rad nosi 20% udjela u ocjeni to odgovara maksimalno 20 ocjenskih bodova. Studenti koji tijekom nastave ostvare ukupan iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju ispod 61 bod imaju mogućnost četiri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu dovoljan (2).

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ukupan broj ocjenskih bodova ostvaren kroz kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) pri čemu svaki kolokvij nosi po 35 ocjenskih bodova, seminarski rad koji nosi 20 ocjenskih bodova i kontinuirano praćenje kroz aktivnost na nastavi s maksimalno 10 ocjenskih bodova.

 

Aktivni studenti dodatne bodove mogu ostvariti, osim kroz aktivnost na nastavi, usmenim izlaganjem seminarskog rada, izradom novina, plakata, postera, prezentacije, sažetog prikaza teme, čitanjem članaka, analizom filma, i ostalim zadacima na predavanjima po uputama nastavnika. Aktivnost studenata bilježi se svaki nastavni sat.

 

Ukupna ocjena uspjeha određuje se na temelju ukupnog zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave, a konačna ocjena određuje se prema sljedećoj raspodjeli:

  • izvrstan (5) – od 91 do 100 ocjenskih bodova
  • vrlo dobar (4) – od 81 do 90 ocjenskih bodova
  • dobar (3) – od 71 do 80 ocjenskih bodova
  • dovoljan (2) – od 61 do 70 ocjenskih bodova
  • nedovoljan (1) – ispod 60 ocjenskih bodova

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Povijest psihologije i psihologijski sustavi:

  • Ocjene na zadacima: Kolokvij 1: 35/50 (70%), Kolokvij 2: 40/50 (80%); Seminar: 10/10 (100%); Aktivnost: 3%
  • Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.35 x 70% + 0.35 x 80% + 0.3 x 100% + 3% (aktivnost) = 85,5%-vrlo dobar (4)
  • Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9%  = dovoljan (2), 71% - 80,9%  = dobar (3), 81% - 90,9%   = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis u slučaju pohađanja 70% nastave i ostvarivanja minimalno 61 ocjenskog boda iz elemenata vrednovanja: kontinuirana provjera znanja, seminarski rad i kontinuirano praćenje.

Studenti će biti informirani o svom uratku i napretku usmeno te putem e-maila i Moodle-a.

Studenti mogu kontaktirati nastavnika u vrijeme konzultacija i putem e-maila.

Dodatne informacije

Kontinuirana provjera znanja

  • Studenti su obvezni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi  jednom ili oba kolokvija ili ne ostvari minimalno 61 ocjenski bod pristupa završnom pismenom ispitu u terminima ispitnih rokova nakon odslušanog kolegija.
  • Završni pismeni ispit sastoji se od niza pitanja koja sadržajno ravnomjerno pokrivaju cjelokupno nastavno gradivo. U pravilu se radi o zadacima višestrukog izbora, zadacima dopunjavanja i zadacima esejskog tipa.
  • Završni pismeni ispit ne služi za popravljanje ocjene iz kolegija i na njega se ne može izaći kako bi se skupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija.
  • Nastavnik će ocijeniti ispit/kolokvij studenta ocjenom nedovoljan (1) s nula ocjenskih bodova kada student:
    • prepisuje, nedolično se ponaša, ometa druge studente ili koristi nedopuštena pomagala
    • napusti prostoriju u kojoj se održava ispit/kolokvij ili odustane od već započetog usmenog ispita.
  • Seminarski rad također je obavezan. Plagiranje seminarskog rada kažnjava se s nula ocjenskih bodova bez mogućnosti popravka i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!
  • Usmeni ispit
    • Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima.
    • Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokvijima (obje ocjene su prolazne) pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Hothersall, D. (2002.).  Povijest psihologije. Jastrebarsko: "Naklada Slap".

Dopunska literatura:

  1. Benjamin, L. T. (1988). A history of psychology: Original sources and contemporary research. New York: McGraw-Hill.
  2. Freedheim, D. K. i Weiner, I. B. (2003). Handbook of psychology: Volume 1, History of psychology. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc.
  3. Greenwood, J. (2009). A conceptual history of psychology. New York: McGraw-Hill.
  4. Hergenhahn, B. R. (2013). An introduction to the history of psychology (6th ed.). Belmont, CA: Wadsworth Cengage Learning.
  5. Jones, D. i Elcock, J. (2001). History and theories of psychology: A critical perspective. London: Arnold.
  6. Madsen, K. B. (1988). A history of psychology in metascientific perspective. Amsterdam: Nort-Holland.
  7. Pickren, W. E. i Rutherford, A. (2010). A history of modern psychology in context. New Jersey: John Wiley & Sons, Inc.
  8. Smith, N. W. (2001). Current systems in Psychology: History, theory, research and applications. Belmont, CA: Wadsworth Cengage Learning.
  9. Schultz, D. P. i Schultz, S. E. (2008). A history of modern psychology (9th ed.). Belmont, CA: Wadsworth.
  10. Thorne, B. M., Henley, T. B. (2013). Connections in the history and systems of psychology. New York: Houghton Mifflin Company.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: