FF - Info

Naziv kolegija:: Testiranje i vrednovanje komunikacijske kompetencije
Šifra ISVU:: 50582, 58362
Šifra MOZVAG:: NJ91 i NJ28
ECTS:: 4
Jezik izvođenja:: njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:: ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij	Godina	Semestar	Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij - nastavnički smjer)	1.g.	ljetni	obavezan
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)	1.g.	ljetni	izborni

Nastavnik	Nositelj	P	V	S
Šarić Šokčević, Ivana		15	0	30
Aleksa Varga, Melita		0	0	0

Ciljevi i zadaci:

pružiti studentima uvid u problematiku određenja, mjerenja i vrednovanja komunikacijske kompetencije u stranom jeziku;
osposobiti ih za samostalno razvijanje testova za mjerenje komunikacijske kompetencije;
ukazati im na karakteristike procesa provedbe testa;
uvesti ih u način vrednovanja, analize i prikaza rezultata prikupljenih komunikacijskim testovima,
osposobiti studente za promišljanje o implikacijama istraživanja komunikacijske kompetencije za učenje i poučavanje njemačkog kao stranog jezika.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

definirati pojam komunikacijske kompetencije
analizirati zadatke kojima se mjere različite komponente komunikacijske kompetencije
izraditi zadatke za mjerenje različitih komponenata komunikacijske kompetencije
provesti test komunikacijske kompetencije
vrednovati komunikacijsku kompetenciju učenika
analizirati rezultate testa komunikacijske kompetencije
objasniti didaktičke implikacije dobivenih rezultata

Sadržaj predmeta:

U teorijskom dijelu kolegija razmatra se koncept komunikacijske kompetencije i problematika njegovog određenja. Potom se analizira proces kreiranja, provedbe i evaluacije testa komunikacijske kompetencije. U okviru nekoliko tematskih jedinica (konceptualizacija testa, operacionalizacija testa, provedba testa, analiza i evaluacija testa) raspravlja se o svrsi testiranja, izboru adekvatne vrste testa, izboru odgovarajućih tipova zadataka, opisu karakteristika ispitanika, definiranju konstrukta koji će se mjeriti, evaluaciji upotrebljivosti testa s obzirom na sljedeće kvalitete testa - pouzdanost, valjanost, autentičnost, interaktivnost, «washback», «impact», praktičnost (cf. Bachman i Palmer 1996), izradi testa (pisanje zadataka i uputa za test), određivanju načina bodovanja testa, procesu provedbe testa, problematici vrednovanja jezične produkcije učenika, postupcima u analizi rezultata testa i problematici izvođenja zaključaka na temelju provedenih analiza.

U praktičnom dijelu kolegija studenti kritički analiziraju primjere testova komunikacijske kompetencije, samostalno razvijaju test za mjerenje jedne ili više komponenti komunikacijske kompetencije, pilotiraju ga, analiziraju, vrednuju dobivene rezultate te o svom radu u pismenom i usmenom obliku izvješćuju ostale sudionike u ovom kolegiju.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA	AKTIVNOST STUDENTA	ISHOD UČENJA	METODA PROCJENE
interaktivno predavanje, rasprava	slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje, opažanje i zaključivanje	definirati pojam komunikacijske kompetencije	aktivnost studenata u nastavi
interaktivno predavanje, skupinski rad, rasprava	slušanje izlaganja, analiza primjera, aktivno sudjelovanje, opažanje i zaključivanje	analizirati zadatke kojima se mjere različite komponente komunikacijske kompetencije	aktivnost studenata u nastavi
interaktivno predavanje, samostalni rad, rasprava	slušanje izlaganja, izrada zadataka, aktivno sudjelovanje	izraditi zadatke za mjerenje različitih komponenata komunikacijske kompetencije	aktivnost studenata u nastavi, kontinuirana provjera znanja
samostalni rad	aktivno sudjelovanje, provedba testiranja	provesti test komunikacijske kompetencije	seminarski rad
interaktivno predavanje, samostalni rad, rasprava	slušanje izlaganja, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje	vrednovati komunikacijsku kompetenciju učenika	aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
samostalni rad, rasprava	sustavno opažanje i zaključivanje, aktivno sudjelovanje	analizirati rezultate testa komunikacijske kompetencije	aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
samostalni rad, rasprava	sustavno opažanje i zaključivanje, aktivno sudjelovanje	objasniti didaktičke implikacije dobivenih rezultata	aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element	Opterećenje u ECTS	Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja	1,4	50%
Kontinuirano praćenje	0,5	15%
Pohađanje nastave	1,1	0%
Seminarski rad	1	35%

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena izvodi se iz sljedećih elemenata:

kontinuirano praćenje (aktivnost na satu te kvalitetan prinos raspravi na temelju pročitane literature i sadržaja obrađenih na prethodnim satima = 15 ocjenskih bodova)
kontinuirano provjeravanje znanja (zadaci = 50 ocjenskih bodova)
seminarski rad (usmena prezentacija – 5 ocjenskih bodova, rad – 30 ocjenskih bodova = 35 ocjenskih bodova)

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati.

Obavezna literatura:

Bolton, S. (1996): Probleme der Leistungsmessung. Berlin etc.: Langenscheidt.
Grotjahn, R. i K. Kleppin (2015): Prüfen, Testen, Evaluieren. München: Klett i Langenscheidt.
Hinger, B. i Stadler, W. (2018) Testen und Bewerten fremdsprachlicher Kompetenzen. Eine Einführung. Tübingen: Narr Studienbücher.
Council of Europe (2001): Gemeinsamer europäischer Referenzrahmen für Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin etc.: Langenscheidt.

Dopunska literatura:

Alderson, C. J., Clapham, C. i D. Wall (1995): Language Test Construction and Evaluation. Cambridge, New York i Melbourne: CUP.
Bachman, L. F. i A. S. Palmer (1996): Language Testing in Practice: Designing and Devoloping Useful Language Tests. Oxford etc.: OUPress.
Bagarić Medve, V. (2012.) Komunikacijska kompetencija. Uvod u teorijske, empirijske i primijenjene aspekte komunikacijske kompetencije u stranome jeziku. Osijek: Filozofski fakultet.
Bausch, R.-K., Crist, H. i H.-J. Krumm (ur.) (1995): Handbuch Fremdsprachenunterricht.Tübingen i Basel: Francke.
Brown, D. H. i P. Abeywickrama (2010): Language Assessment. Principles and Classroom Practices. White Planis, NY: Pearson Longman.
Doye, P. (1998): Typologie der Testaufgaben für den Unterricht Deutsch als Fremdsprache. Berlin, München: Langenscheidt.
Glaboniat, M. (1998): Kommunikatives Testen im Bereich Deutsch als Fremdsprache. Eine Untersuchung am Beispiel des Österreichischen Sprachdiploms Deutsch. Innsbruck, Wien: Studien-Verlag.
Krause, W. D. i U. Sändig (2002): Testen und Bewerten kommunikativer Leistungen im Unterricht Deutsch als Fremdsprache: Linguistische Grundlagen und didaktische Angebote. Frankfurt: Lang.
Članci iz časopisa (Fremdsprache Deutsch, Deutsch als Fremdsprache, Fremdsprachen lehren und lernen)

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije:

Testiranje i vrednovanje komunikacijske kompetencije