Testiranje i vrednovanje komunikacijske kompetencije

 

Naziv kolegija:
Testiranje i vrednovanje komunikacijske kompetencije
Šifra ISVU:
50582, 58362
Šifra MOZVAG:
NJ91 i NJ28
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
obavezan
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Bagarić Medve, Vesna
15
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

  • pružiti studentima uvid u problematiku određenja, mjerenja  i vrednovanja komunikacijske kompetencije u stranom jeziku;
  • osposobiti ih za samostalno razvijanje testova za mjerenje komunikacijske kompetencije;
  • ukazati im na karakteristike procesa provedbe testa;
  • uvesti ih u  način  vrednovanja,  analize i prikaza rezultata prikupljenih komunikacijskim testovima,
  • osposobiti studente za promišljanje o implikacijama istraživanja komunikacijske kompetencije za učenje i poučavanje njemačkog kao stranog jezika.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • definirati pojam komunikacijske kompetencije
  • analizirati zadatke kojima se mjere različite komponente komunikacijske kompetencije
  • izraditi zadatke za mjerenje različitih komponenata komunikacijske kompetencije
  • provesti test komunikacijske kompetencije
  • vrednovati komunikacijsku kompetenciju učenika
  • analizirati rezultate testa komunikacijske kompetencije
  • objasniti didaktičke implikacije dobivenih rezultata

Sadržaj predmeta:

U teorijskom dijelu kolegija razmatra se koncept komunikacijske kompetencije i problematika njegovog određenja. Potom se  analizira proces kreiranja, provedbe i evaluacije testa komunikacijske kompetencije. U okviru nekoliko tematskih jedinica (konceptualizacija testa, operacionalizacija testa, provedba testa, analiza i evaluacija testa) raspravlja se o svrsi  testiranja, izboru adekvatne vrste testa, izboru odgovarajućih tipova zadataka, opisu karakteristika ispitanika, definiranju konstrukta koji će se mjeriti, evaluaciji upotrebljivosti testa s obzirom na sljedeće kvalitete testa - pouzdanost, valjanost, autentičnost, interaktivnost, «washback», «impact», praktičnost (cf. Bachman i Palmer 1996), izradi testa (pisanje zadataka i uputa za test), određivanju načina bodovanja testa, procesu provedbe testa, problematici vrednovanja jezične produkcije učenika, postupcima u analizi rezultata testa i problematici izvođenja zaključaka na temelju provedenih analiza.

U praktičnom dijelu kolegija studenti kritički analiziraju primjere testova komunikacijske kompetencije, samostalno razvijaju test za mjerenje jedne ili više komponenti komunikacijske kompetencije, pilotiraju ga, analiziraju, vrednuju dobivene rezultate te o svom radu u pismenom i usmenom obliku izvješćuju ostale sudionike u ovom kolegiju.

 

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
interaktivno predavanje, rasprava slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje, opažanje i zaključivanje definirati pojam komunikacijske kompetencije aktivnost studenata u nastavi
interaktivno predavanje, skupinski rad, rasprava slušanje izlaganja, analiza primjera, aktivno sudjelovanje, opažanje i zaključivanje analizirati zadatke kojima se mjere različite komponente komunikacijske kompetencije aktivnost studenata u nastavi
interaktivno predavanje, samostalni rad, rasprava slušanje izlaganja,  izrada zadataka, aktivno sudjelovanje izraditi zadatke za mjerenje različitih komponenata komunikacijske kompetencije aktivnost studenata u nastavi, kontinuirana provjera znanja
samostalni rad aktivno sudjelovanje, provedba testiranja provesti test komunikacijske kompetencije seminarski rad
interaktivno predavanje,  samostalni rad, rasprava slušanje izlaganja, rješavanje zadataka, aktivno sudjelovanje vrednovati komunikacijsku kompetenciju učenika aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
samostalni rad, rasprava sustavno opažanje i zaključivanje, aktivno sudjelovanje analizirati rezultate testa komunikacijske kompetencije aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
samostalni rad, rasprava sustavno opažanje i zaključivanje, aktivno sudjelovanje objasniti didaktičke implikacije dobivenih rezultata aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 1,4 50%
Kontinuirano praćenje 0,5 15%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 1 35%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena izvodi se iz sljedećih elemenata:

  • kontinuirano praćenje (aktivnost na satu te kvalitetan prinos raspravi na temelju pročitane literature i sadržaja obrađenih na prethodnim satima  = 15 ocjenskih bodova)
  • kontinuirano provjeravanje znanja (zadaci = 50 ocjenskih bodova)
  • seminarski rad (usmena prezentacija – 5 ocjenskih bodova, rad – 30 ocjenskih bodova = 35 ocjenskih bodova)

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Bolton, S. (1996): Probleme der Leistungsmessung. Berlin etc.: Langenscheidt.
  2. Grotjahn, R. i K. Kleppin (2015): Prüfen, Testen, Evaluieren. München: Klett i Langenscheidt.
  3. Hinger, B. i Stadler, W. (2018) Testen und Bewerten fremdsprachlicher Kompetenzen. Eine Einführung. Tübingen: Narr Studienbücher.
  4. Council of Europe (2001): Gemeinsamer europäischer Referenzrahmen für Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin etc.: Langenscheidt.

Dopunska literatura:

  1. Alderson, C. J., Clapham, C. i D. Wall (1995): Language Test Construction and Evaluation. Cambridge, New York i Melbourne: CUP.
  2. Bachman, L. F. i A. S. Palmer (1996): Language Testing in Practice: Designing and Devoloping Useful Language Tests. Oxford etc.: OUPress.
  3. Bagarić Medve, V. (2012.) Komunikacijska kompetencija. Uvod u teorijske, empirijske i primijenjene aspekte komunikacijske kompetencije u stranome jeziku. Osijek: Filozofski fakultet.
  4. Bausch, R.-K., Crist, H. i  H.-J. Krumm (ur.) (1995): Handbuch Fremdsprachenunterricht.Tübingen i Basel: Francke.
  5. Brown, D. H. i P. Abeywickrama (2010): Language Assessment. Principles and Classroom Practices. White Planis, NY: Pearson Longman.
  6. Doye, P. (1998): Typologie der Testaufgaben für den Unterricht Deutsch als Fremdsprache. Berlin, München: Langenscheidt.
  7. Glaboniat, M. (1998): Kommunikatives Testen im Bereich Deutsch als Fremdsprache. Eine Untersuchung am Beispiel des Österreichischen Sprachdiploms Deutsch. Innsbruck, Wien: Studien-Verlag.
  8. Krause, W. D. i U. Sändig (2002): Testen und Bewerten kommunikativer Leistungen im Unterricht Deutsch als Fremdsprache: Linguistische Grundlagen und didaktische Angebote. Frankfurt: Lang.
  9. Članci iz časopisa (Fremdsprache Deutsch, Deutsch als Fremdsprache, Fremdsprachen lehren und lernen)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provođenje anonimne ankete sa studentima po završetku kolegija, analiza uspješnosti studenata.

Ostale informacije: