Suvremena filozofija seksualnosti

 

Naziv kolegija:
Suvremena filozofija seksualnosti
Šifra ISVU:
139760
Šifra MOZVAG:
F902
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
izborni

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Senković, Željko
15
0
0
Krivak, Marijan
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Filozofsko istraživanje seksualnosti, koja je u zapadnoj kulturi uvelike određena vrijednosnim dualizmom duha i tijela. Ta tematika isprepleće socijalnu, antropologijsku i praktičko-etičku perspektivu, ali uvažava i rezultate drugih znanstvenih disciplina, napose psihologije i sociologije. Premda je i u ranijoj povijesti bilo filozofskih rasprava o seksualnosti (npr. Schopenhauer, Akvinski, Platon), tek je u suvremenosti započelo intenzivno i kritičko promišljanje ovoga fenomena kao značajnog čimbenika ljudske slobode, užitka i odgovornosti. Klasična filozofija je sa svojim idealom umnog života tjelesnosti i spolnosti davala podređeni status: seksualnost je nešto što treba kontrolirati, često i prevladati. S tzv. filozofskim iracionalizmom devetnaestoga stoljeća rasprave idu u smjeru razgradnje konvencionalnog pristupa, te se otvaraju liberalnije perspektive. Međutim, potpuno oživljavanje te tematike događa se u drugoj polovici dvadesetog stoljeća. Zato je potrebno kritički i odgovorno ovo promisliti, komparirati suvremene i tradicionalnije pristupe. 

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti promjene paradigme u pristupu ljudskoj seksualnosti kroz vrijednosni dualizam duh-tijelo
  • tumačiti ključne aporije suvremenog filozofskog pristupa seksualnosti
  • objasniti važnost Foucaultova shvaćanja seksualnosti
  • tumačiti prijepore niza fenomena iz područja seksualnosti
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

  • Antropologijski aspekti: jesmo tijelo, ali i imamo svoje tijelo. Tijelo je granica; ono je objekt za drugoga i subjekt za mene.
  • Foucaultova analitika seksualnosti i moći
  • Freudova teorija
  • Može li i treba li seksualnost biti samosvrha lišena osobnog stava i ljubavi ili je ustrojena tako da izražava ljubav?
  • Četiri osnovne koncepcije seksa i seksualnosti: kao nešto što pripada rađanju djece, kao bitno povezan za određeni tip ljubavi, kao osebujan govor tijela i kao izvorište stanovite vrste užitka.
  • Analiza tradicionalnog katoličkog shvaćanja seksualnosti.
  • Interpretacije seksualnosti u kojima se seksu odriče bilo kakav moralni značaj. Prema ovom pristupu su rađanje djece, brak, ljubav, interpersonalna komunikacija, moguće svrhe ili funkcije seksa ali nipošto ne i njegova bitna određenja.
  • Razmatranje opravdanosti propisa i zabrana što tvore konvencionalni seksualni moral. Filozofija u ovom slučaju može biti apologija racionalnog utemeljenja određenih konvencija ili imati subverzivnu kritiku svega postojećeg.
  • Rasprava o moralnoj zabrani preljuba. Obično se argumenti za zabranu izvanbračnog seksa povezuju s očuvanjem institucije braka.
  • Prijepori oko homoseksualnosti. Liberalniji autori tvrde da je ova tema opterećena mnogobrojnim stereotipima i predrasudama, a oni što izriču moralnu osudu homoseksualnog seksa ponajprije argumentiraju ukazivanjem na njegovu narav.
  • Prijepori oko homoseksualnosti. Liberalniji autori tvrde da je ova tema opterećena mnogobrojnim stereotipima i predrasudama, a oni što izriču moralnu osudu homoseksualnog seksa ponajprije argumentiraju ukazivanjem na njegovu narav.
  • Prostitucija. Postoji niz moralnih argumenata protiv prostitucije. Tradicionalna kritika svoje prigovore u osnovi zasniva s pozivanjem na ljudsku osobnost; feministi smatraju da je prostitucija poseban vid ugnjetavanja žene od strane muškaraca u patrijarhalnom društvu; marksisti u radu prostitutke vide poseban slučaj prostitucije rada koja općenito postoji u kapitalizmu. U svakom slučaju, komercijalni seks je posve drukčije naravi od one koji je na djelu u činu erotske ljubavi.
  • Silovanje. I o ovoj temi postoji rasprava između konzervativnije i liberalnije opcije, koju treba promisliti. Npr. prema radikalnom feminizmu, u uvjetima patrijarhalnog društva, pristanak žene ne može biti jasan kriterij razlikovanja legitimnog seksa i silovanja.
  • Različiti aspekti devijantnog seksualnog ponašanja.
  • Seksualni moral i korištenje druge osobe. Kantovska perspektiva.

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska znanja u području suvremenog kritički utemeljenog znanja o čovjekovoj seksualnosti, ne zaboravljajući kako u čovjeku sve biološko, pa onda i seksualno, ima specifičan ljudski pečat i značaj;
  • vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg  naznačuje suvremena filozofija seksualnosti.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti promjene paradigme u pristupu ljudskoj seksualnosti kroz vrijednosni dualizam duh0tijelo seminarski rad, usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija tumačiti ključne aporije suvremenog filozofskog pristupa seksualnosti aktivnost studenata u nastavi, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija. objasniti važnost Foucaultova shvaćanja seksualnosti seminarski rad, usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija. tumačiti prijepore niza fenomena iz područja seksualnosti seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama seminarski rad, pismeni i usmeni ispit, projektno istraživanje, završno izvješće

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Usmeni ispit, Kolokvij

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,5 0%
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Usmeni ispit 0,5 60%
Kolokvij 0,5 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, na usmenom ispitu i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Usmeni ispit donosi 60 % bodova, dva kolokvija 30 % bodova, a aktivnost na nastavi 10 % bodova.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća:

- 60% - 69,9%  = dovoljan (2)

- 70% - 79,9%  = dobar (3)

- 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4)

- 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra
  • izrada seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

  1. Igor Primorac, Suvremena filozofija seksualnosti, KruZak, Zagreb, 2003.
  2. M. Foucault, Istorija seksualnosti, Prosveta, Beograd, 1982.
  3. S. Freud, Totem i tabu, Stari grad, Zagreb, 2000.

Dopunska literatura:

  1. N. Abel-Hirsch, Eros, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
  2. R. Lewinsohn, Historija seksualnosti, Naprijed, Zagreb 1967.
  3. P. Šolić, Moralni aspekti ljudske seksualnosti, Crkva u svijetu, Split 2002.
  4. K. Sighn, Sublimacija, Jesenski i Turk, Zagreb 2004.
  5. S. Ferenzi, Thalassa: teorija genitalnosti, Naprijed, Zagreb 1989.
  6. S. Freud, Totem i tabu, Stari grad, Zagreb 2000.
  7. C. Flaherty-Zonis, Uvod u ljudsku seksualnost, Forum za slobodu odgoja, Zagreb 2001.
  8. Primoratz, Ethics and Sex, Routledge, London 1999.
  9. Soble, Sexual Investigations, New York University Press, New York 1996.
  10. Primoratz (ur.) , Human Sexuality, The International Research Library of Philosophy, sv. 19 Ashgate Publishing, Aldershot 1997.
  11. Soble (ur.), The Philosophy of Sex: Contemporary Readings, 3rd ed., MD: Rowman & Littlefield, Lanham 1997.
  12. G. Grisez, Living a Christian Life, Franciscan Press, Quincy, IL 1993, pogl. 9: Marriage, Sexual Acts and Family Life.
  13. W.J.Earle, »Depersonalized Sex and Moral Perfection«, International Journal of Moral and Social Studies, god. 2 (1987).
  14. R. Scruton, Sexual Desire: A Philosophical Investigation, Weidenfeld & Nicolson, London 1986.
  15. R. Halwani, »Virtue Ethics and Adultery« , Journal of Social Philosophy, god. 29 (1998).
  16. M. W. Martin, »Adultery of Fidelity«, Journal of Social Philosophy, god. 25 (1994).
  17. M. Ruse, Homosexuality: A Philosophical Inquiry, Basil Blackwell, Oxford 1988.
  18. F. G. Reamer (ed.), AIDS and Ethics, Columbia University Press, New York 1991.
  19. D. Archard, Sexual Consent, Westview, Oxford 1998.
  20. L. LeMoncheck, Dehumanizing Women: Treating Persons as Sex Objects, Rowman and Allanheld, Totowa, NJ 1985.
  21. Camille Paglia, Seksualna lica, Zagreb, 2001.
  22. Georges Bataille, Erotizam, Beograd, 1980.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: