Bioetika

Upoznati studente s interdisciplinarnim i pluriperspektivnim pristupom moralnim pitanjima što proizlaze iz znanstveno-tehnološkog napredovanja suvremene civilizacije, a fokusiraju se u kategoriji života i njegovoj cjelovitosti. Osposobiti studente za samostalno razmišljanje i argumentiranje o ključnim dilemama suvremenog čovječanstva.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• analizirati moralne i profesionalne perspektive očuvanja života
• razlikovati filozofsku etiku od bioetike
• usvojiti integrativni bioetički pristup kao specifični oblik moralne refleksije
• implementirati bioetiku kao pluriperspektivno problemsko područje u kojem se razmatraju moralni i aspekti života
• iskazati samostalnost i odgovornost kod primjene bioetike u suvremenoj svjetskopovijesnoj situaciji

1. Uvodno je potrebno rasvijetliti okolnosti nastanka bioetike, izložiti relevantne događaje, posebice osnivanje prvih bioetičkih povjerenstava, zatim iznijeti rasprave i mišljenja o pretečama i samom početku bioetike.
2. Navesti prvo pojavljivanje termina i značenje koje mu je pridavano.
3. Razvojni put bioetike treba prikazati kroz strukturne promjene koje su se zbile, njenoj metodologiji i određivanju predmetnog područja.
4. Dok je početnu fazu tzv. principalizma karakterizirala metodološka ograničenost na moralnu refleksiju, te predmetna omeđenost na biomedicinsko područje, u drugoj fazi bioetičke rasprave dosežu metodološku razinu etičke refleksije, dok se predmetno područje globalizira.
5. U najužoj svezi s razvojnim fazama potrebno je rasvijetliti metodološku posebnost i narav bioetike. Bioetika se definira ne samo kao specifična znanstvena i akademska disciplina, nego i kao društveni pokret.
6. Njena metodološka posebnost određuje se na različite načine: interdisciplinarnost, multidisciplinarnost, pluriperspektivizam itd.
7. Predmetno područje treba sustavno prikazati tako da se obuhvatno problemsko polje, kojim se bioetika bavi, raščlani na posebne problemske komplekse.
8. Dok je ključne bioetičke probleme potrebno posebno obraditi (kloniranje, eutanazija, pobačaj, genetsko modificiranje biljaka i životinja, ograničavanje znanstvenih istraživanja, itd.), te u njima raščlaniti posebne problemske aspekte (etički, pravni, stručni, teološki itd.).
9. Bioetička institucionalizacija i edukacija. U sklopu ove teme treba pokazati vrste i rasprostranjenost bioetičkih ustanova, od specijaliziranih bioetičkih centara, sveučilišnih i znanstvenih instituta, preko društvenih organizacija i nakladništva do bioetičkih tijela.
10. Najvažniju bioetičku instituciju svakako predstavljaju bioetička povjerenstva, koja se mogu ustrojavati u različitim formama i na različitim organizacijskim razinama (u zdravstvenim ustanovama, u istraživačkim institutima, na različitim razinama državne organizacije, lokalnoj, nacionalnoj, itd.).
11. Posebnu pažnju treba posvetiti načinu organiziranja i principima rada bioetičkih tijela, te educiranju njihovih članova, kao i djelatnika u dotičnim institucijama.
12. Bioetika konkretne probleme sagledava i razrješava u horizontu koji je pluriperspektivno otvoren, što znači da uzima u obzir brojne posebno znanstvene, stručne, ali i svjetonazorske, te religijske aspekte.
13. Filozofija je imala važnu ulogu u konstituiranju i razvoju bioetike. Međutim, odnos bioetike i filozofije zadobio je naglašenu važnost činjenicom da se bioetičko problemsko područje protegnulo ne samo na etiku, nego i na druge filozofske discipline, kao što je filozofija povijesti ili praktična filozofija uopće.
14. Tako su bioetika i filozofija došle u odnos nužne uzajamne upućenosti.
15. Završne rasprave

predavanja, seminari i radionice

Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Kontinuirano praćenje napredovanja studenta kroz radionice . Pismeni rad kao uvjet izlaska na usmeni ispit.

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30% bodova, a aktivnost u nastavi 10% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

  ocjena iz usmenog ispita nosi 90 % ocjene  

10 % ocjene je pohađanje i aktivnost na nastavi

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

seminarski rad – 5

aktivnost u nastavi – 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,3) + (5 x 0,10) = 2,4 + 1,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

Jedan seminarski rad. Redovito sudjelovanje u nastavi i seminaru.

1. Potter V.R.: Bioetika, most prema budućnosti, Rijeka : Medicinski fakultet u Rijeci, katedra za društvene znanosti ... [etc.], 2007. – dijelovi knjige
2. Čović, A. (ur.): Izazovi bioetike, Pergamena : Zagreb, 2000.
3. Čović, A.: Etika i bioetika, Pergamena : Zagreb, 2004. – dijelovi knjige
4. Čović, A.,» Biotička zajednica kao temelj odgovornosti za ne-ljudska živa bića«, u: Čović, A., Gosić, N., Tomašević, L., Od nove medicinske etike do integrativne bioetike. Zagreb: Pergamena, 2009.,
5. Matulić, T: Bioetika, Zagreb : Glas Koncila, 2001.  – dijelovi knjige
6. Jonas, H., Princip odgovornost. Sarajevo: Veselin Masleša, 1990.

1. Bauby, J.-D.: Skafander i leptir, Zagreb 1997.
2. Beauchamp, T. L., Childress, J. F.: Principles of Biomedic Ethics, New York 1979.
3. Bioethnik: Von der Ethik zum Recht, vom Recht zur Ethik, Zurich 1997.
4. Birnbacher, D.:  Verantwortung fur zukunftige Generationen, Stuttgart 1988.
5. Cifrić, I.: Moderno društvo i svjetski etos, Zagreb 2000.
6. Cifrić, I. (ur.): Bioetika. Etička iskušenja znanosti i društva, Zagreb 1998.
7. Evangelium vitae (Evanđelje života): Enciklika o vrijednosti i nepovredivosti ljudskog života, Zagreb 1997.
8. Guardini, R. V.: Konac novog vijeka, Split, 2002.
9. Hosle, V.: Filozofija ekološke krize, Zagreb 1996.
10. Jonas, H.: Princip odgovornost, Sarajevo 1990.
11. Kloniranje, tematski blok (priredio H. Jurić): QUORUM 2/2000.
12. Kuhse H., Singer P. (eds.): A Companion of Bioethics, Oxford 1998.
13. Kuhse H., Singer P. (eds.): Bioethics: An Anthology, Oxford 1999.
14. Matulić T.: Pobačaj, Drama savjesti. Zagreb 1997
15. Miličić V.: Deontologija profesije liječnik, Zagreb 1996
16. Polšek D., Pavelić K. (ur.), Društveni značaj genske tehnologije, Zagreb 1998.
17. Pozaić V: Ekologija. Znanstveno-etičko-teološki upiti i obzori, Zagreb 1991.
18. Pozaić V.: Čuvari života. Radosti i tjeskobe djelatnika u zdravstvu, Zagreb 1998.
19. Prijić S.: Pobačaj – za i protiv, Rijeka 1995.
20. Rifkin J.: Biotehnološko stoljeće, Zagreb 1999
21. Sass H.-M. (Hrsg.) Medizin und Ethik, Stuttgart 1989
22. Singer P.: Practical Ethics, Cambridge 1979
23. Singer P.: Oslobođenje životinja, Zagreb 1998.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije