Suvremena filozofija II

 

Naziv kolegija:
Suvremena filozofija II
Šifra ISVU:
139757
Šifra MOZVAG:
F805
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Krivak, Marijan
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati polaznike kolegija s osnovama kulturnog, sociološkog i filozofijski vjerojatno najrelevantnijeg epohalnog postizma, osposobiti ih za samostalno korištenje filozofskom i (književno) teorijskom literaturom te uputiti u nužnost interdisciplinarnog pristupa fenomenu postmoderne filozofije, kulture i umjetnosti.

Također, razjasniti potrebu tematiziranja fenomena suvremenosti u kontekstu povijesti filozofije. Na koncu, pledirati, s teorijskom i filozofijskom argumetacijom, za poimanje suvremenog svijeta kao promjenjivog i u bitnome kritički podatnog fenomena. 

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • odrediti kulturne, sociološke i filozofijske aspekte postmoderne
  • opisati kulturno0filozofijsku konstelaciju globaliziranog svijeta s naglaskom na filozofijsku analizu i sintezu
  • usporediti filozofijske uvide i procjene svijeta u postmodernom stanju s onima koji proizlaze iz globalnih, političkih centara moći i novca
  • polemizirati o važnosti filozofijsko0kritičkog pristupa fenomenu suvremenosti
  • iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita stajališta

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja su sljedeći:

  • Paradoksi postmodernog stanja svijeta u kojem živimo (u filozofijskom smislu).
  • Kratki pregled teorijskih (vanfilozofijskih) definicija »postmoderne«
  • Arhitektura kao reprezentativna umjetnost Postmoderne
  • Ideologija »kulturnih razlika« i multikulturalizam (Ž. Paić: Politika identiteta)
  • Jürgen Habermas i Teorija komunikativnog djelovanja (racionalnosti)
  • Dijalektika moderne i postmoderne Albrechta Wellmera
  • Subjekti postmoderne kulture (Sloterdijkova Kritika ciničkog uma; Doba praznine Gillesa Lypovetskog)
  • Simulacije i simulacrumi Jeana Baudrillarda
  • Baudrillardov Duh terorizma u integralnoj stvranosti Inteligencije zla
  • Postmoderno tematiziranje povijesti
  • Postmodernizam i kraj povijesti Jacquesa Derridae
  • Fredric Jameson: Postmoderna kao Kulturna logika kasnog kapitalizma
  • Jamesonovo tematiziranje `pastiša`, `tekstualnosti` i `shizofrenije`
  • Slavoj Žižek i kritika postmoderne ideologije – pitanje »multikulturalizma« i globalnog svjetskog poretka
  • Postmodernizam u filmskoj umjetnosti
  • Pitanje etike i njezine kritike u kontekstu »postmodernog stanja«
  • Postmoderno tematiziranje medija

.Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska znanja o suvremenoj filozofiji, s posebnim naglaskom na upućivanje prema mogućem praktičkom angažmanu i kritičkom odnosu prema manipulacijama medijske konstrukcije stvarnosti  
  • vještinu prepoznavanja i filozofijske interpretacije svih fenomena suvremene civilizacije i njezinih kulturnih dominanti
  • kompetenciju pisanja o fenomenima »postmodernog stanja filozofije, kulture i suvremene umjetnosti«

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje i grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava odrediti kulturne, sociološke i filozofijske aspekte postmoderne aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje i grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava opisati kulturno0filozofijsku konstelaciju globaliziranog svijeta s naglaskom na filozofijsku analizu i sintezu aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje i grupna rasprava sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature usporediti filozofijske uvide i procjene svijeta u postmodernom stanju s onima koji proizlaze iz globalnih, političkih centara moći i novca aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
suradničko učenje, grupna rasprava analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje polemizirati o važnosti filozofijsko0kritičkog pristupa fenomenu suvremenosti aktivnost studenata u nastavi
suradničko učenje, grupna rasprava analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita stajališta aktivnost studenata u nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Kolokvij

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,25 0%
Usmeni ispit 2 80%
Kolokvij 0,75 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se na kolokvijima tijekom semestra, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 80% bodova, dva kolokvija 20% bodova.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis)
  • aktivno sudjelovanje u nastavi
  • polaganje dvaju kolokvija tijekom semestra
  • polaganje usmenog ispita nakon završetka semestra

 

 

Obavezna literatura:

  1. Jean- François  Lyotard, Postmoderno stanje, Ibis-grafika, Zagreb  2005.
  2. Jürgen Habermas, Filozofski diskurs moderne, Globus, Zagreb 1988.
  3. Marijan Krivak, Filozofijsko tematiziranje postmoderne, Hrvatsko filozofsko društvo, biblioteka »Filozofska istraživanja«, Zagreb 2000.
  4. Marijan Krivak, Suvremenost(i). Postmoderno stanje filozofije (kulture)... i filma, FFOS, Osijek 2012 (u tisku).

Dopunska literatura:

  1. Jean Baudrilard, Inteligencija zla ilipakt luciddnosti, Naklada Ljevak, Zagreb 2006.
  2. Fredric Jameson, »Postmoderna: kulturna logika kasnog kapitalizma«, u: Postmoderna. Nova epoha ili zabluda (uredili G. Flego i I. Kuvačić), Naprijed, Zagreb 1988.
  3. Žarko Paić, Politika identiteta. Kultura kao nova ideologija, AntiBarbarus, Zagreb 2005
  4. Stuart Sim: Derrida i kraj povijesti, Jesenski i Turk, Zagreb 2001.    
  5. Terry Eagleton, Iluzije postmodernizma, Bratstvo-jedinstvo, Svetovi, Novi Sad 1987.
  6. David Harvey, The Condition of Postmodernity. An Enquiry into the Origins of Cultural Change, Blackwell Publishers, Cambridge (Ma.) & Oxford (UK) 1990.
  7. Marijan Krivak, Protiv! Fragmenti o postmodernizmu, medijima, politici, Americi… i filozofiji, Hrvatsko filozofsko društvo, biblioteka »Filozofska istraživanja«, Zagreb 2007.
  8. Slavoj Žižek, »Multikulturalizam, ili, kulturna logika multinacionalnog kapitalizma« (I, II i III), Arkzin 04, 05 i 06, Zagreb 1997-1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije

Ostale informacije: