Filozofska antropologija

 

Naziv kolegija:
Filozofska antropologija
Šifra ISVU:
139756
Šifra MOZVAG:
F803
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
1.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Volarević, Martina
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s historijskim i sistematskim aspektima znanja o čovjeku kao teme istraživanja i filozofiranja. Analizirati posebno mjesto čovjeka među drugim živim bićima i status antropologijskog mišljenja u odnosu na humanističke znanosti. Značaj filozofske antropologije u cjelini filozofije. Konstrukcija subjektnosti subjekta u suvremenoj filozofiji. Pratiti kako se razvijala vrsta »čovjek«, te se upitati o ontologijskom postavu neke biti čovjeka koja bi nadilazila vrijeme. Otvaranje suvremenih pristupa problematici čovjeka kao neustanovljivog bića, koje si uvijek tek daje samoodređenje. Kroz modernu njemačku i francusku antropološku diskusiju doći će se do specifično ljudskih fenomena koji se otvaraju filozofskom mišljenju.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti specifičnost razumijevanja čovjeka iz diskursa filozofijske antropologije u razlici spram ostalih pristupa
  • objasniti predmodernu i modernu antropološku intenciju, s osvrtom na djelo Immanuela Kanta
  • razumjeti osnovne točke kod centralnih 200stoljetnih filozofskih antropologa
  • Iskazati samostalnost i odgovornost u pristupima razumijevanju čovjeka kroz suvremenu filozofsku antropologiju

Sadržaj predmeta:

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

  • odnos filozofske antropologije spram ostalih filozofskih disciplina i empirijskih antropologija (biologijske, socijalne, kulturne, itd.) čovjek kao zoon politikon
  • problem biti i prirode čovjeka
  • Kantova uloga u razvoju antropologijskog mišljenja
  • Scheler
  • Gehlen
  • Plessner
  • (post)strukturalizam
  • francuske antropološke škole
  • Freud
  • »negativna antropologija«
  • pojam subjekta
  • pojam tjelesnosti u suvremenoj filozofiji
  • Duh i duša u klasičnoj i suvremenoj filozofiji
  • Dualizam i teorija čovjekovog dvojnog jedinstva
  • Heideggerovo pitanje
  • antropini
  • kritika antropologije

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

  • teorijska znanja u području suvremenog sustavnog i kritički utemeljenog znanja o čovjeku kroz nadopunjavanje različitih pristupa; 
  • vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg je naznačila filozofska antropologija: ekscentrična forma, nedostatnost čovjeka u prirodnom smislu, conditio humana, zakon odterećenja, porivi i njihovo odgađanje itd.  

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti specifičnost razumijevanja čovjeka iz diskursa filozofijske antropologije u razlici spram ostalih pristupa aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti predmodernu i modernu antropološku intenciju, s osvrtom na djelo Immanuela Kanta aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava razumjeti osnovne točke kod centralnih 200stoljetnih filozofskih antropologa aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava iskazati samostalnost i odgovornost u pristupima razumijevanju čovjeka kroz suvremenu filozofsku antropologiju aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Pismeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,4 0%
Aktivnost u nastavi 0,4 20%
Seminarski rad 1,6 40%
Pismeni ispit 1,6 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Kolokviji 40% bodova, seminar 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova. Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (pismeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,2

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

seminarski rad 4

pismeni ispit (kolokvij) 3

aktivnost na nastavi 5

(4x0,4) + (3x0,4) + (5x0,2) =1,6 +1,2 + 1=3,8

konačna ocjena vrlo dobar

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

  • redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
  • aktivno sudjelovanje u nastavi;
  • pisanje seminarskog rada

 

 

Obavezna literatura:

  1. Heidegger, M.: Bitak i vrijeme, (Naprijed, Zagreb 1985), 46-101 str.
  2. Gehlen, A., Čovjek. Njegova narav i njegov položaj u svijetu,(Naklada Breza, Zagreb. 2005).
  3. Plessner, H., Condicio humana, (Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994).
  4. Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, (Izdavačko preduzeće "Veselin Masleša", Sarajevo, 1978).
  5. Freud, S., " Nelagoda u kulturi" u Iz kulture i umjetnosti, (Matica srpska, Beograd, 1976,)

Dopunska literatura:

  1. Burger, H., Filozofska antropologija, (Naprijed,  Zagreb 1993).  
  2. Cassirer, E., Ogled o čovjeku, (Naprijed, Zagreb 1978).
  3. Gehlen, A. Čovjek i institucije, ( Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994)
  4. Jung, C. G., Arhetipovi i kolektivno nesvjesno, (Atos, Beograd 2003).
  5. Freud, S., Totem i tabu, (Stari grad, Zagreb 2000).
  6. Scheler, M., Ideja čovjeka i antropologija, (Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996)
  7. Plessner, H., Smijeh i plač, (Naklada Breza, Zagreb, 2010)
  8. Plessner, H, Stupnjevi organskog i čovjek, (Naklada Breza, Zagreb, 2004)
  9.  Strauss, C.L., Strukturalna antropologija, Stvarnost, Zagreb, 1977)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije

Ostale informacije: