Filozofska antropologija

Upoznati studente s historijskim i sistematskim aspektima znanja o čovjeku kao teme istraživanja i filozofiranja. Analizirati posebno mjesto čovjeka među drugim živim bićima i status antropologijskog mišljenja u odnosu na humanističke znanosti. Značaj filozofske antropologije u cjelini filozofije. Konstrukcija subjektnosti subjekta u suvremenoj filozofiji. Pratiti kako se razvijala vrsta »čovjek«, te se upitati o ontologijskom postavu neke biti čovjeka koja bi nadilazila vrijeme. Otvaranje suvremenih pristupa problematici čovjeka kao neustanovljivog bića, koje si uvijek tek daje samoodređenje. Kroz modernu njemačku i francusku antropološku diskusiju doći će se do specifično ljudskih fenomena koji se otvaraju filozofskom mišljenju.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti specifičnost razumijevanja čovjeka iz diskursa filozofijske antropologije u razlici spram ostalih pristupa
• objasniti predmodernu i modernu antropološku intenciju, s osvrtom na djelo Immanuela Kanta
• razumjeti osnovne točke kod centralnih 200stoljetnih filozofskih antropologa
• iskazati samostalnost i odgovornost u pristupima razumijevanju čovjeka kroz suvremenu filozofsku antropologiju

Sadržaji predavanja i seminara su sljedeći:

• odnos filozofske antropologije spram ostalih filozofskih disciplina i empirijskih antropologija (biologijske, socijalne, kulturne, itd.) čovjek kao zoon politikon
• problem biti i prirode čovjeka
• Kantova uloga u razvoju antropologijskog mišljenja
• Scheler
• Gehlen
• Plessner
• (post)strukturalizam
• francuske antropološke škole
• Freud
• »negativna antropologija«
• pojam subjekta
• pojam tjelesnosti u suvremenoj filozofiji
• Duh i duša u klasičnoj i suvremenoj filozofiji
• Dualizam i teorija čovjekovog dvojnog jedinstva
• Heideggerovo pitanje
• antropini
• kritika antropologije

Očekuje se da studenti kroz sadržaj predmeta usvoje sljedeća znanja, kompetencije i vještine:

• teorijska znanja u području suvremenog sustavnog i kritički utemeljenog znanja o čovjeku kroz nadopunjavanje različitih pristupa; 
• vještinu tumačenja i pisanja o određenom problemu kojeg je naznačila filozofska antropologija: ekscentrična forma, nedostatnost čovjeka u prirodnom smislu, conditio humana, zakon odterećenja, porivi i njihovo odgađanje itd.  

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, na kolokvijima tijekom semestra, i kroz pozitivno ocijenjen seminarski rad. Kolokviji 40% bodova, seminar 40 % bodova, a pohađanje nastave i aktivnost na nastavi 20 % bodova. Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(seminarski rad x 0,4) + (pismeni ispit x 0,4) + (aktivnost u nastavi x 0,2

Primjer izračunavanja ocjene:

seminarski rad 4

pismeni ispit (kolokvij) 3

aktivnost na nastavi 5

(4x0,4) + (3x0,4) + (5x0,2) =1,6 +1,2 + 1=3,8

konačna ocjena vrlo dobar

Obveze studenata na predmetu su sljedeće:

• redovito pohađanje nastave (prisutnost preko 70 % – uvjet za potpis);
• aktivno sudjelovanje u nastavi;
• pisanje seminarskog rada

1. Burger, H., Filozofska antropologija, Naprijed, Zagreb 1993.
2. Scheler, M., Položaj čovjeka u kozmosu, Veselin Masleša, Sarajevo 1978.
3. Plessner, H., Condicio humana, (Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994).
4.  Freud, S., " Nelagoda u kulturi" u Iz kulture i umjetnosti, (Matica srpska, Beograd, 1976,)

1. Cassirer, E., Ogled o čovjeku, (Naprijed, Zagreb 1978).
2. Gehlen, A. Čovjek i institucije, ( Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1994)
3. Jung, C. G., Arhetipovi i kolektivno nesvjesno, (Atos, Beograd 2003).
4. Freud, S., Totem i tabu, (Stari grad, Zagreb 2000).
5. Scheler, M., Ideja čovjeka i antropologija, (Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1996)
6. Plessner, H., Smijeh i plač, (Naklada Breza, Zagreb, 2010)
7. Plessner, H, Stupnjevi organskog i čovjek, (Naklada Breza, Zagreb, 2004)
8.  Strauss, C.L., Strukturalna antropologija, Stvarnost, Zagreb, 1977)
9. Heidegger, M.: Bitak i vrijeme, (Naprijed, Zagreb 1985), 46-101 str.
10. Gehlen, A., Čovjek. Njegova narav i njegov položaj u svijetu,(Naklada Breza, Zagreb. 2005).
11.  Christoph Wulf, Antropologija u globaliziranom svijetu, Matica Hrvatska, Zagreb 2019.
12. Claude Levi Strauss, Antropologija i moderni svijet, TIM press, Zagreb 2013.
13. Claude Levi Strauss, Svi smo mi kanibali, TIM press, Zagreb 2014.

• Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
• Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije