Filmske interpretacije književnosti

Kolegij počiva na intermedijalnosti, tj. na proučavanju odnosa između književnosti s jedne i filmske umjetnosti s druge strane. Studenti će u predavačkom dijelu kolegija biti upoznati s mogućnostima i tehnikama realizacije književnoga teksta u mediju filma. Slučajevi više filmskih ekranizacija jednog književnog teksta ilustrirat će slobodu interpretacije književnog predloška od strane režisera. Ne postoji jedna idealna adaptacija književnosti u filmski medij. Ne radi se o pukoj prenamjeni ili prilagodbi jednog medija drugom: filmska ekranizacija književnog djela je filmska interpretacija književnosti koju potpisuje samo redatelj. Posebna pozornost bit će posvećena izražajnim sredstvima filmske umjetnosti (fascinacija medija i masovni odaziv publike) kao i postupku usporedbe prozne i filmske priče i interpretaciji odstupanja od književnog predloška. Film crpi gradivo iz književnosti, ali i sam djeluje na književnost: može se naime govoriti o filmskoj poetici u romanu Alfreda Döblina Berlin Alexanderplatz, a poznato je da je Gerhard Zwerenz najprije napisao knjigu snimanja za film «Die Ehe der Maria Braun» a potom napisao roman.

U seminarskom dijelu kolegija očekuje se da studenti odaberu jednu filmsku ekranizaciju i obave usporedbu s književnim tekstom.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• opisati sve elemente analize filma i osnove teorije i povijesti filmske umjetnosti
• nabrojiti sve elemente u kojima se uspoređuju književni predložak i filmska adaptacija
• nabrojiti poznate filmske ekranizacije njemačke, svjetske i hrvatske književnosti
• analizirati književne i filmske tekstove, te sličnosti i razlike među njima
• pokazivati afektivno pozitivan odnos prema zanemarenom području komparatistike u segmentu adaptation studies

Obrađuju se sljedeći pojmovi: metode filmske interpretacije (strukturalizam, biografsko tumačenje, semiotika, sociološka i psihološka interpretacija, usporedba s drugim filmovima istog žanra), redateljski opus; elementi filma (ikonički kod, slike kao govorni činovi, filmske pripovjedne situacije, verbalni i neverbalni znakovi, alegorije, simboli, vrijeme, prostor [kulisa, scena, rekviziti, svjetlo], likovi/glumci), analiza slike (osvjetljenje, vrsta i veličina kadra, perspektiva kamere, pokreti kamere), analiza tona (glasovi, šumovi, glazba), kinematografske tehnike (manipulacija kamerom, rez i montaža [koherencija i vrsta prijelaza], specijalni efekti), semantika, sintaksa i semiotika filma; ideologija (message) filma; segmentiranje (sekvencioniranje); vrsta odnosa filmske ekranizacije prema književnom predlošku (1. vjeran prijevod iz medija u medij, 2. korištenje izvornog teksta, 3. modernizacija predloška, 4. promjena mjesta i vremena radnje, 5. ubacivanje novih dodataka, 6. promjena kronologije i trajanja radnje); posebnosti filmske ekranizacije drame, proze i lirike (npr. lirika Saint-John Peirsea u filmu Jochena Richtera)

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Projekt/referat

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz projektnog rada (izrade kratkog filma) (80% konačne ocjene) i kontinuiranog praćenja (radni zadaci i domaća zadaća) (20% konačne ocjene).

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 5 iz projektnog rada te ocjenu 2 iz kontinuiranog praćenja. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (projekt. x 0,8) + ( kont. prać x  0,2).

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati i ako je uspješno predao projektni rad.

1. Filmske adaptacije engleske i njemačke književnosti. Tematski svezak časopisa „Književna revija“, god. 48, 2008., br. 1. Priredio Željko Uvanović
2. Gast, Wolfgang 1993: Literaturverfilmung. Bamberg: C.C. Buchners Verlag.
3. Uvanović, Željko [et al.] 2008: Književnost i film. Osijek: Matica hrvatska (ogranak).

1. Estermann, Alfred (1965): Die Verfilmung literarischer Werke. Bonn: H. Bouvier.
2. Faulstich, Werner (1994) [1980]: Einführung in die Filmanalyse. Tübingen: Gunter Narr.
3. Faulstich, Werner (1995) [1988]: Die Filminterpretation. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.
4. Filmski leksikon: A-Ž. Ur. Bruno Kragić et al. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža 2003.
5. Filmtheorie und Filmanalyse. Hg. v. Helmut Kreuzer. LiLi. H. 36. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.
6. Hickethier, Knut 1993: Film- und Fernsehanalyse. Weimar: Metzler.
7. Paech, Joachim (Hg. 1988) [1983]: Methodenprobleme der Analyse verfilmter Literatur. Münster: Nodus-Publ.
8. Peterlić, Ante 2000: Osnove teorije filma. Zagreb.
9. Schauer, Barbara 1999: Günter Grass' Prosawerk «Die Rättin» und die gleichnamige Verfilmung von Martin Buchhorn. Magisterarbeit Ludwig-Maximillians-Universität München.http://www.grin.com/e-book/94745/guenter-grass-prosawerk-die-raettin-und-die-gleichnamige-verfilmung-von
10. Turković, Hrvoje 2000:Teorija filma. Prizor, montaža, tematizacija. Zagreb: Meandar.

Po potrebi

1. internom anonimnom evaluacijskom anketom i kratkim nenajavljenim testovima od strane izvođača kolegija

2. eksternom anonimnom evaluacijskom anketom od strane voditelja katedre ili prodekana za nastavu