Filmske interpretacije književnosti

 

Naziv kolegija:
Filmske interpretacije književnosti
Šifra ISVU:
65661/66774
Šifra MOZVAG:
NJ144/NK46
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jug, Stephanie
0
0
0
Novak, Sonja
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij počiva na intermedijalnosti, tj. na proučavanju odnosa između književnosti s jedne i filmske umjetnosti s druge strane. Studenti će u predavačkom dijelu kolegija biti upoznati s mogućnostima i tehnikama realizacije književnoga teksta u mediju filma. Slučajevi više filmskih ekranizacija jednog književnog teksta ilustrirat će slobodu interpretacije književnog predloška od strane režisera. Ne postoji jedna idealna adaptacija književnosti u filmski medij. Ne radi se o pukoj prenamjeni ili prilagodbi jednog medija drugom: filmska ekranizacija književnog djela je filmska interpretacija književnosti koju potpisuje samo redatelj. Posebna pozornost bit će posvećena izražajnim sredstvima filmske umjetnosti (fascinacija medija i masovni odaziv publike) kao i postupku usporedbe prozne i filmske priče i interpretaciji odstupanja od književnog predloška. Film crpi gradivo iz književnosti, ali i sam djeluje na književnost: može se naime govoriti o filmskoj poetici u romanu Alfreda Döblina Berlin Alexanderplatz, a poznato je da je Gerhard Zwerenz najprije napisao knjigu snimanja za film «Die Ehe der Maria Braun» a potom napisao roman.

U seminarskom dijelu kolegija očekuje se da studenti odaberu jednu filmsku ekranizaciju i obave usporedbu s književnim tekstom.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati sve elemente analize filma i osnove teorije i povijesti filmske umjetnosti
  • nabrojiti sve elemente u kojima se uspoređuju književni predložak i filmska adaptacija
  • nabrojiti poznate filmske ekranizacije njemačke, svjetske i hrvatske književnosti
  • analizirati književne i filmske tekstove, te sličnosti i razlike među njima
  • pokazivati afektivno pozitivan odnos prema zanemarenom području komparatistike u segmentu adaptation studies

Sadržaj predmeta:

Obrađuju se sljedeći pojmovi: metode filmske interpretacije (strukturalizam, biografsko tumačenje, semiotika, sociološka i psihološka interpretacija, usporedba s drugim filmovima istog žanra), redateljski opus; elementi filma (ikonički kod, slike kao govorni činovi, filmske pripovjedne situacije, verbalni i neverbalni znakovi, alegorije, simboli, vrijeme, prostor [kulisa, scena, rekviziti, svjetlo], likovi/glumci), analiza slike (osvjetljenje, vrsta i veličina kadra, perspektiva kamere, pokreti kamere), analiza tona (glasovi, šumovi, glazba), kinematografske tehnike (manipulacija kamerom, rez i montaža [koherencija i vrsta prijelaza], specijalni efekti), semantika, sintaksa i semiotika filma; ideologija (message) filma; segmentiranje (sekvencioniranje); vrsta odnosa filmske ekranizacije prema književnom predlošku (1. vjeran prijevod iz medija u medij, 2. korištenje izvornog teksta, 3. modernizacija predloška, 4. promjena mjesta i vremena radnje, 5. ubacivanje novih dodataka, 6. promjena kronologije i trajanja radnje); posebnosti filmske ekranizacije drame, proze i lirike (npr. lirika Saint-John Peirsea u filmu Jochena Richtera)

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije opisati sve elemente analize filma i osnove teorije i povijesti filmske umjetnosti usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije nabrojiti sve elemente u kojima se uspoređuju književni predložak i filmska adaptacija usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, vođenje bilježaka, rasprava, replike i potpitanja, samostalno analiza propisane literature, dolazak na konzultacije nabrojiti poznate filmske ekranizacije njemačke, svjetske i hrvatske književnosti usmeni ispit
seminar analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje,  pojedinačno čitanje tekstualnih primjera, prikaz video isječaka iz filmova, izlaganje seminarskih radova analizirati književne i filmske tekstove, te sličnosti i razlike među njima kontinuirano praćenje uspjeha u nastavi seminara, seminarski rad, rasprava o izloženom seminarskom radu
predavanje i seminar slušanje izlaganja, rasprava pokazivati afektivno pozitivan odnos prema zanemarenom području komparatistike u segmentu adaptation studies usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,75 0%
Seminarski rad 1,85 70%
Usmeni ispit 0,4 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminarskog rada na temelju kojega se održava i priopćenje (70% konačne ocjene) i završnog usmenog ispita (30% konačne ocjene).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 5 iz seminarskog rada s priopćenjem te ocjenu 2 iz završnog usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. s priop. x 0,7) + ( z. isp. x  0,3)

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (5 x 0,7) + (2 x 0,3) = 3,5 + 0,6 = 4,1 = zaokružuje se na 4.  Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Skala je ocjenjivanja u svim elementima sljedeća: (55%-62%) = dovoljan (2), (63%-79%) = dobar (3), (80%-89%) = vrlo dobar (4), (90%-100%) = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati. Ako je seminarski rad s priopćenjem bio neuspješan, završni usmeni ispit obuhvaća tada i gradivo iz tih elemenata uz uručenje seminarskog rada na završnom usmenom ispitu.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Filmske adaptacije engleske i njemačke književnosti. Tematski svezak časopisa „Književna revija“, god. 48, 2008., br. 1. Priredio Željko Uvanović
  2. Gast, Wolfgang 1993: Literaturverfilmung. Bamberg: C.C. Buchners Verlag.
  3. Uvanović, Željko [et al.] 2008: Književnost i film. Osijek: Matica hrvatska (ogranak).

Dopunska literatura:

  1. Estermann, Alfred (1965): Die Verfilmung literarischer Werke. Bonn: H. Bouvier.
  2. Faulstich, Werner (1994) [1980]: Einführung in die Filmanalyse. Tübingen: Gunter Narr.
  3. Faulstich, Werner (1995) [1988]: Die Filminterpretation. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.
  4. Filmski leksikon: A-Ž. Ur. Bruno Kragić et al. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža 2003.
  5. Filmtheorie und Filmanalyse. Hg. v. Helmut Kreuzer. LiLi. H. 36. Göttingen: Vandenhoeck & Ruprecht.
  6. Hickethier, Knut 1993: Film- und Fernsehanalyse. Weimar: Metzler.
  7. Paech, Joachim (Hg. 1988) [1983]: Methodenprobleme der Analyse verfilmter Literatur. Münster: Nodus-Publ.
  8. Peterlić, Ante 2000: Osnove teorije filma. Zagreb.
  9. Schauer, Barbara 1999: Günter Grass' Prosawerk «Die Rättin» und die gleichnamige Verfilmung von Martin Buchhorn. Magisterarbeit Ludwig-Maximillians-Universität München.http://www.grin.com/e-book/94745/guenter-grass-prosawerk-die-raettin-und-die-gleichnamige-verfilmung-von
  10. Turković, Hrvoje 2000:Teorija filma. Prizor, montaža, tematizacija. Zagreb: Meandar.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Po potrebi

1. internom anonimnom evaluacijskom anketom i kratkim nenajavljenim testovima od strane izvođača kolegija

2. eksternom anonimnom evaluacijskom anketom od strane voditelja katedre ili prodekana za nastavu

Ostale informacije: