Njemačka književnost prosvjetiteljstva

 

Naziv kolegija:
Njemačka književnost prosvjetiteljstva
Šifra ISVU:
43165
Šifra MOZVAG:
NK54
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Engler, Tihomir
30
0
0
Ivanović Grgurić, Sanja
0
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Prosvjetiteljstvo predstavlja najvažniju prekretnicu u razvoju njemačke književnosti: od staro-feudalne prema moderno-građanskoj literaturi. Studenti moraju dobiti jasan uvid u novu ideološku i poetološku koncepciju koja će određivati njemačku i europsku literaturu sve do postmoderne kasnog 20. stoljeća. Metodološki pristup zasniva se na uvidu u sustav književne komunikacije. Pojedina se djela razmatraju s poetološkog, dijakronijskog i recepcijskog aspekta. Književna formacija promatra se kao estetsko-tematska cjelina, ali se osobita pažnja posvećuje promjenama književnih vrsta i žanrova. Dosljedno se primjenjuje komparativna metoda, napose se aktualiziraju veze s francuskom i engleskom književnošću.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razlikovati etape u razvoju njemačkog prosvjetiteljstva
  • imenovati važnije autore razdoblja
  • formulirati osnovne poetološke značajke epohe i djela iz epohe
  • objasniti razvoj stilskih obilježja u sklopu različitih književnih vrsta (drame, lirike i proze)
  • povezati književne pojave s kulturno-povijesnom kontekstom 18. stoljeća
  • samostalno analizirati književno-teorijske tekstove pomoću „kritičkog aparata“ znanstvenih izdanja i književnih leksikona i priručnika

Sadržaj predmeta:

Dvorski karakter barokne književnosti. Počeci ekonomske i duhovne emancipacije građanstva. Osnovne odrednice racionalističke filozofije u Europi i Njemačkoj. Prijelazno razdoblje do 1725: Günther i Hagedorn u traženju novog lirskog izraza, trivijalne forme romana. Gottschedova poetika i dominacija (1725-1750). Najznačajnija književna postignuća: patetičnost Klopstockove lirike, Wielandova borba za legitimnost romana, Lessingovo novo shvaćanje drame. Lessing kao europski teoretičar umjetnosti. Interpretacije velikih Lessingovih drama.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, postavljanje pitanja i uključivanje u diskusiju razlikovati etape u razvoju njemačkog prosvjetiteljstva aktivnost studenata u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, čitanje i analize lektire sustavno opažanje, slušanje izlaganja, analiza literature imenovati važnije autore razdoblja aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, čitanje i analize lektire sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature formulirati osnovne poetološke značajke epohe i djela iz epohe aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature objasniti razvoj stilskih obilježja u sklopu različitih književnih vrsta (drame, lirike i proze) aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost sustavno opažanje, slušanje izlaganja, izrada kratkog izlaganja, analiza literature povezati književne pojave s kulturno-povijesnom kontekstom 18. stoljeća aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarska aktivnost, diskusija aktivno sudjelovanje u seminarskom djelu nastave u vidu grupnog, individualnog rada te rada u paru samostalno analizirati književno-teorijske tekstove pomoću „kritičkog aparata“ znanstvenih izdanja i književnih leksikona i priručnika aktivnost studenata u nastavi, usmeno izlaganje, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

dnevnik čitanja lektire, Pohađanje nastave, Usmeni ispit, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
dnevnik čitanja lektire 0,75 20%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Usmeni ispit 1,4 60%
Usmeno izlaganje 0,75 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz dnevnika čitanja lektire, kraćeg izlaganja na zadanu temu i završnog usmenog ispita.

Student je dužan prije izlaska na ispit ostvariti minimalno prolaznu ocjenu (dovoljan 2) iz lektire te održati pozitivno ocijenjeno izlaganje na zadanu temu.

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati i održao izlaganje na zadanu temu.

 

 

Obavezna literatura:

Primarna literatura (lektira):

  1. Izbor iz lirike prosvjetiteljstva (prema odabiru nastavnika)
  2. Izbor iz teorijskih rasprava prosvjetitelja (prema odabiru nastavnika)
  3. Lessing, Gotthold Ephraim: „Miß Sara Sampson“
  4. Lessing, Gotthold Ephraim: "Minna von Barnhelm"
  5. Lessing, Gotthold Ephraim: "Emilia Galotti"
  6. Lessing, Gotthold Ephraim: "Nathan der Weise"
  7. Wieland, Christoph Martin: „Geschichte des Agathon“ (izbor poglavlja prema odabiru nastavnika)
  8. Wieland, Christoph Martin: „Die Geschichte der Abderiten“ (izbor poglavlja prema odabiru nastavnika)

Sekundarna literatura:

  1. Alt, Peter-André (2007). Aufklärung. Stuttgart: Metzler.
  2. Baasner, Rainer (2006). Einführung in die Literatur der Aufklärung. Darmstadt: WGB.
  3. Borries, Ernst und Erika (1996). Deutsche Literaturgeschichte. Bd. 2: Aufklärung und Empfindsamkeit. Sturm und Drang. 13-190. München: dtv.
  4. Korte, Hermann (Hrsg.) (2015). Deutsche Literatur. 18. Jahrhundert. Stuttgart: Metzler.
  5. Steinmetz, Horst. Das deutsche Drama von Gottsched bis Lessing. Stuttgart: Metzler.
  6. Žmegač, Viktor (Hrsg.) (1978). Geschichte der deutschen Literatur vom 18. Jahrhundert bis zur Gegenwart. Bd. I/1, 58-174. Königstein/Ts.: Athenäum Verlag
  7. Žmegač, Viktor, Škreb, Zdenko, Sekulić, Ljerka (Hrsg.) (1997). Kleine Geschichte der deutschen Literatur. 78-97. Berlin: Cornelsen.

Dopunska literatura:

1. Njemački teritoriji u doba prosvjetiteljstva:

  1. Jankrift, Kay Peter (Hrsg.) (2015). Meilensteine der deutschen Geschichte. 256─311. Berlin: Biblio. Institut.
  2. Sternberg, Wilhelm von (2005). Die Geschichte der Deutschen. 76─144. Frankfurt/M.: Campus.
  3. Vierhaus, Rudolf (1984). Deutschland im Zeitalter des Absolutismus. 151─256. Göttingen: Vandenhoeck und Reprecht.
  4. Vogt, Martin (1997). Deutsche Geschichte. 218─297. Stuttgart: Metzler.

2. Monografije o pojedinim autorima i djelima:

  1. Albrecht, Wolfgang (1997). Gotthold Ephraim Lessing. Stuttgart-Weimar: Metzler.
  2. Dreßler, Thomas (1996). Dramaturgie der Menschheit – Lessing. Stuttgart-Weimar: Metzler.
  3. Fick, Monika (2016). Lessing-Handbuch. Stuttgart: Metzler.
  4. Göbel, Helmut (2001). Minna von Barnhelm – Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.                          
  5. Guthke, Karl (1979). Gotthold Ephraim Lessing. Stuttgart: Metzler.
  6. Heinz, Jutta (Hrsg.) (2008). Wieland-Handbuch. Stuttgart: Metzler.
  7. Köbner, Thomas (2000). Nathan der Weise – Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
  8. Kohl, Katrin (2000). Friedrich Gottlieb Klopstock. Stuttgart: Metzler.       
  9. Pelster, Theodor (2004). Nathan der Weise – Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
  10. Pelster, Theodor (2006). Emilia Galotti – Lektüreschlüssel. Stuttgart: Reclam.
  11. Schäfer, Klaus (1996). Christoph Martin Wieland. Stuttgart: Metzler.     
  12. Sommer, Cornelius (1971). Christoph Martin Wieland. Stuttgart: Metzler.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

analiza rezultata usmenog referata i ispita; anketa

Ostale informacije: