| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 3.g. |
ljetni |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Liović, Marica | 30 |
0 |
30 |
Kolegij će studente uputiti u znanstveni pristup književnim epohama, pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora. Cilj je kolegija studente upoznati s novijim interpretacijama romantizma i realizma, otvoriti i potaknuti pitanja o temeljnim dostignućima romantizma kao bitnim odrednicama daljnjeg razvoja europske književnosti i kulture. Ponuditi raspravu o književno-znanstvenom čitanju realizma u 20. stoljeću preko primjernih tekstova.
Cilj je kolegija upoznati studente s književnošću 20. stoljeća, utemeljenom znanstvenom literaturom; osposobiti ih za samostalnu analizu četiriju razdoblja epohe modernizma. Na seminaru, studenti će istraživati promjenu paradigme esteticizma koja prethodi povijesnoj kulturi avangarde sa slikom urušavanja modernističke i uspostavljanja postmodernističke povijesne kulturne paradigme: prati se raslojavanje književnosti u avangardne/modernističke pravce i upućuje na istraživanje inovativnih postupaka - avangardni multimedijalni Gesamtkunstwerk. Vodit će se rasprava o parodiji kao intertekstualnom žanru unutar postmodernizma temeljem poznavanja znanstvene literature i pročitanih primjernih tekstova.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Studij Svjetske književnosti II temelji se, također, na povijesnom proučavanju književnosti, u slijedu velikih književnih epoha i razdoblja, (od romantizma do modernizma), u okviru međunacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti, unutar književnih epoha, upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. U kolegiju Svjetska književnost II, u povijesnom slijedu, pratit i obrađivat će se sljedeće:
A) ROMANTIZAM
Europski predromantizam. Zanimanje za starinu, folklor, "grobljanske" ugođaje. Europski romantizam. Vremenske odrednice. Glavni predstavnici francuskog, njemačkog, talijanskog, ruskog, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim školama. Scottov povijesni roman. Francuska revolucija i filozofija idealizma. Tri naraštaja romantičara. Zreli romantizam. Uloga pojedinca, nacionalne povijesti, pojam materinskog jezika. Uloga prirode, mistike i materijalistike.
B) REALIZAM
Pozitivizam i scijentizam. Nova teorija društva. Sociologija i Comte. H. Taine. Roman lika. Roman prostora.. Povijesni roman kao nasljeđe romantizma - ali s analitičkim pretenzijama. Podrobno opisivanje detalja kao temeljni poetički postupak. Društvena funkcija. Nacionalna tendencija - glavni predstavnici francuskoga, ruskog i engleskog realizma. Objektivni pripovjedač. E. Zola i naturalizam.
C) MODERNIZAM
Uvodni dio je posvećen određenju epohe modernizma i unutar epohe određenju četiriju temeljnih razdoblja: esteticizma, avangarde, kasnoga modernizma i postmodernizma. Interpretiraju se tekstovi žanrovske različitosti u kojima se prepoznaju i najavljuju umjetničke ideje i tendencije koje oblikuju 20. stoljeće.
1) ESTETICIZAM
Parnasovstvo - dekadencija - simbolizam - individualizam - esteticizam - secesija - bečka moderna. Pojam nove romantike, senzualne i duhovne težnje; larpurlatizam. Procvat lirike. Secesija kao predavangardni stil.
2) AVANGARDA (MODERNISTIČKI POKRETI)
Stilski pluralizam. Kriza europskog mišljenja, Oblikovanje avangardnih pokreta - ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, simultanizam, konstruktivizam, egzistencijalizam. Kazalište apsurda. Epsko kazalište. Trivijalna književnost.
3) KASNI MODERNIZAM
Pokušaj obnove realističke književne tehnike. Zanimanje za povijest, oslanjanje na cjelinu vlastite tradicije. "Visoka književnost". "Velike teme". Položaj pojedinca u suvremenoj masovnoj civilizaciji.
4) POSTMODERNIZAM
Razgradnja temeljnih načela tradicije i njezinih vrijednosti. Višeglasje istodobnosti. Relativizacija spoznatog. Skeptično otkrivanje autentičnog, koje je istovremeno u kombinatorici igre homo ludensa i poete doctusa, obmanjivanje u slici novine i originalnosti bez novine. Odnos lake i teške književnosti. Intertekstualnost. Intermedijalnost.
predavanja, seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje, grupna rasprava | slušanje, pisanje, rasprava, analiza literature | opisati dijakronijski slijed književnoumjetničkih epoha i razdoblja | usmeni ispit, pisane provjere |
| predavanje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, pisanje, heuristički razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje | usporediti relevantne znanstvene pristupe književnim epohama | usmeni ispit, pisane provjere |
| mentorski rad | čitanje, konzultiranje stručne literature, rasprava, slušanje izlaganja | samostalnom interpretacijom istražiti pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora svjetske književnosti | usmena prezentacija, samostalno istraživanje |
| mentorski rad, seminarsko izlaganje, suradničko učenje | razgovor, prikupljanje podataka za odabranu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje), demonstracija | primijeniti temeljnu znanstvenu literaturu na književne predloške | samostalno istraživanje, usmena prezentacija seminarskoga rada, pisani seminarski rad |
| predavanje, grupna rasprava | slušanje, pisanje, heuristički razgovor, javni govor | odrediti zajednički sustav književnih vrsta i poetika | usmeni ispit, pisane provjere |
Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,4 | 10% |
| Pismeni ispit | 1,5 | 40% |
| Pohađanje nastave | 1,6 | 0% |
| Seminarski rad | 0,5 | 15% |
| Usmeni ispit | 1 | 35% |
U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena za aktivnost, ocjena iz seminarskoga rada, pisanih provjera znanja te ocjena iz usmenoga ispita: 10'% konačne ocjene čini ocjena za aktivnost, 15% iz seminarskoga rada, 40% iz pisanih provjera znanja te 35% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).
Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.
Pri utvrđivanju konačne ocjene, u obzir se uzima sljedeće:
– aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praćenje preporučene literature) – maks. 50 bodova
– sustavno se provjerava naučeno:
kolokvij – 30 bodova;
usmeni ispit – 70 bodova (minimalan broj bodova je 40)
- izrada i prezentacija seminarskoga rada – 50 bodova (maksimalno)
Konačna ocjena 180 – 200 (A – odličan), 160 – 179 (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 124 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan