Svjetska književnost 2

 

Naziv kolegija:
Svjetska književnost 2
Šifra ISVU:
75436
Šifra MOZVAG:
HK11
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Liović, Marica
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Kolegij će studente uputiti u znanstveni pristup književnim epohama, pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora. Cilj je kolegija studente upoznati s novijim interpretacijama romantizma  i realizma, otvoriti i potaknuti pitanja o temeljnim dostignućima romantizma kao bitnim odrednicama daljnjeg razvoja europske književnosti i kulture. Ponuditi raspravu o književno-znanstvenom čitanju realizma u 20. stoljeću preko primjernih tekstova.

Cilj je kolegija upoznati studente s književnošću 20. stoljeća, utemeljenom znanstvenom literaturom; osposobiti ih za samostalnu analizu četiriju razdoblja epohe modernizma. Na seminaru, studenti će istraživati promjenu paradigme esteticizma koja prethodi povijesnoj kulturi avangarde sa slikom urušavanja modernističke i uspostavljanja postmodernističke povijesne kulturne paradigme: prati se raslojavanje književnosti u avangardne/modernističke pravce i upućuje na istraživanje inovativnih postupaka - avangardni multimedijalni Gesamtkunstwerk. Vodit će se rasprava o parodiji kao intertekstualnom žanru unutar postmodernizma temeljem poznavanja znanstvene literature i pročitanih primjernih tekstova.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati dijakronijski slijed književnoumjetničkih epoha i razdoblja
  • usporediti relevantne znanstvene pristupe književnim epohama
  • samostalnom interpretacijom istražiti pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora svjetske književnosti
  • primijeniti temeljnu znanstvenu literaturu na književne predloške
  • odrediti zajednički sustav književnih vrsta i poetika

Sadržaj predmeta:

Studij Svjetske književnosti II temelji se, također, na povijesnom proučavanju književnosti, u slijedu velikih književnih epoha i razdoblja, (od romantizma do modernizma), u okviru međunacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti, unutar književnih epoha, upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. U kolegiju Svjetska književnost II, u povijesnom slijedu, pratit i obrađivat će se sljedeće:

A) ROMANTIZAM

Europski predromantizam. Zanimanje za starinu, folklor, "grobljanske" ugođaje. Europski romantizam. Vremenske odrednice. Glavni predstavnici francuskog, njemačkog, talijanskog, ruskog, poljskog romantizma i romantizma u nordijskim školama. Scottov povijesni roman. Francuska revolucija i filozofija idealizma. Tri naraštaja romantičara. Zreli romantizam. Uloga pojedinca, nacionalne povijesti, pojam materinskog jezika. Uloga prirode, mistike i materijalistike.

B) REALIZAM

Pozitivizam i scijentizam. Nova teorija društva. Sociologija i Comte. H. Taine. Roman lika. Roman prostora.. Povijesni roman kao nasljeđe romantizma - ali s analitičkim pretenzijama. Podrobno opisivanje detalja kao temeljni poetički postupak. Društvena funkcija. Nacionalna tendencija - glavni predstavnici francuskoga, ruskog i engleskog realizma. Objektivni pripovjedač. E. Zola i naturalizam.

C) MODERNIZAM

Uvodni dio je posvećen određenju epohe modernizma i unutar epohe određenju četiriju temeljnih razdoblja: esteticizma, avangarde, kasnoga modernizma i postmodernizma. Interpretiraju se tekstovi žanrovske različitosti u kojima se prepoznaju i najavljuju umjetničke ideje i tendencije koje oblikuju 20. stoljeće.

1) ESTETICIZAM

Parnasovstvo - dekadencija - simbolizam - individualizam - esteticizam - secesija - bečka moderna. Pojam nove romantike, senzualne i duhovne težnje; larpurlatizam. Procvat lirike. Secesija kao predavangardni stil.

2) AVANGARDA (MODERNISTIČKI POKRETI)

Stilski pluralizam. Kriza europskog mišljenja, Oblikovanje avangardnih pokreta - ekspresionizam, dadaizam, nadrealizam, imažinizam, kubizam, futurizam, simultanizam, konstruktivizam, egzistencijalizam. Kazalište apsurda. Epsko kazalište. Trivijalna književnost.

3) KASNI MODERNIZAM

Pokušaj obnove realističke književne tehnike. Zanimanje za povijest, oslanjanje na cjelinu vlastite tradicije. "Visoka književnost". "Velike teme". Položaj pojedinca u suvremenoj masovnoj civilizaciji.

4) POSTMODERNIZAM

Razgradnja temeljnih načela tradicije i njezinih vrijednosti. Višeglasje istodobnosti. Relativizacija spoznatog. Skeptično otkrivanje autentičnog, koje je istovremeno u kombinatorici igre homo ludensa i poete doctusa, obmanjivanje u slici novine i originalnosti bez novine. Odnos lake i teške književnosti. Intertekstualnost. Intermedijalnost.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, grupna rasprava slušanje, pisanje, rasprava, analiza literature opisati dijakronijski slijed književnoumjetničkih epoha i razdoblja usmeni ispit, pisane provjere
predavanje, grupna rasprava slušanje izlaganja, pisanje, heuristički razgovor, sustavno opažanje i zaključivanje usporediti relevantne znanstvene pristupe književnim epohama usmeni ispit, pisane provjere
mentorski rad čitanje, konzultiranje stručne literature, rasprava, slušanje izlaganja samostalnom interpretacijom istražiti pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora svjetske književnosti usmena prezentacija, samostalno istraživanje
mentorski rad, seminarsko izlaganje, suradničko učenje razgovor, prikupljanje podataka za odabranu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje), demonstracija primijeniti temeljnu znanstvenu literaturu na književne predloške samostalno istraživanje, usmena prezentacija seminarskoga rada, pisani seminarski rad
predavanje, grupna rasprava slušanje, pisanje, heuristički razgovor, javni govor odrediti zajednički sustav književnih vrsta i poetika usmeni ispit, pisane provjere

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,4 10%
Pismeni ispit 1,5 40%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 0,5 15%
Usmeni ispit 1 35%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena za aktivnost, ocjena iz seminarskoga rada, pisanih provjera znanja te ocjena iz usmenoga ispita: 10'% konačne ocjene čini ocjena za aktivnost, 15% iz seminarskoga rada, 40% iz pisanih provjera znanja te 35% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9%  = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Solar, M., Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003. (od romantizma)
  2. Solar, M., Laka i teška književnost, Zagreb, 1995.
  3. Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1987. (od romantizma)

Dopunska literatura:

  1. Brlenić-Vujić, B., Orfejeva oporuka. Od moderne do postmoderne.  Osijek, 2004.
  2. Hassan, I., Komadanje Orfeja, Zagreb, 1992.
  3. Žmegač, V., Težišta modernizma, Zagreb, 1986.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Pri utvrđivanju konačne ocjene, u  obzir se uzima sljedeće:

– aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praćenje preporučene literature) – maks. 50 bodova

– sustavno se provjerava naučeno:

   kolokvij – 30 bodova;

   usmeni ispit  –    70  bodova (minimalan broj bodova je 40)

- izrada i prezentacija seminarskoga rada – 50 bodova (maksimalno)

Konačna ocjena 180 – 200 (A – odličan), 160 – 179  (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 124 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Ostale informacije: