Tvorba riječi u hrvatskome jeziku

 

Naziv kolegija:
Tvorba riječi u hrvatskome jeziku
Šifra ISVU:
173988
Šifra MOZVAG:
HJZ06
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Mikić Čolić, Ana
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

  • opisati sve načine na koji se morfemi slažu u nastanku novih riječi te spoznati sve netvorbene načine koji obogaćuju rječničko blago hrvatskoga jezika,
  • argumentirati povezanost tvorbe riječi i sintaktičkih odnosa,
  • razlikovati strane tvorbene obrasce koji počinju razgrađivati onaj dio sustava koji je tijekom jezičnog razvoja bio podložan najmanjim mijenama,
  • definirati vezu između tvorbenih postupaka te jezičnoga purizma i jezične kulture.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • napraviti morfemsku, morfološku i tvorbenu analizu riječi,
  • prepoznati tvorbene načine u hrvatskome jeziku,
  • razlikovati plodne od neplodnih tvorbenih jedinica,
  • razdvojiti domaće od stranih tvorenih obrazaca,
  • grupirati tvorbene jedinice i povezivati ih sa značenjskim kategorijama,
  • uspostaviti vezu između tvorbenih i sintaktičkih odnosa u jeziku,
  • povezati jezični purizam i jezičnu kulturu s tvorbenim postupcima.

Sadržaj predmeta:

Razine jezičnog opisa i tvorba riječi; odnos morfologije i tvorbe riječi; tvorbena raščlamba, tvorbene i netvorbene riječi; tvorbeni načini: sufiksacija, prefiksacija, slaganje: složenice i polusloženice; granični načini: preobrazba, reduplikacija, skraćivanje, slijevanje, strani tvorbeni načini; tvorba imenica, argumentna struktura odglagolskih imenica i glagola od kojih su izvedeni; tvorba pridjeva; tvorba glagola; tvorba priloga; tvorbeni postupci u žargonu i jezično stvaralaštvo.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
seminarsko izlaganje
samostalni zadatak
slušanje izlaganja, analiza primjera napraviti morfemsku, morfološku i tvorbenu analizu riječi aktivnost u nastavi
kolokvij
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature, analiza primjera prepoznati tvorbene načine u hrvatskome jeziku pismeni ispit
kolokvij
predavanje
samostalni seminarski zadatak
slušanje izlaganja, čitanje i analiza literature, izrada seminarskoga rada razlikovati plodne od neplodnih tvorbenih jedinica kolokvij
seminarski rad
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, analiza primjera razdvojiti domaće od stranih tvorenih obrazaca pismeni ispit
seminarski rad
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, rasprava, samostalna uporaba literature grupirati tvorbene jedinice i povezivati ih sa značenjskim kategorijama pismeni ispit
aktivnost u nastavi
seminarski rad
predavanje slušanje izlaganja, dijaloška metoda uspostaviti vezu između tvorbenih i sintaktičkih odnosa u jeziku aktivnost u nastavi
pismeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
slušanje izlaganja, samostalna uporaba literature,
analiza primjera, izrada seminarskoga rada
povezati jezični purizam i jezičnu kulturu s tvorbenim postupcima aktivnost u nastavi
seminarski rad
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 1 0%
Pismeni ispit 2 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz pismenog kolokvija, ocjena iz usmenog referata i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz pismenoga kolokvija, 30% iz usmenoga referata, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito pohađati nastavu, dolaziti na konzultacije u vezi s pisanjem teme seminarskoga rada, izraditi seminar; sudjelovati u raspravi nakon održanih seminara, položiti 1 kolokvij.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku (Nacrt za gramatiku), HAZU i Globus, Zagreb, ³2002.
  2. Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb. 1995.
  3. Eugenija Barić, Lana Hudeček, Nebojša Koharević, Mijo Lončarić, Marko Lukenda, Mile Mamić, Milica Mihaljević, Ljiljana Šarić, Vanja Švaćko, Luka Vukojević, Vesna Zečević, Mateo Žagar, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999.
  4. Josip Silić, Ivo Pranjković, Gramatika hrvatskoga jezika za gimnazije i visoka učilišta, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  5. Marko Samardžija, Ivo Pranjković, Hrvatski jezik u XX. stoljeću, Matica hrvatska, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura:

  1. Nikola Andrić, Branič jezika hrvatskoga, Pergamena, Zagreb, 1911. (pretisak iz 1997).
  2. Stjepan Babić, Vrste riječi i preobrazba, Filologija, br. 16, Zagreb, 1988, str. 25−33.
  3. Stjepan Babić, Hrvatski jučer i danas, Zagreb, Školske novine, 1995.
  4. Matea Birtić, Unutarnja struktura odglagolskih imenica u hrvatskome jeziku, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2008
  5. Rita Brdar-Szabò, Mario Brdar, On the marginality of lexical blending, Jezikoslovlje, god. 9, br. 1–2, Osijek, 2008, str. 171–194.
  6. Maciej Czerwiński, Hrvatska leksička norma u jeziku medija na primjerima: statistički pristup, Zbornik radova Riječki filološki dani, Filozofski fakultet, Rijeka, 2004, str. 111–120.
  7. Mihovil Dulčić (ur.), Govorimo hrvatski, Hrvatski radio, Naprijed, Zagreb, 1997.
  8. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, Školska knjiga, Zagreb, 1992. (»O purizmu«, str. 55−62).
  9. Branko Kuna, Sintaktičke i semantičke kategorije u nominalizaciji, u: Sintaktičke kategorije, Filozofski fakultet, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Osijek, 2007, str. 125–144.
  10. Branko Kuna, Ana Mikić, Sinonim(ič)nost i uporaba glagola na -avati/-ivati, Nova Croatica, god. III, br. 3, Zagreb, 2009, str. 33−50.
  11. Branko Kuna, Ana Mikić, Semantička neologija u hrvatskome jeziku, u: Zbornik X. međunarodnog kroatističkog znanstvenog skupa, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pécs, 2012, str. 39−59.
  12. Adrienne Lehrer, Identifying and interpreting blends: an experimental approach, Cognitive Linguistics, god. 7, br. 4, 1996, str. 359−390.
  13. Ivan Marković, Tri nehrvatske tvorbe: infiksacija, reduplikacija, fuzija, Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, br. 35, Zagreb, 2009, str. 217−241.
  14. Milica Mihaljević, Vrjednovanje terminoloških radova, Lahor, br. 7, 2009, str. 110−119.
  15. Vesna Muhvić-Dimanovski, Anita Skelin Horvat, O riječima stranoga podrijetla i njihovu nazivlju, Filologija, br. 46−47, Zagreb, 2006, str. 203−215.
  16. Vesna Muhvić-Dimanovski, Neologizmi na razmeđi jezične otvorenosti i jezičnoga purizma, Filologija, br. 30−31, Zagreb, 1998, str. 495–499.
  17. Vesna Muhvić-Dimanovski, Apokopa i afereza u funkciji jezične ekonomije, Suvremena lingvistika, br. 51−52, Zagreb, 2001, str. 191−202.
  18. Vesna Muhvić-Dimanovski, Neologizmi, problemi teorije i primjene, Zavod za lingvistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2005.
  19. Nives Opačić, Prodor engleskih riječi u hrvatski jezik, Jezik, god. 54, br. 1, Zagreb, 2007, str. 22−27.
  20. Anita Skelin Horvat, Posuđivanje u hrvatski jezik u dvama razdobljima, Suvremena lingvistika, br. 57–58, 2004, Zagreb, str. 93–104.
  21. Ljiljana Šarić, Gramatikalizacija i sekundarni prijedlozi, Riječ, god. 5, br. 1, 1999, str. 81−95.
  22. Vlatka Štimac, Anglizmi u jezičnim savjetnicima posljednjega desetljeća 20. st.“, Jezik, god. 50, br. 3, Zagreb, 2003, str. 93–102.
  23. Branka Tafra, Od riječi do rječnika, Školska knjiga, Zagreb, 2005.
  24. Stjepko Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, Zagreb, 1991.
  25. Stjepko Težak, Hrvatski naš osebujni, Školske novine, Zagreb, 1995.
  26. Marija Turk, Maja Opašić, Linguistic Borrowing and Purism in the Croatian Language, Suvremena lingvistika, br. 65, Zagreb, 2008, str. 73–88.
  27. Marija Turk, Jezični purizam, Fluminensia, god. 8, br. 1–2, Rijeka, 1996, str. 63–79.
  28. Ivan Zoričić, Hrvatski u praksi, Zavičajna naklada »Žakan Juri«, Pula, 1998.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa na razini Fakulteta; evaluacijski list na kraju održane nastave.

Ostale informacije: