Povijest hrvatskoga književnog jezika

 

Naziv kolegija:
Povijest hrvatskoga književnog jezika
Šifra ISVU:
173986
Šifra MOZVAG:
HJZ04
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Blažević Krezić, Vera
30
0
15
Sesar, Matea
0
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj je upoznati studente s razvojem hrvatskoga rada na gramatikama i rječnicima, s nastojanjem hrvatskih jezikoslovaca oko standardizacije hrvatskoga književnog jezika i hrvatskoga slovopisa i pravopisa. Kroz predavanja i seminare daje se kulturološki prikaz povijesti hrvatskoga jezika, standardizacija hrvatskoga jezika od početaka do danas.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • analizirati razvoj hrvatskoga književnog jezika,
  • definirati ulogu starih hrvatskih jezikoslovaca (gramatičara, leksikografa) u povijesti hrvatskoga jezika,
  • opisati prinose hrvatskih književnika u oblikovanju hrvatskoga književnog jezika,
  • definirati ulogu hrvatskih dijalekata u oblikovanju hrvatskoga književnog jezika,
  • usporediti razdoblja hrvatskoga književnog jezika.

Sadržaj predmeta:

  • Definiranje sadržaja
  • Početci pismenosti u Hrvata
  • Hrvatski glagoljski spomenici
  • Hrvatski ćirilični spomenici
  • Hrvatski latinični spomenici
  • Razvoj latinice u Hrvata
  • Hrvatske inkunabule
  • Splitski, zadarski i hvarski književni krug
  • Povijest hrvatske leksikografije
  • Povijest hrvatskih gramatika
  • Hrvatski književni jezik 17. stoljeća
  • Hrvatski književni jezik 18. stoljeća
  • Hrvatski književni jezik 19. stoljeća
  • Hrvatski književni jezik 20. stoljeća

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
zadatak čitanja i analize literature
slušanje izlaganja, analiza literature i primjera, sustavno opažanje i zaključivanje analizirati kulturološki razvoj hrvatskoga književnog jezika usmeni ispit
seminarsko izlaganje
grupna diskusija
slušanje izlaganja, metoda razgovora definirati ulogu starih hrvatskih jezikoslovaca (gramatičara, leksikografa) u povijesti hrvatskoga jezika seminarski rad
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
grupna diskusija
slušanje izlaganja, metoda razgovora opisati prinose hrvatskih književnika u oblikovanju hrvatskoga književnog jezika seminarski rad
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
grupna diskusija
slušanje izlaganja, metoda razgovora definirati ulogu hrvatskih dijalekata u oblikovanju hrvatskoga književnog jezika seminarski rad
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
grupna diskusija
slušanje izlaganja, metoda razgovora usporediti razdoblja hrvatskoga književnog jezika seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 1,9 0%
Usmeni ispit 2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz seminarskog i 3 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz seminarskog rada x 0,5) + (ocjena iz završnoga usmenog ispita x 0,5).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pisano je i usmeno pripremio/la seminar; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni:

  • redovito pohađati predavanja i seminare (dopuštena najviše tri izostanka),
  • napisati seminarski rad (obradba jednoga jezikoslovnog djela iz povijesti hrvatskoga jezika – gramatike, rječnika ili rasprave),
  • položiti usmeni ispit.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Dalibor Brozović, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978, str. 9–83.
  2. Ljiljana Kolenić, Pogled u strukturu hrvatske gramatike: od Kašićeve do Tkalčićeve, Pedagoški fakultet, Osijek, 2003.
  3. Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika (3. prošireno hrvatsko izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009.
  4. Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnoga jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz književnih škola i njihovih izvora, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
  5. Milan Moguš, Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, Zagreb, 1969., str. 61–81.

Dopunska literatura:

  1. Josip Vončina, Jezična baština, Književni krug, Split, 1988.
  2. Ljudevit Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi, Nakladni zavod znanje, Zagreb, 1965.
  3. Povijest hrvatskoga jezika 2 (16. stoljeće), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2011.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studenstka anketa.

Ostale informacije: