Povijest hrvatskoga književnog jezika

Cilj je upoznati studente s razvojem hrvatskoga rada na gramatikama i rječnicima, s nastojanjem hrvatskih jezikoslovaca oko standardizacije hrvatskoga književnog jezika i hrvatskoga slovopisa i pravopisa. Kroz predavanja i seminare daje se kulturološki prikaz povijesti hrvatskoga jezika, standardizacija hrvatskoga jezika od početaka do danas.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• analizirati razvoj hrvatskoga književnog jezika,
• definirati ulogu starih hrvatskih jezikoslovaca (gramatičara, leksikografa) u povijesti hrvatskoga jezika,
• opisati prinose hrvatskih književnika u oblikovanju hrvatskoga književnog jezika,
• definirati ulogu hrvatskih dijalekata u oblikovanju hrvatskoga književnog jezika,
• usporediti razdoblja hrvatskoga književnog jezika.

• Definiranje sadržaja
• Početci pismenosti u Hrvata
• Hrvatski glagoljski spomenici
• Hrvatski ćirilični spomenici
• Hrvatski latinični spomenici
• Razvoj latinice u Hrvata
• Hrvatske inkunabule
• Splitski, zadarski i hvarski književni krug
• Povijest hrvatske leksikografije
• Povijest hrvatskih gramatika
• Hrvatski književni jezik 17. stoljeća
• Hrvatski književni jezik 18. stoljeća
• Hrvatski književni jezik 19. stoljeća
• Hrvatski književni jezik 20. stoljeća

predavanja, seminari i radionice

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzima ocjena ostvarena iz seminarskog rada i ocjena iz završnoga usmenog ispita: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student/ica je ostvario/la ocjenu 4 iz seminarskog i 3 iz završnoga usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (ocjena iz seminarskog rada x 0,5) + (ocjena iz završnoga usmenog ispita x 0,5).

U našem primjeru taj bi izračun izgledao ovako: (4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Student/ica ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pisano je i usmeno pripremio/la seminar; (2) bio/la je nazočan/na na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Studenti su obvezni:

• redovito pohađati predavanja i seminare (dopuštena najviše tri izostanka),
• napisati seminarski rad (obradba jednoga jezikoslovnog djela iz povijesti hrvatskoga jezika – gramatike, rječnika ili rasprave),
• položiti usmeni ispit.

1. Dalibor Brozović, Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978, str. 9–83.
2. Ljiljana Kolenić, Pogled u strukturu hrvatske gramatike: od Kašićeve do Tkalčićeve, Pedagoški fakultet, Osijek, 2003.
3. Milan Moguš, Povijest hrvatskoga književnoga jezika (3. prošireno hrvatsko izdanje), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2009.
4. Zlatko Vince, Putovima hrvatskoga književnoga jezika: lingvističko-kulturnopovijesni prikaz književnih škola i njihovih izvora, Matica hrvatska, Zagreb, 2002.
5. Milan Moguš, Latinica u Hrvata, Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, Zagreb, 1969., str. 61–81.

1. Josip Vončina, Jezična baština, Književni krug, Split, 1988.
2. Ljudevit Jonke, Književni jezik u teoriji i praksi, Nakladni zavod znanje, Zagreb, 1965.
3. Povijest hrvatskoga jezika 2 (16. stoljeće), Društvo za promicanje kulture i znanosti Croatica, Zagreb, 2011.

Studenstka anketa.