Metodika nastave filozofije

 

Naziv kolegija:
Metodika nastave filozofije
Šifra ISVU:
149012
Šifra MOZVAG:
F1001
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rupčić Kelam, Darija
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predmeta sastoji se u tome da se studenti teorijski upoznaju s problematikom metodike nastave filozofije (u prvom redu u gimnazijama i drugim srednjim školama koje u svom programu imaju filozofiju i/ili logiku, odnosno neki drugi predmet filozofske provenijencije, poput, primjerice etike ili estetike), te da se osposobe za izvođenje te nastave sukladno suvremenim dometima pedagogijskih znanosti i propedeutičke prakse. Cilj je također i uvođenje studenata u problematiku populariziranja filozofije na drugim obrazovnim ustanovama.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • objasniti nastavni sat iz predmeta Etika
  • razlikovati najnovije spoznaje i metode u nastavnom predmetu Etika
  • razlikovati teoretske od praktičnih tendencija u nastavi etike
  • iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita o složenosti didaktičkih izbora u nastavi etike

Sadržaj predmeta:

Valja obrazložiti i osvijestiti tezu da suvremenu koncepciju obrazovanja i nastave odlikuje ponajprije usmjerenost razvijanju mišljenja. Najviši je cilj obrazovanja osposobiti nekoga za samostalan, misaoni rad, za samoobrazovanje i stvaralačko djelovanje uopće. Suvremena aktivna nastava u središtu svog interesa ima proces spoznaje, istraživanje, otkrivanje, izvođenje, razumijevanje, promišljanje. Odatle primat pitanja. Primjereno tome bitno se mijenja i odnos sudionika u nastavnom procesu: nastavnik i učenici sudionici su u zajedničkom stvaralačkom naporu. U aktivnoj međusobnoj suradnji traženja i domišljanja rješenja problema procesi suvremene nastave postaju sve sličniji putovima i postupcima znanstvene spoznaje (iako se s njom ne mogu poistovjetiti) i strukturi znanstveno-istraživačkog rada.

Raščlaniti je i obrazložiti važnost metodičkih postupaka uvođenja u neko znanstveno područje na svim razinama nastave, od osnovnoškolske do visokoškolske i konačno uvođenje u znanstveni rad. Specifično nastavno stvaralaštvo podjednako je moguće i poželjno na svim razinama nastave.

Različiti nastavni predmeti smjeraju razvijanju upravo određenih načina mišljenja. Kada je riječ o filozofiji, nema nikakve sumnje da je jedno od bitnih određenja filozofije da je ona traženje, istraživanje, otkrivanje, uvjeravanje, pobijanje, obrazlaganje, dokazivanje. Nastava filozofije, želi li ostati vjernom biti filozofije same, mora kao i filozofija biti u prvom redu traganje i dijalog, rasprava, nezaobilazno uporište ostaje izravno proučavanje, čitanje i analiza izvornih filozofskih djela.

Valja istražiti i pokazati različite mogućnosti i procedure uvođenja u filozofiju i to ponajprije u otkrivanju i propitivanju problema, u otvaranju pitanja i traženju odgovora, a ne u samim odgovorima. Bitni su razumijevanje problema, obrazloženost odgovora, upitnost samog odgovora. Odgovor, koji je na filozofskoj razini, na razini je upita, on ne iznevjerava upit, nego ga upravo osmišljava, čuva i drži otvorenim.

Metodika nastave filozofije predaje se teorijski (predavanja i seminari) i praktički (vježbe i hospitacija). Student je dužan pod vodstvom mentora (u pravilu iskusnog i istaknutog gimnazijskog nastavnika) održati jedan nastavni sat pripremljen sukladno suvremenim dostignućima pedagogijskih znanosti i europskim standardima nastave filozofije. 

 

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
slušanje, analiza simulirane nastavne jedinice studenata, opažanje metode i nastavnog oblika rada, analiza radova studenata, analiza primjera i vježbanje, učenje po modelu, simulacija, suradnja, usmeno izlaganje, prezentacija naučenoga, vježbanje, pismeno i usmeno izražavanje učenje po modelu, sustavno opažanje i analiziranje, slušanje i praćenje simulacije nastavnog sata, analiza priprema i udžbenika za nastavne predmete filozofija, etika i logika, postavljanje problema, eseji, debate, rad na izvornom tekstu, dramska prezentacija, dijaloška metoda ili majeutička metoda, suradnja, aktivno sudjelovanje, izvršavanje obaveza, samostalna uporaba literature objasniti nastavni sat iz predmeta Etika aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu
predavanje, slušanje, analiza simulirane nastavne jedinice studenata, opažanje metode i nastavnog oblika rada, analiza radova studenata, analiza primjera i vježbanje, učenje po modelu, simulacija, suradnja, usmeno izlaganje, prezentacija naučenoga, vježbanje, pismeno i usmeno izražavanje slušanje, rasprava ili diskusija, analiza literature, sustavno opažanje, učenje po modelu razlikovati  najnovije spoznaje i metode u nastavnom predmetu Etika usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu
predavanje, vježbe, prezentacije, eseji, seminari, projekti, usmeno izlaganje, razgovor- dijaloška metoda, debata slušanje izlaganja i prezentacija, analiza literature, diskusija, debata razlikovati teoretske od praktičnih tendencija u nastavi etike usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu
predavanje, slušanje, analiza simulirane nastavne jedinice studenata, opažanje metode i nastavnog oblika rada, analiza radova studenata, analiza primjera i vježbanje, učenje po modelu, simulacija, suradnja, usmeno izlaganje, prezentacija naučenoga, vježbanje, pismeno i usmeno izražavanje slušanje, rasprava ili diskusija, analiza literature, sustavno opažanje, učenje po modelu iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita o složenosti didaktičkih izbora u nastavi etike usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1,5 30%
Pohađanje nastave 1,5 30%
Usmeni ispit 3 40%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U konačnoj ocjeni sudjeluju svi navedeni elementi. Pohađanje i prisustvovanje na nastavi, aktivnost na nastavi i u metodičkim vježbama, pisanje pripreme, izvedba jedne nastavne jedinice po izboru, izrada plana i programa – učenje sastavljanja i usmeni ispit donosi 70% ocjene.

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30% bodova, a aktivnost u nastavi 10% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,4) + (pohađanje nastave x 0,3) + (aktivnost na nastavi metodike x 0,3).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

pohađanje nastave – 5

aktivnost na nastavi metodike – 5

 (4 x 0,4) + (5 x 0,3) + (5 x 0,3) = 1,6 + 1,5 + 1,5 = 4,6

Konačna ocjena 4,6 →  izvrstan (5)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Uvjeti za potpis su da studenti odslušaju više od 70 %  sati nastave metodike filozofije i  da sudjeluju u praktičnim metodičkim vježbama.

 

 

Obavezna literatura:

  1. J. Marinković: Metodika nastave filozofije, Školska knjiga, Zagreb, 1982.
  2. B. Kalin: Logika i oblikovanje kritičkog mišljenja, Školska knjiga, Zagreb, 1983.

Dopunska literatura:

  1. J. Marinković: Filozofija kao nastava, HFD, Zagreb,1990.
  2. J. Marinković: Ogledi iz filozofije odgoja, Školske novine, 1987
  3. J. Marinković: Utemeljenost odgoja u filozofiji, Školska knjiga, Zagreb,1981.
  4. M. Polić: Odgoj i svije(s)t, HFD, Zagreb,1993.
  5. M. Polić: K filozofiji odgoja, Zagreb,1993.
  6. V. Schmidt: Visokoškolska didaktika, PKZ, Zagreb.1972.
  7. Unapređivanje visokoškolske didaktike, Filozofski fakultet – Pedagogijske znanosti, Zagreb,1993
  8. P. Vuk-Pavlović: Ličnost i odgoj, Zagreb, 1932.   

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

  • Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta.
  • Praćenje i analiza kvalitet sadržaja predmeta u skladu s procjenom Stručnog vijeća studija filozofije.

Ostale informacije: