| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| FILOZOFIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - nastavnički smjer) | 2.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Rupčić Kelam, Darija | 30 |
0 |
30 |
Cilj predmeta sastoji se u tome da se studenti teorijski upoznaju s problematikom metodike nastave filozofije (u prvom redu u gimnazijama i drugim srednjim školama koje u svom programu imaju filozofiju i/ili logiku, odnosno neki drugi predmet filozofske provenijencije, poput, primjerice etike ili estetike), te da se osposobe za izvođenje te nastave sukladno suvremenim dometima pedagogijskih znanosti i propedeutičke prakse. Cilj je također i uvođenje studenata u problematiku populariziranja filozofije na drugim obrazovnim ustanovama.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Valja obrazložiti i osvijestiti tezu da suvremenu koncepciju obrazovanja i nastave odlikuje ponajprije usmjerenost razvijanju mišljenja. Najviši je cilj obrazovanja osposobiti nekoga za samostalan, misaoni rad, za samoobrazovanje i stvaralačko djelovanje uopće. Suvremena aktivna nastava u središtu svog interesa ima proces spoznaje, istraživanje, otkrivanje, izvođenje, razumijevanje, promišljanje. Odatle primat pitanja. Primjereno tome bitno se mijenja i odnos sudionika u nastavnom procesu: nastavnik i učenici sudionici su u zajedničkom stvaralačkom naporu. U aktivnoj međusobnoj suradnji traženja i domišljanja rješenja problema procesi suvremene nastave postaju sve sličniji putovima i postupcima znanstvene spoznaje (iako se s njom ne mogu poistovjetiti) i strukturi znanstveno-istraživačkog rada.
Raščlaniti je i obrazložiti važnost metodičkih postupaka uvođenja u neko znanstveno područje na svim razinama nastave, od osnovnoškolske do visokoškolske i konačno uvođenje u znanstveni rad. Specifično nastavno stvaralaštvo podjednako je moguće i poželjno na svim razinama nastave.
Različiti nastavni predmeti smjeraju razvijanju upravo određenih načina mišljenja. Kada je riječ o filozofiji, nema nikakve sumnje da je jedno od bitnih određenja filozofije da je ona traženje, istraživanje, otkrivanje, uvjeravanje, pobijanje, obrazlaganje, dokazivanje. Nastava filozofije, želi li ostati vjernom biti filozofije same, mora kao i filozofija biti u prvom redu traganje i dijalog, rasprava, nezaobilazno uporište ostaje izravno proučavanje, čitanje i analiza izvornih filozofskih djela.
Valja istražiti i pokazati različite mogućnosti i procedure uvođenja u filozofiju i to ponajprije u otkrivanju i propitivanju problema, u otvaranju pitanja i traženju odgovora, a ne u samim odgovorima. Bitni su razumijevanje problema, obrazloženost odgovora, upitnost samog odgovora. Odgovor, koji je na filozofskoj razini, na razini je upita, on ne iznevjerava upit, nego ga upravo osmišljava, čuva i drži otvorenim.
Metodika nastave filozofije predaje se teorijski (predavanja i seminari) i praktički (vježbe i hospitacija). Student je dužan pod vodstvom mentora (u pravilu iskusnog i istaknutog gimnazijskog nastavnika) održati jedan nastavni sat pripremljen sukladno suvremenim dostignućima pedagogijskih znanosti i europskim standardima nastave filozofije.
seminari i radionice, vježbe
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| slušanje, analiza simulirane nastavne jedinice studenata, opažanje metode i nastavnog oblika rada, analiza radova studenata, analiza primjera i vježbanje, učenje po modelu, simulacija, suradnja, usmeno izlaganje, prezentacija naučenoga, vježbanje, pismeno i usmeno izražavanje | učenje po modelu, sustavno opažanje i analiziranje, slušanje i praćenje simulacije nastavnog sata, analiza priprema i udžbenika za nastavne predmete filozofija, etika i logika, postavljanje problema, eseji, debate, rad na izvornom tekstu, dramska prezentacija, dijaloška metoda ili majeutička metoda, suradnja, aktivno sudjelovanje, izvršavanje obaveza, samostalna uporaba literature | objasniti nastavni sat iz predmeta Etika | aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu |
| predavanje, slušanje, analiza simulirane nastavne jedinice studenata, opažanje metode i nastavnog oblika rada, analiza radova studenata, analiza primjera i vježbanje, učenje po modelu, simulacija, suradnja, usmeno izlaganje, prezentacija naučenoga, vježbanje, pismeno i usmeno izražavanje | slušanje, rasprava ili diskusija, analiza literature, sustavno opažanje, učenje po modelu | razlikovati najnovije spoznaje i metode u nastavnom predmetu Etika | usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu |
| predavanje, vježbe, prezentacije, eseji, seminari, projekti, usmeno izlaganje, razgovor- dijaloška metoda, debata | slušanje izlaganja i prezentacija, analiza literature, diskusija, debata | razlikovati teoretske od praktičnih tendencija u nastavi etike | usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu |
| predavanje, slušanje, analiza simulirane nastavne jedinice studenata, opažanje metode i nastavnog oblika rada, analiza radova studenata, analiza primjera i vježbanje, učenje po modelu, simulacija, suradnja, usmeno izlaganje, prezentacija naučenoga, vježbanje, pismeno i usmeno izražavanje | slušanje, rasprava ili diskusija, analiza literature, sustavno opažanje, učenje po modelu | iskazati samostalnost i odgovornost pri kritičkom utemeljenju vlastita o složenosti didaktičkih izbora u nastavi etike | usmeni ispit, aktivnost studenata u nastavi, seminarski radovi, dnevnik rada i prakse, portfolio, simulacija kroz praktični rad, samostalno izražavanje, pismeni ispit, završno izvješće, praksa u nastavi – odslušati mentorove sate i održati oglednu nastavnu jedinicu |
Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Usmeni ispit
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 1,5 | 30% |
| Pohađanje nastave | 1,5 | 30% |
| Usmeni ispit | 3 | 40% |
U konačnoj ocjeni sudjeluju svi navedeni elementi. Pohađanje i prisustvovanje na nastavi, aktivnost na nastavi i u metodičkim vježbama, pisanje pripreme, izvedba jedne nastavne jedinice po izboru, izrada plana i programa – učenje sastavljanja i usmeni ispit donosi 70% ocjene.
Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30% bodova, a aktivnost u nastavi 10% bodova.
Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.
Ocjena se izračunava na sljedeći način:
(usmeni ispit x 0,4) + (pohađanje nastave x 0,3) + (aktivnost na nastavi metodike x 0,3).
Primjer izračunavanja ocjene:
usmeni ispit – 4
pohađanje nastave – 5
aktivnost na nastavi metodike – 5
(4 x 0,4) + (5 x 0,3) + (5 x 0,3) = 1,6 + 1,5 + 1,5 = 4,6
Konačna ocjena 4,6 → izvrstan (5)
Uvjeti za potpis su da studenti odslušaju više od 70 % sati nastave metodike filozofije i da sudjeluju u praktičnim metodičkim vježbama.