Metodika rada pedagoga II

Cilj ovoga kolegija je omogućiti studentima razvoj osnovnih metodičkih kompetencija u području praćenja i unaprjeđivanja nastave, stručnoga usavršavanja te suradničkog i partnerskog odnosa s roditeljima te upoznavanje s kompetencijskim pristupom u profesionalnome razvoju pedagoga i drugih odgojno-obrazovnih djelatnika od stažiranja do napredovanja u zvanju

Po završetku nastave iz navedenoga kolegija student će moći:

• sastaviti  popis  temeljnih  kompetencija  pedagoga;
• oblikovati pedagoški savjetodavni rad ili pedagoško vođenje;
• predvidjeti prioritete i postupke u radu s učenicima, učiteljima/nastavnicima, roditeljima i drugim suradnicima, kako u grupnom tako i individualnom radu;
• odrediti faze/korake savjetodavnog rada;
•  procjenjivati djelotvornost postupaka u odgojnom i savjetodavnom radu;
• iskazati kolegijalnost i odgovornost tijekom suradnje u timskom i individualnom radu

Kompetencijski profil pedagoga. Savjetovanje i pedagoške dimenzije savjetodavnog rada. Odnos pedagoškog savjetodavnog rada, pedagoškog vođenja i drugih stručnih postupaka. Suština, specifičnosti i pretpostavke pedagoškog savjetodavnog rada. Znanja i vještine potrebne za pedagoško savjetovanje. Prepoznavanje potreba za savjetovanjem i faze savjetodavnog rada. Individualni pedagoški savjetodavni rad. Grupni pedagoški savjetodavni rad. Odnosi u procesu pedagoškog savjetovanja. Direktivni i nedirektivni savjetodavni rad. Metode i postupci savjetodavnoga rada. Specifičnosti pedagoškog savjetovanja s djecom i odraslima. Pedagog i pedagoško savjetovanje. Profesionalna orijentacija kao dio odgojno-obrazovnog djelovanja škole: profesionalno informiranje, savjetovanje i praćenje. Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj učitelja/nastavnika i pedagoga. Oblici rada pedagoga i roditelja u izgradnji partnerskog odnosa. Rad pedagoga u predškolskoj ustanovi. Pedagog u učeničkom domu.

predavanja, seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 60% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. 

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na satu, pisanje domaćih zadaća.

1. Hechler, O. (2012). Pedagoško savjetovanje. Zagreb: Erudita
2. Janković, J. (1997). Savjetovanje - nedirektivni pristup. Zagreb: Alinea.
3. Jelavić, F. (1996). Kako (pravilno) izabrati zanimanje. Đakovo: Temposhop.
4. Jurić, V. (2004). Metodika rada školskoga pedagoga. Zagreb: Školska knjiga.
5. Juul, J. (1995). Razgovori s obiteljima – perspektive i procesi. Zagreb: Alinea.
6. Ledić, J., Staničić, S., & Turk, M. (2013). Kompetencije školskih pedagoga. Filozofski fakultet.
7. Previšić, V. (2000). Suvremeni modeli i sadržaji obrazovanja i usavršavanja pedagoga. U: Vrgoč, H.(ur.), Pedagozi stručni suradnici u inovacijskom vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.

1. Maleš, D., Stričević, I., & Ljubetić, M. (2010). Osposobljavanje budućih pedagoga za rad s   roditeljima. Život i škola: časopis za teoriju i praksu odgoja i obrazovanja, 56(24), 35-44.
2. Peko, A. (2000.), Neki putovi pedagoške podrške. U: Zajedno jači, pristupi kojima se potiče: afirmacija, komunikacija, oslobađanje od predrasuda, nenasilno rješavanje sukoba, odgoja i obrazovanja za mir, ljudska prava i suradnju (Ur. Peko, A., Jaković, J.), Osijek-Vukovar, str. 43-49.
3. Resman, M. (2000), Savjetodavni rad u vrtiću i školi. Zagreb: HPKZ.
4. Staničić, S. (2005). Uloga i kompetencije školskih pedagoga. Pedagogijska istraživanja. 2 (1), 35 – 47.

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.