Suvremeno djetinjstvo

 

Naziv kolegija:
Suvremeno djetinjstvo
Šifra ISVU:
63503
Šifra MOZVAG:
PDA507
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Lukaš, Mirko
0
0
0
Šergo, Vjeran
0
0
45

 

Ciljevi i zadaci:

Znanja o različitim teorijskim koncepcijama djetinjstva

Sposobnosti kritičkog promišljanja i tumačenja djetinjstva

Znanja i sposobnosti proučavanja djetinjstva u različitim kontekstima

Početna kompetancija za proučavanje djetinjstva na meta razini

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • interpretirati teorijske koncepcije djetinjstva
  • analizirati suvremena gledišta o djetinjstvu i stvarnosti djetinjstva
  • osvijestiti važnost promišljanja stvarnosti djetinjstva iz perspektive djece
  • primijeniti kvalitativne/interpretativne postupke u istraživanju djetinjstva u različitim kontekstima, posebice u istraživanjima s djecom
  • upotrijebiti literaturu u teorijskom i empirijskom proučavanju djetinjstva
  • predstaviti kritičku analizu suvremenih proturječnosti djetinjstva

Sadržaj predmeta:

Teorijski koncepti djetinjstva : sociologija, etnografija, psihologija, pedagogija djetinjstva. Djetinjstvo: mit/ovi i/ili realnost.

Suvremeno djetinjstvo: djetinjstvo i globalizacija; institucionalizacija djetinjstva ( dječje jaslice, dječji vrtići, škola...);  perspektive djece i  odraslih; kontinuitet i diskontinuitet u odrastanju i razvoju; javna i individualna odgovornost...

Istraživanja djetinjstva: metodologijski pristupi,  proturječnosti i komplementarnost. Pedagoška rekonstrukcija djetinjstva: socijalizacija djece, učenje i poučavanje djece u edukacijskim kontekstima, dječja iskustva u izvanškolskom kontekstu, dječja konceptualizacija iskustva i očekivanja u edukaciji, edukacijski programi .

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, grupna rasprava, samostalni seminarski zadaci, rad na tekstu, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje, razgovor (dijaloška metoda) interpretirati teorijske koncepcije djetinjstva aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, rad na tekstu, grupna rasprava, zadatak čitanja i analize primjera, suradničko učenje slušanje izlaganja, rasprava, analiza literature, razgovor (dijaloška metoda), sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenoga analizirati suvremena gledišta o djetinjstvu i stvarnosti djetinjstva aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, grupna rasprava rasprava, analiza literature, razgovor (dijaloška metoda), sustavno opažanje i zaključivanje, primjena naučenoga osvijestiti važnost promišljanja stvarnosti djetinjstva iz perspektive djece aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, samostalni seminarski zadaci, rad na tekstu, grupna rasprava, zadatak čitanja i analize primjera, suradničko učenje slušanje izlaganja, rasprava, analiza primjera, analiza literature, odgovorno izvršavanje obveza, rasprava, simulacija, oblikovanje seminarskog rada, simulacija primijeniti kvalitativne/interpretativne postupke u istraživanju djetinjstva u različitim kontekstima, posebice u istraživanjima s djecom seminarski rad, usmeni ispit.
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature, rad na tekstu analiza literature, odgovorno izvršavanje obveza, razgovor (dijaloška metoda), primjena naučenoga, oblikovanje seminarskog rada, samostalna uporaba literature upotrijebiti literaturu u teorijskom i empirijskom proučavanju djetinjstva seminarski rad, usmeni ispit
predavanje, samostalni seminarski zadaci, grupna rasprava, suradničko učenje oblikovanje seminarskog rada, analiza literature, odgovorno izvršavanje obveza, aktivno sudjelovanje na nastavi, rasprava, razgovor (dijaloška metoda), primjena naučenoga, pismeno izražavanje predstaviti kritičku analizu suvremenih proturječnosti djetinjstva aktivnost studenata na nastavi, seminarski rad, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,7 0%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 1,4 50%
Usmeni ispit 1,4 50%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir seminarski rad i usmeni ispit: 50% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, a 50% konačne ocjene čini ocjena iz usmenog ispita.

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 4 iz seminarskog rada i 3 iz usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (sem. x 0,5) + (isp. x 0,5).

U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,5) + (3 x 0,5) = 2 + 1,5 = 3,5 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlodobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te pravo izlaska na usmeni ispit ako je predao završnu verziju seminarskog rada.

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Alanen, L., Mayall, B.(Eds.) (2003). Conceptualizing Child-Adult Relations. London: Routlege Falmer.
  2. Babić, N., Irović, S.(2003). Dijete i djetinjstvo u pedagogijskoj teoriji i edukacijskoj praksi. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (13- 34). Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola.
  3. Babić, N. (2010). Contemporary childhood: ideale and reality. In I. Adamek, B. Muhacka (Eds.) Dziecko-uczeń w systemie edukacyjnym teraźniejszość I przyszłość (19 – 27). Krakow: Wydawnictwo Naukowe UP.
  4. Christensen, P., James, A. (Eds.) (2008). Research with Children: Perspectives and Practices, London: Routledge.
  5. Corsaro, W. A.(2005) The Sociology of Childhood. Thousand Oaks, CA: Pine Forge Press.
  6. James, A., James, A. (2004). Constructing childhood: theory, policy and social practice. London: Palgrave Macmillan.
  7. Juodaityte, A. The metacontext pedagogical reconstruction of the childhood phenomenon. U: N. Babić, S. Irović (Ur.), Dijete i djetinjstvo: teorija i praksa predškolskog odgoja (159 – 178). Osijek: Sveučilište J. J. Strossmayera, Visoka učiteljska škola.
  8. Sommer, D., Premling Samuelsson, I. (Eds.) (2010). Child perspectives and children’s perspectives in theory and practice. London: Springer.
  9. Prout, A. (2005). The future of childhood. London: Routledge Falmer.

 

Dopunska literatura:

  1. Flitner, A. (2005). Konrade, tako je govorila gospođa mama: o odgoju i ne-odgoju. Zagreb: Educa.
  2. Montessori, M. (2003). Dijete: tajna djetinjstva. Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Qvortup, J. (Ed.)(2005). Studies in Modern Childhood. London: Palgrave Macmillan

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

Ostale informacije: