Istraživanje u nastavi njemačkog jezika

 

Naziv kolegija:
Istraživanje u nastavi njemačkog jezika
Šifra ISVU:
65563, 654777
Šifra MOZVAG:
NJ92, NJ30
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
njemački
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Bagarić Medve, Vesna
30
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

  • pružiti studentima uvid u osnovne metode znanstvenih istraživanja procesa usvajanja drugog jezika;
  • razviti sposobnost kritičke analize istraživanja usvajanja drugog i stranog jezika i njihovih implikacija za nastavu;
  • razviti sposobnost pronalaženja, odabira i sažimanja relevantne literature;
  • razviti sposobnost odabira i definiranja problema istraživanja;
  • razviti sposobnost promišljanja o svim fazama u istraživanju, počevši od planiranja, provedbe, analize istraživanja manjeg opsega, pa sve do pismenog i usmenog izviješća o provedenom istraživanju;
  • razviti svjesnost o značaju istraživanja za razvoj teorije i prakse učenja i poučavanja drugog i stranog jezika
  • razviti svjesnost o etičkim načelima u istraživanju.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati problem koji želi istražiti
  • sažeti relevantnu literaturu
  • oblikovati hipoteze i ciljeve istraživanja
  • izabrati odgovarajuću metodu istraživanja
  • kvantitativno i kvalitativno analizirati prikupljene podatke
  • interpretirati rezultate istraživanja
  • kritički promišljati o istraživanjima usvajanja drugog i stranog jezika i njihovim implikacijama za nastavu

Sadržaj predmeta:

Kolegij se bavi teorijskim i praktičnim aspektima stručnih i znanstvenih istraživanja procesa usvajanja drugog jezika, te njihovim implikacijama kako za razvoj teorije, tako i za praksu učenja i poučavanja drugog jezika.

U teorijskom dijelu kolegija daje se pregled metoda koje se primjenjuju u znanstvenim istraživanjima, razmatraju njihove prednosti i nedostaci, kao i mogućnost i neophodnost njihove triangulacije. Analiziraju se pristupi i postupci u provedbi istraživanja počevši od planiranja istraživanja, što uključuje postavljanje problema, formuliranje hipoteze i određivanje ciljeva, te postavljanje kriterija za odabir metode istraživanja u skladu s postavljenim ciljem, kontekstom i praktičnim ograničenjima istraživanja. Analiziraju se  načini prikupljanja podataka. U sklopu razmatranja načina kvantitativne i kvalitativne analize prikupljenih podataka obrađuju se i osnovne metode statističke analize. Analiziraju se načini izvještavanja o provedenom istraživanju.

U praktičnom dijelu kolegija, studenti primijenjuju stečena znanja na istraživanju manjeg opsega koje samostalno provode.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
interaktivno predavanje, rasprava, samostalni rad slušanje izlaganja, samostalni zadatak, rasprava opisati problem koji želi istražiti aktivnost studenata u nastavi, prezentacija
predavanje, samostalni rad samostalni zadatak, prezentacija sažeti relevantnu literaturu aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad
interaktivno predavanje, rasprava, samostalno istraživanje analiza primjera, aktivno sudjelovanje, samostalno istraživanje oblikovati hipoteze i ciljeve istraživanja aktivnost studenata u nastavi, prezentacija, seminarski rad
interaktivno predavanje, rasprava, samostalno istraživanje aktivno sudjelovanje, analiza primjera, samostalno istraživanje izabrati odgovarajuću metodu istraživanja aktivnost studenata u nastavi, prezentacija, seminarski rad
interaktivno predavanje, rasprava, samostalno istraživanje slušanje izlaganje, aktivno sudjelovanje, samostalno istraživanje kvantitativno i kvalitativno analizirati prikupljene podatke aktivnost studenata u nastavi, prezentacija, seminarski rad
samostalno istraživanje, rasprava samostalno istraživanje, aktivno sudjelovanje interpretirati rezultate istraživanja aktivnost studenata u nastavi, prezentacija, seminarski rad
samostalno istraživanje, rasprava samostalno istraživanje, aktivno sudjelovanje kritički promišljati o istraživanjima usvajanja drugog i stranog jezika i njihovim implikacijama za nastavu aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Kontinuirano praćenje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 1,7 45%
Kontinuirano praćenje 2,2 55%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Konačna ocjena izvodi se iz sljedećih elemenata:

  • kontinuirano praćenje (zadaci – 25 ocjenskih bodova,  aktivnost na satu te kvalitetan prinos raspravi na temelju pročitane literature i sadržaja obrađenih na prethodnim satima  -15 ocjenskih bodova, esej -15 ocjenskih bodova = 55 ocjenskih bodova)
  • seminarski rad (pisani dio rada - 40 ocjenskih bodova, usmeno izlaganje seminarskog rada – 5 ocjenskih bodova = 45 ocjenskih bodova)

Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Altrichter, H. i P. Posch (1998): Lehrer erforschen ihren Unterricht. Eine Einführung in die Methoden der Aktionsforschung. Bad Heilbrunn: Klinkhardt.
  2. Altrichter, H. i P. Posch (2006): Lehrer erforschen ihren Unterricht. Unterrichtsentwicklung und Unterrichtsevaluation durch Aktionsforschung. Bad Heilbrunn: Klinkhardt.
  3. Moser, H. (2008): Instrumentenkoffer für die Praxisforschung: Eine Einführung. Lambertus-Verlag.
  4. Müller-Hartmann, A. i M. Schocker-von Dithfurth (ur.) (2001): Qualitative Forschung im Bereich Fremdsprachen lehren und lernen. Tübingen: Narr.

Dopunska literatura:

  1. Aguado, K. (ur.) (2000): Zur Methodologie in der empirischen Fremdsprachenforschung. Hohengehren: Schneider.
  2. Caspari, D., Helbig, B. i L. Schmelter (1995): Forschungsmethoden: Explorativ-Interpretatives Forschen. U Bausch, R.-K., Crist, H. i  H.-J. Krumm (ur.) Handbuch  Fremdsprachenunterricht. 499-505. Tübingen i Basel: Francke.
  3. Freeman, D. (1998): Doing Teacher Research: from inquiry to understanding. Heinle & Heinle.
  4. Larsen-Freeman, D. i M. H. Long (1993): An Introduction to Second Language Acquisition Research. London, New York: Longman.
  5. Grotjahn, R. (1995): Konzepte für die Erforschung des Lehrens und Lernens fremder Sprachen: Forschungsmethodologischer Überblick. U Bausch, R.-K., Crist, H. i  H.-J. Krumm (ur.) Handbuch   Fremdsprachenunterricht. 493-499. Tübingen i Basel: Francke.
  6. Kroath, F. (1991): Lehrer als Forscher. München: Profil.
  7. Schocker-von Dithfurth, M. (2001): Forschendes Lernen in der fremdsprachlichen Lehrerbildung. Grundlagen, Erfahrungen, Perspektiven. Tübingen: Narr.
  8. Članci iz časopisa (Deutsch als Fremdsprache, Info Deutsch, Zeitschrift für Fremdsprachenforschung, Praxis des neusprachlichen Unterrichts itd.)

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Anonimna anketa i praćenje uspješnosti studenata.

Ostale informacije: