Oblikovanje sadržaja za digitalnu knjižnicu

Upoznati studente s načelima i kriterijima oblikovanja digitalnih zbirki u znanosti, obrazovanju i kulturi, naprednim tehnikama digitalizacije teksta i slike te s odabirom i pripremom digitaliziranih materijala za korištenje u digitalnim zbirkama. Studentima se nastoji omogućiti stjecanje praktičnih vještina i znanja kojima informacijski stručnjaci svih profila trebaju ovladati kako bi bili sposobni samostalno ili u timu priređivati, održavati i osiguravati pristup zbirkama digitalnog gradiva

Studenti trebaju biti osposobljeni da:

• razumiju važnost načela i postupaka koji se primjenjuju pri izgradnji digitalnih zbirki
• odabiru primjerene postupke digitalizacije
• samostalno digitaliziraju odabrani korpus jedinica

• samostalno organiziraju manje digitalne zbirke i usustave načine njihova pretraživanja i održavanja

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• prepoznati važnost načela i postupaka koji se primjenjuju pri izgradnji digitalnih zbirki
• primijeniti primjerene postupke digitalizacije
• samostalno digitalizirati odabrani korpus jedinica
• samostalno organizirati manje digitalne zbirke i načine njihova pretraživanja i održavanja

U sklopu predavanja studenti će se upoznati s načelima i pristupima oblikovanju digitalnih zbirki u znanosti, obrazovanju i kulturi. Protumačit će im se osnovni kriteriji pri odabiru građe za uključivanje u digitalne knjižnice.

Studenti će se upoznati s intelektualnim postupcima koji prethode oblikovanja sadržaja (procjena vrijednosti odgovarajućih tema, odabir sadržaja, načini dolaženja do autorskih prava, pregovaranje, planiranje, praćenje i evaluacija, marketing).

Posebna pažnja usmjeruje se na problematiku repozotorija digitalne knjižnice; digitalni objekti: osnovne jedinice unutarnje strukture digitalne knjižnice koji su uobičajeno skriveni od korisnikova pogleda; sučelje: «vrata» digitalne knjižnice prema korisnicima; digitalizirane jedinice građe: jedinica strukture digitalne knjižnice s motrišta korisnika i informacijskog stručnjaka (napr. knjiga, novinski članak i sl.); sustavi za pretraživanje, kazala; sustavi za identifikaciju: jedinstveni identifikatori.

Nastojat će se ukazati na važnost i specifičnosti mehanizma obveznog primjerka u odnosu digitalnu građu, te na značajnije digitalne inicijative na međunarodnom i domaćem planu. 

Na vježbama studenti savladavaju napredne tehnike digitalizacije slike, optičkog prepoznavanja i obrade odabranih tekstova. S obzirom na digitalizaciju slike, koriste različite formate najčešće korištene u digitalnoj obradi i napredne tehnike obrade. Svaki student trebao bi vješto koristiti opremu i softvere za skeniranje i digitalnu fotografiju. Na osnovi prethodno stečenih znanja vezanih uz odabir i uspostavljanje modela digitalne knjižnice, a uz podršku posebnog računalnog softvera za oblikovanje i upravljanje digitalnim zbirkama, studenti će odabirati teme i materijale, obaviti sve potrebne predradnje u simuliranom okruženju te postaviti i osigurati pristup digitalnoj knjižnici.  Kao rezultat rada studenata na kraju semestra na mrežnim stranicama Odsjeka postavlja se odnosno proširuje zbirka nastavne (ispitne) građe digitalizirane tijekom vježbi.

predavanja, vježbe

Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje na vježbama: 40, praktični rad: 100, završni pismeni ispit: 60.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati.

1. Arms, W. Y. Digital libraries. Cambridge: MA, MIT Press, 2000.
   URL http://www.cs.cornell.edu/wya/DigLib/new/index.html
2. Bosančić B. Oblikovanje digitalne zavičajne zbirke Gradske knjižnice Slavonski Brod uz pomoć Greenstone programskog paketa.  diplomski rad. Zagreb : Filozofski fakultet, 2003
3. Chowdhury, G.; S. Chowdhury. Introduction to Digital Library. London : Facet Publishing, 2003.
4. Hugjes, L. Digitizing collections: strategic issues for the information manager. London : Facet, 2004.
5. Pace, A. The ultimate digital library : where the new information players meet. Chicago : American Library Association, 2003. (Strategies and tools for the digital library)

Izborna (za vježbe):

1. Arms, W. Y.; Christophe Blanchi; Edward A. Overly. An Architecture for Information in Digital Libraries. // D-Lib Magazine 3, 2(1997) http://www.dlib.org/dlib/february97/cnri/02arms1.html  (2003-05-13)
2. Besser, H. The Next Stage: Moving from Isolated Digital Colections to Interoperable Digital Libraries. // First Monday, 6(2002) 
3. Tedd, L. A. ; A. J. Large. Digital libraries: implementation and use from a global perspective. München : KG Saur, 2004.
4. Vlašić, K. Priručnik o skeniranju. Zagreb, 1995
5. Witten, H. I.; D. Bainbridge. How To Build a Digital Library. Amsterdam et.al.: The Morgan Kaufmann Publishers, 2003.
6. Lee, S. D. Digital imaging: a practical handbook. London: Facet, 2000.
7. Building and sustaining digital collections: models for libraries and museums. Washington, D.C. : Council on Library and Information Resources, 2001.
8. Libraries and electronic resources : new partnerships, new practices, new perspectives. / Pamela L. Higgins, editor. New York : Haworth Information Press, 2001.
9. Smith, A. Strategies for building digitized collections. Washington, D.C. : Digital Library Federation, Council on Library and Information Resources, 2001.

Članci iz  D-Lib Magazine.  URL http://www.dlib.org

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; upitnici.