Zaštita građe i podataka

 

Naziv kolegija:
Zaštita građe i podataka
Šifra ISVU:
229632
Šifra MOZVAG:
IZZ403
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Hasenay, Damir
30
0
0
Horvat, Ines
0
15
0

 

Ciljevi i zadaci:

Studentima približiti osnovne pristupe preventivnoj zaštiti te ih upoznati s osnovnim metodama i tehnikama kurativne zaštite građe te zaštite podataka. Studenti trebaju biti osposobljeni da:

  • razumiju važnost zaštite građe i podataka, poglavito u odnosu na zaštitu kulturne baštine
  • samostalno prirede plan zaštite građe u knjižnici, arhivu, muzeju, knjižari i sl.
  • provode preventivnu zaštitu
  • odgovorno djeluju u situacijama elementarnih nepogoda, ratnih okolnosti i sl.
  • odaberu optimalne metode zaštite u određenim okolnostima

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prepoznati važnost zaštite građe i podataka, poglavito u odnosu na zaštitu kulturne baštine
  • opisati preventivnu zaštitu
  • identificirati optimalne metode zaštite u određenim okolnostima
  • samostalno napraviti plan zaštite građe u knjižnici, arhivu, muzeju, knjižari i sl.

Sadržaj predmeta:

Uvod u problematiku zaštite knjižnične i arhivske građe, nezaobilaznog segmenta očuvanja ukupne kulturne baštine; pristupi procesima interakcije kulturnih vrijednosti i tehnoloških promjena, posebno pod utjecajem tehnoloških promjena na čuvanje kulturne baštine. Preventivna zaštita. Planiranje i provođenje zaštite građe (legislativne, preventivne, fizičke i tehničke). Sigurnost u knjižnicama i arhivima; zaštita od požara, poplave i provala. Knjižnična i arhivska građa (materijali, vrste građe, osnovne značajke materijala) – uzroci oštećivanja; prirodni procesi starenja; fizikalni, kemijski i biološki uzroci; elementarne nepogode i ratna razaranja; mikroklimatski uzroci pohrane knjižnične i arhivske  građe. Evidentiranje knjižnične građe, posebno kulturnoga blaga.

Uloga mikrografije u zaštiti građe; mikrofilm kao medij koji omogućuje izradu kopija rijetke i vrijedne građe; svojstva mikrofilma; prednosti i nedostaci mikrofilma; mikrofilmski sistem knjižnica i arhiva; specifičnosti u odnosu na druge sisteme. Mikroforme – pohrana, pretraživanje i korištenje. Kriteriji za izbor mikrografske i reprografske opreme; mjesto i uloga reprografije u knjižnicama i arhivima, i u zaštiti knjižnične i arhivske građe u slučaju ratnih razaranja i elementarnih nepogoda. Tehnički postupci za zaštitu knjižnične i arhivske građe. Digitalizacija u funkciji zaštite. Zaštita digitalnih dokumenata. Osnovne informacije o metapodatcima za zaštitu.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje izlaganja, praćenje literature, sustavno opažanje i zaključivanje prepoznati važnost zaštite građe i podataka, poglavito u odnosu na zaštitu kulturne baštine pismena provjera znanja (dva kolokvija), aktivnost studenata u nastavi, procjena sustavnog praćenja preporučene literature
predavanja slušanje izlaganja, praćenje literature, sustavno opažanje i zaključivanje opisati preventivnu zaštitu pismena provjera znanja (dva kolokvija), aktivnost studenata u nastavi, procjena sustavnog praćenja preporučene literature
vježbe samostalna upotreba literature, rad na primjerima identificirati optimalne metode zaštite u određenim okolnostima samostalno istraživanje, ocjena zadataka
terenska nastava sustavno opažanje i zaključivanje, postavljanje i rješavanje problema, simulacija samostalno napraviti plan zaštite građe u knjižnici, arhivu, muzeju, knjižari i sl. pisano izvješće o provedbi zadatka

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični rad, Usmeno izlaganje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pismeni ispit 2,3 60%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Praktični rad 1,2 30%
Usmeno izlaganje 0,4 10%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55 % ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: praktičan rad na vježbama: 60; izlaganje: 20; pismena provjera znanja koja se sastoji od dva kolokvija: 2x60=120.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Izlazak na drugi kolokvij nije uvjetovan izlaskom na prvi kolokvij. Ako student ima manje od 50 bodova na oba kolokvija zajedno dužan je, bez obzira na ukupan broj skupljenih bodova, usmeno odgovarati u redovitom ispitnom roku. Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita ukoliko je pohađao 70 % nastave iz svih oblika izvođenja nastave (70 % predavanja i 70 % vježbi).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Disaster management for libraries and archives. / ed. by G. Matthews and J. Feather. Aldershot : Ashgate, 2003.
  2. IFLA-ina načela za skrb i rukovanje knjižničnom građom. / prevela Koraljka Golub. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2003.
  3. Managing preservation for libraries and archives: current practice and future developments. /ed. by John Feather. Aldershot : Ashgate, 2004.
  4. Mušnjak, T. Arhivi: između digitalnih zapisa i ubrzanog propadanja zapisa na kiselom papiru. // Arhivski vjesnik, 44(2001), str. 61-70.

Dopunska literatura:

  1. Aparac-Jelušić, T. Digitalna baština u nacionalnim programima zaštite baštine. // Zbornik radova Arhivi, knjižnice, muzeji. / uredile T. Katić i M. Willer. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2000. Str. 112-119.
  2. Choosing to preserve: towards a cooperative strategy for long-term access to the intellectual heritage. ECPA. Amsterdam, 1997.
  3. Cuncha, M. G. ; G.D. Cuncha. Conservation of library materials.  New Jersey : Metuchen, 1971- Str. 1-13, 45-54, 111-121, 123-132.
  4. Education and training for preservation and conservation. / ed. by. J. Riss Fang and A. Russell. Muenchen etc. : K.G. Saur, 1991.
  5. Kukuljica, M. Metode, mjere i otvorena pitanja zaštite filmske građe. // Arhivski vjesnik, 36(1993), str. 69-84.
  6. A Reader in Preservation and Conservation. / comp. And ed. by R. W. Menning and V. Kremp. Muenchen : KG Saur, 2000.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; online upitnik

Ostale informacije: