Svjetska povijest ranoga novog vijeka

 

Naziv kolegija:
Svjetska povijest ranoga novog vijeka
Šifra ISVU:
174001
Šifra MOZVAG:
P301
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Njari, Denis
0
0
0
Pejić, Luka
0
0
15
Lacković, Franjo
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, pojavama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za rani novi vijek s naglaskom na komparativni pristup europskoj i svjetskoj povijesti te ih uvesti u metode kritičkog vrednovanja stručne i znanstvene literature za povijest ranog novog vijeka.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz svjetske povijesti ranog novog vijeka
  • usporediti ranonovovjekovne povijesne događaje sa suvremenim prilikama
  • objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u povijesti ranog novog vijeka
  • vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za rani novi vijek
  • obraditi seminarsku temu i esej
  • analizirati historiografski tekst

Sadržaj predmeta:

Opća obilježja povijesti ranog novog vijeka, društveni, gospodarski i politički preduvjeti velikih geografskih otkrića, izvaneuropski svijet prije velikih geografskih otkrića, Velika geografska otkrića, europski kolonijalizam, posljedice europskih osvajanja na američkom kontinentu, civilizacije i narodi srednje i istočne Azije, europske kolonije u Africi i Aziji, humanizam i renesansa, prevlast Španjolske u Europi, Francuska monarhija, Apeninski poluotok 16.-18. st., reformacija i katolička obnova, Tridesetogodišnji rat, njemačke zemlje, nastanak pruske države, proces stvaranja Rusije kao europske velesile, Nizozemska revolucija, Engleska revolucija, sukobi velesila za prevlast u Europi, apsolutizam, prosvjetiteljstvo, europsko gospodarstvo u ranom novom vijeku, struktura europskih društava.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna metoda Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje Slušanje prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz svjetske povijesti ranog novog vijeka kolokvij
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
samostalna analiza literature
slušanje
aktivno sudjelovanje u raspravi
usporediti ranonovovjekovne povijesne događaje sa suvremenim prilikama seminarski rad
aktivnost na nastavi
kolokvij
seminarsko izlaganje
predavanje
heuristički razgovor
analiza primjera
samostalna analiza literature
slušanje
aktivno sudjelovanje u raspravi
objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u povijesti ranog novog vijeka seminarski rad
aktivnost na nastavi
kolokvij
rasprava samostalna analiza literature
aktivno sudjelovanje u raspravi
vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za rani novi vijek aktivnost na nastavi
seminarsko izlaganje samostalna analiza literature
izlaganje
obraditi seminarsku temu i esej seminarski rad
rasprava
upućivanje studenata na samostalno proučavanje literature i izvora
rad na tekstu
aktivno sudjelovanje u raspravi
samostalna analiza izvora i literature
analizirati historiografski tekst aktivnost na nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,7 0%
Pismeni ispit 0,7 0%
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,3 0%
Usmeni ispit 0,7 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit se sastoji od pismenog ispita, ukoliko student ne položi ispit putem kolokvija te usmenog ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavni 20%

seminarski rad 20%

samostalni zadaci 20%

kolokvij/pismeni ispit/usmeni ispit 40%

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati zadatke (seminarski zadaci, problemski zadaci, kvizovi i dr.), raspravljati i analizirati dokumentarne filmove na nastavnu temu, izaći na kolokvije.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Skupina autora, Povijest, sv. 8-12, Zagreb 2008.
  2. The Times, Atlas svjetske povijesti, Zagreb 1986.
  3. J. M. Roberts, Povijest Europe, Zagreb 2002.

 

Dopunska literatura:

  1. H. W. van Loon, Povijest čovječanstva, Zagreb 2003.
  2. Skupina autora, Povijest svijeta od početka do danas, Zagreb 1990.
  3. Skupina autora, Velika ilustrirana povijesti svijeta, sv. 11-13, Rijeka, 19974.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta

Ostale informacije: