Svjetska povijest ranoga novog vijeka

Upoznati studente s povijesnim činjenicama, pojavama, procesima i uzročno-posljedičnim povezanostima karakterističnima za rani novi vijek s naglaskom na komparativni pristup europskoj i svjetskoj povijesti te ih uvesti u metode kritičkog vrednovanja stručne i znanstvene literature za povijest ranog novog vijeka.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• prisjetiti se važnih datuma, osoba i činjenica iz svjetske povijesti ranog novog vijeka
• usporediti ranonovovjekovne povijesne događaje sa suvremenim prilikama
• objasniti uzroke i posljedice važnih događaja u povijesti ranog novog vijeka
• vrednovati pojedine povijesne pojave i procese karakteristične za rani novi vijek
• obraditi seminarsku temu i esej
• analizirati historiografski tekst

Opća obilježja povijesti ranog novog vijeka, društveni, gospodarski i politički preduvjeti velikih geografskih otkrića, izvaneuropski svijet prije velikih geografskih otkrića, Velika geografska otkrića, europski kolonijalizam, posljedice europskih osvajanja na američkom kontinentu, civilizacije i narodi srednje i istočne Azije, europske kolonije u Africi i Aziji, humanizam i renesansa, prevlast Španjolske u Europi, Francuska monarhija, Apeninski poluotok 16.-18. st., reformacija i katolička obnova, Tridesetogodišnji rat, njemačke zemlje, nastanak pruske države, proces stvaranja Rusije kao europske velesile, Nizozemska revolucija, Engleska revolucija, sukobi velesila za prevlast u Europi, apsolutizam, prosvjetiteljstvo, europsko gospodarstvo u ranom novom vijeku, struktura europskih društava.

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit se sastoji od pismenog ispita, ukoliko student ne položi ispit putem kolokvija te usmenog ispita. Studenti iz svakog pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavni 20%

seminarski rad 20%

samostalni zadaci 20%

kolokvij/pismeni ispit/usmeni ispit 40%

Studenti su obvezani redovito pohađati nastavu (do 30% nastavnih sati izostanka), pripremiti za nastavni sat analizu zadanoga historiografskoga teksta, aktivno sudjelovati u raspravama na zadanu temu, samostalno rješavati zadatke (seminarski zadaci, problemski zadaci, kvizovi i dr.), raspravljati i analizirati dokumentarne filmove na nastavnu temu, izaći na kolokvije.

1. Skupina autora, Povijest, sv. 8-12, Jutarnji list, Zagreb, 2008.
2. Skupina autora, Velika ilustrirana povijest svijeta, sv. 11-13, Otokar Keršovani, Rijeka, 1974.
3. Weisner-Hanks, Marry, Cambridge History of Europe, Early Modern Europe 1450-1789, Cambridge University Press, 2013.

1. Cameron, Euan (ur.), The Short Oxford History of Europe, The Sixteenth Century, Oxford, 2016.
2. Dragičević, Ivo, Kina: Od nebeskog carstva do današnjeg dana, Zagreb, 2002.
3. Kamen, Henry, Early Modern European Society, Routledge. London, 2000.
4. Totman, Conrad, Povijest Japana, Zagreb, 2003.
5. Parker, Geoffrey i Smith, Lesley (ur.), The General Crisis of the Seventeenth Century, Routledge, New York, 1997.
6. Roberts, J. M., Povijest Europe, AGM, Zagreb, 2002.
7. Scott, Hamish (ur.), The Oxford Handbook of Early Modern European History 1350-1750, Oxford, 2015.

Provedba jedinstvene sveučilišne ankete među studentima za ocjenjivanje nastavnika koju utvrđuje Senat Sveučilišta

Praćenje i analiza kvalitete izvedbe nastave u skladu s Pravilnikom o studiranju i Pravilnikom o unaprjeđivanju i osiguranju kvalitete obrazovanja Sveučilišta