Uvod u prapovijest

 

Naziv kolegija:
Uvod u prapovijest
Šifra ISVU:
45035
Šifra MOZVAG:
P104
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rajković, Dragana
15
0
0
Đukić, Zlatko
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s osnovnim elementima prapovijesti, pratiti razvoj prvih ljudi i njihove materijalne i duhovne kulture kroz paleolitik, mezolitik, neolitik, eneolitik, brončano i željezno doba na svjetskom i hrvatskom prostoru. Upoznati studente s osnovnim postavkama teorijske i praktične arheologije i povijesnim razvojem arheologije, kao i s pomoćnim znanstvenim disciplinama kojima se služimo pri proučavanju prapovijesti.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći:

-     objasniti postanak i razvoj roda Homo

-     usporediti linearni i razgranati model evolucije čovjeka

-   oblikovati narativni model razvoja ljudskog društva od početaka roda Homo do željeznog doba

-     klasificirati znanstvene discipline pomoću kojih istražujemo prapovijest

-     vrednovati značaj neolitičke revolucije za daljnji razvoj ljudskog društva

-    opisati tehnološki razvitak ljudskih društava tijekom prapovijesti u kronološkom slijedu

-   analizirati kultove i vjerovanja u prapovijesti u kontekstu prostora i vremena pojedine prapovijesne zajednice

-  kategorizirati pojedine prapovijesne epohe s obzirom na način privrede i ekonomiju te prapovijesne kulture na hrvatskom ozemlju

-  opisati razvoj arheologije od njezinih početaka do danas.

Sadržaj predmeta:

Kolegij daje pregled općih saznanja o postanku i razvoju ljudske vrste, od australopiteka do modernog čovjeka, kroz temeljnu periodizaciju prapovijesti: paleolitik, mezolitik, neolitik, eneolitik, brončano i željezno doba. Promatraju se kontinuiteti i diskontinuiteti u navedenim razdobljima, s naglaskom na materijalnoj i duhovnoj kulturi prapovijesnih društava.

Razmatra se arheologija kao znanstvena disciplina, njezin povijesni razvoj, podjela arheologije po kronološkom kriteriju (prapovijesna, klasična, srednjovjekovna, itd.), periodizacija i različiti kronološki sustavi u svijetu arheologije, metode arheoloških istraživanja, vrste arheološke građe, način obrade, zaštite i čuvanja arheoloških nalaza i metodologija interpretacije i prezentacije arheoloških nalazišta i nalaza. Kolegij daje i pregled pomoćnih znanstvenih disciplina (paleontologija, geologija, antropologija i sl.) i prirodoznanstvenih metoda koje se rabe za preciznije datiranje arheološke građe.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, obrazovanje na daljinu, multimedija i mreža, mentorski rad, ostalo

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

2. 1. Nastavna aktivnost 2. 2. Aktivnost studenta 2. 3. Ishod učenja 2. 4. Metoda procjene
Predavanje, heuristički razgovor Slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu Objasniti postanak i razvoj roda Homo Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja
Predavanje, heuristički razgovor Slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu Usporediti linearni i razgranati model evolucije čovjeka Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja
Predavanje, heuristički razgovor Slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu Oblikovati narativni model razvoja ljudskog društva od početaka roda Homo do željeznog doba Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja
Predavanje, heuristički razgovor Slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu Klasificirati znanstvene discipline pomoću kojih istražujemo prapovijest Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja
Predavanje, slobodni razgovor, rasprava Slušanje, razgovor, rasprava, metoda čitanja i rada na tekstu Vrednovati značaj neolitičke revolucije za daljnji razvoj ljudskog društva Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja
Predavanje, heuristički razgovor, rasprava Slušanje, razgovor, rasprava, metoda čitanja i rada na tekstu Opisati tehnološki razvitak ljudskih društava tijekom prapovijesti u kronološkom slijedu Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja
Predavanje, heuristički razgovor, slobodni razgovor Slušanje, razgovor, rasprava, metoda čitanja i rada na tekstu Analizirati kultove i vjerovanja u prapovijesti u kontekstu prostora i vremena pojedine prapovijesne zajednice Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja
Predavanje, heuristički razgovor Slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu Kategorizirati pojedine prapovijesne epohe s obzirom na način privrede i ekonomiju te prapovijesne kulture na hrvatskom ozemlju Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja
Predavanje, heuristički razgovor Slušanje, razgovor, metoda čitanja i rada na tekstu Opisati razvoj arheologije od njezinih početaka do danas Aktivnost na nastavi, pismena provjera znanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,25 0%
Kontinuirana provjera znanja 1 40%
Pismeni ispit 1 60%
Pohađanje nastave 0,75 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni je ispit ocjena iz pismenog ispita, koji se može položiti i putem dvaju kolokvija. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazan ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost tijekom nastave: 20 %

kolokviji/pismeni ispit: 80 %

Primjer izračunavanja ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni je ispit ocjena iz pismenog ispita, koji se može položiti i putem dvaju kolokvija. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni.

Udio pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazan ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost tijekom nastave: 20 %

kolokviji/pismeni ispit: 80 %

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Obveze studenata

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, odnosno biti nazočni na najmanje 70 % nastavnih sati, aktivno sudjelovati u raspravama tijekom nastave i u konačnici položiti ispit putem dvaju kolokvija ili pismenog ispita koji obuhvaća gradivo cijeloga kolegija.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Povijest 1, Prapovijest i prve civilizacije (ur. E. Cravetto/I. Goldstein), Zagreb 2007. (str. 1-112)

    Fiorenzo Facchini, Stazama evolucije čovječanstva, Zagreb 1996. (odabrana poglavlja)

    Colin Renfrew, Pretpovijest – nastanak ljudskog uma, Zagreb 2010.

    Tihomila Težak-Gregl, Uvod u prapovijesnu arheologiju, Zagreb 2011.

    Tihomila Težak-Gregl, Hrvatske zemlje od starijega kamenog do bakrenog doba, Zagreb 2017.

    Daria Ložnjak Dizdar, Hrvatske zemlje u prapovijesti od brončanoga do mlađega željeznog doba, Zagreb 2021.

 

Dopunska literatura:

  1.  

Philip Barker, Tehnike arheološkog iskopavanja, Split 2000.

F. Facchini, M. Gimbutas, J. F. Kozlowski, B. Vandermeersch, Religioznost u prapovijesti, Zagreb 2004.

Fiorenzo Facchini, Izazovi evolucije, Zagreb 2011.

Rajna Šošić Klindžić, Uvod u teorijsku arheologiju – stvaraoci i pravci u 20. stoljeću, Zagreb 2019.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

·         jedinstvena sveučilišna studentska anketa

·         praćenje rezultata ispita za svaku generacijsku skupinu

·         povratna informacija studenata o obimu i realizaciji programa kroz anonimnu anketu po završetku kolegija

Ostale informacije: