Uvod u prapovijest

 

Naziv kolegija:
Uvod u prapovijest
Šifra ISVU:
45035
Šifra MOZVAG:
P104
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST

Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šimić, Jasna
0
0
0
Bušić, Krešimir
15
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim elementima prapovijesti i ljudske prošlosti, od prvih ljudi i njihove materijalne i duhovne kulture kroz paleolitik, mezolitik, neolitik, eneolitik, brončano i željezno doba.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • usvojiti pojmove i glavne procese razvitka ljudske kulture u prapovijesti
  • prepoznati kulturne i kronološke odrednice prapovijesti
  • procijeniti važnost arheoloških dokaza u proučavanju ranih ljudskih zajednica
  • formulirati na koji način interpretirati tragove ljudske kulture u prapovijesti
  • usvojiti metode proučavanja prapovijesti, prije svega, prapovijesne arheologije
  • razviti osjećaj i biti sposoban za kritičko i analitičko promišljanje o procesu evolucije ljudskog roda i njegove kulture
  • razviti sposobnost i vještinu interpretacije složenih podataka zasnovanih na prapovijesnim artefaktima
  • usvojiti terminologiju karakterističnu za proučavanje prapovijesti i razviti vještinu vizualizacije ostataka materijalne kulture

Sadržaj predmeta:

Kolegij daje pregled općih saznanja o arheologiji kao znanstvenoj disciplini, o podjeli arheologije po kronološkom kriteriju (pretpovijesna, klasična, srednjovjekovna, itd.), o periodizaciji i različitim kronološkom sustavima u svijetu arheologije, zatim o metodama arheoloških istraživanja, vrstama arheološke građe, načinu obrade, zaštite i čuvanja arheoloških nalaza i, konačno, metodologiji interpretacije i prezentacije arheoloških nalazišta i nalaza. Dakako, kolegij daje i pregled pomoćnih znanstvenih disciplina (paleontologija, geologija, paleoetnologija, antropologija i sl.) te prirodoznanstvenih metoda koje se rabe za potpunije (preciznije) datiranje arheološke građe.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje usvojiti pojmove i glavne procese razvitka ljudske kulture u prapovijesti aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje prepoznati kulturne i kronološke odrednice prapovijesti aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje procijeniti važnost arheoloških dokaza u proučavanju ranih ljudskih zajednica aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje formulirati na koji način interpretirati tragove ljudske kulture u prapovijesti aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje usvojiti metode proučavanja prapovijesti, prije svega, prapovijesne arheologije aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje razviti osjećaj i biti sposoban za kritičko i analitičko promišljanje o procesu evolucije ljudskog roda i njegove kulture aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje razviti sposobnost i vještinu interpretacije složenih podataka zasnovanih na prapovijesnim artefaktima aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje predavanja, analiza literature, sustavno opažanje usvojiti terminologiju karakterističnu za proučavanje prapovijesti i razviti vještinu vizualizacije ostataka materijalne kulture aktivnost studenta u nastavi, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Pismeni ispit, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 0,25 0%
Pismeni ispit 0,75 40%
Usmeni ispit 1 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Pismeni ispit, odnosno kolokviji (1+2) s po 20 pitanja čine 0,75 ECTS, odnosno 40% udjela u konačnoj ocjeni.

Usmeni ispit nosi opterećenje od 1,00 ECTS, čine ga pitanja (najmanje 3, najviše 10 pitanja iz problematike kolegija). U ukupnoj ocjeni to je udio od 60%.

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje nastave je, dakako, vrlo važno, a studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Uz sve navedeno, studentima preporučujem i aktivnost u nastavi.

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. C. Renfrew, Pretpovijest – Nastanak ljudskog uma. -  Alfa, Zagreb 2010.
  2. T. Težak Gregl, Uvod u povijesnu arheologiju, Filozofski fakultet, Zagreb, 2004.
  3. F. Facchini, Stazama evolucije čovječanstva, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1996.
  4. F. Facchini, Postanak čovjeka i kulturna evolucija, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2007.
  5. A. Leroi-Gourhan, Religije prethistorije, Zagreb, 1968.
  6. Skupina autora, Povijest svijeta od početaka do danas, Zagreb, 19977., 1-170.

 

Dopunska literatura:

  1. Ph. Barker, Tehnike arheološkog iskopavanja, Katalozi i monografije 8, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Split, 2000.
  2. K. Greene, Archeology: An introduction. London-New York, 2002.
  3. D. Harris, Načela arheološke stratigrafije, Ljubljana, 1989.
  4. C. A. Moberg, Uvod v arheologijo, Ljubljana, 1990.
  5. C. Renfrew – P. Bahn, Archealogy: theory, methods and practice, London, 1991.

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: