Uvod u povijesnu znanost

 

Naziv kolegija:
Uvod u povijesnu znanost
Šifra ISVU:
45032
Šifra MOZVAG:
P101
ECTS:
2
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA POVIJEST
Studij
Godina
Semestar
Status
POVIJEST - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tomas, Domagoj
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj nastave je stjecanje temeljnih obavijesti o razvoju historiografije te znanja o temeljnim metodama historiografskog istraživanja.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • usporediti pregled razvoja historiografije od antičkoga doba do danas
  • opisati temeljne metode historiografskog istraživanja
  • vrednovati vrste povijesnih izvora i postupak kritike povijesnih izvora
  • identificirati društvenu ulogu povijesti u različitim povijesnim razdobljima

Sadržaj predmeta:

Temeljni sadržaj kolegija:

Kolegij nudi pregled razvoja historiografije od antičkog doba do danas, analizu društvene uloge povijesti kao znanstvene discipline te pomoćnih povijesnih znanosti, uz upoznavanje vrste izvora i kritike izvora.   

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, rasprava usporediti pregled razvoja historiografije od antičkoga doba do danas pismeni ispit, usmeni ispit
heuristički razgovor
rasprava		 samostalna analiza literature opisati temeljne metode historiografskog istraživanja aktivnost na nastavi
pismeni ispit
rasprava
analiza vizualnih I video sadržaja		 sustavno opažanje i zaključivanje vrednovati vrste povijesnih izvora i postupak kritike povijesnih izvora aktivnost na nastavi
pismeni ispit
traženje I analiziranje primjera,
rad na tekstu		 aktivno sudjelovati u raspravi identificirati društvenu ulogu povijesti u različitim povijesnim razdobljima aktivnost na nastavi
pismeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokviji/pismeni ispit/usmeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 30%
Kolokviji/pismeni ispit/usmeni ispit 1 70%
Pohađanje nastave 0,5 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihovoga rada, a prema detaljno razrađenim kriterijima vrednovanja s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Završni ispit sastoji se od pismenog ispita, ukoliko student ne položi ispit putem kolokvija te usmenoga ispita. Studenti iz svakoga pojedinog elementa praćenja moraju zadovoljiti minimalno propisane kriterije s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni

Primjer izračunavanja ocjene:

Udjeli pojedinih elemenata vrednovanja u konačnoj ocjeni iskazani ECTS skalom ocjenjivanja:

aktivnost u nastavi 30%

kolokviji/pismeni ispit/usmeni ispit 70%

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pohađanje nastave: studenti moraju biti na 70% posto predavanja da bi dobili potpis i mogućnost daljnjega rada u okviru kolegija. Studentima je preporuka aktivnost u nastavi.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Mirjana Gross, Suvremena historiografija: korijeni, postignuća, traganja, Zagreb, 1996.
  2. Zrinka Nikolić Jakus, Uvod u studij povijesti: historiografski praktikum, Zagreb, 2012. (2008.)

Dopunska literatura:

  1. Damir Agičić, Hrvatska Klio: o historiografiji i historičarima, Zagreb, 2015.
  2. Mladen Ančić, Što „svi znaju“ i što je „svima jasno“: historiografija i nacionalizam, Zagreb, 2008.
  3. Džeremi Blek, Donald Makrejld, Izučavanje istorije, Beograd, 2007.
  4. Stjepan Antoljak, Hrvatska historiografija, Zagreb, 2004.
  5. Branimir Janković, Mijenjanje sebe same: preobrazbe hrvatske historiografije kasnog socijalizma, Zagreb, 2016.
  6. Snježana Koren, Politika povijesti u Jugoslaviji (1945. – 1960.): komunistička partija Jugoslavije, nastava povijesti, historiografija, Zagreb, 2012.
  7. Željko Krušelj, Zarobljenici paralelnih povijesti: hrvatsko-srpska historiografska fronta na prijelazu stoljeća, Zagreb, 2018.
  8. Zvonimir Kulundžić, Tragedija hrvatske historiografije, Zagreb, 1970.
  9. Jacques Le Goff, Treba li povijest zaista dijeliti na razdoblja?, Zagreb, 2015.
  10. Magdalena Najbar-Agičić, U skladu s marksizmom ili činjenicama?: hrvatska historiografija 1945. – 1960., Zagreb, 2013.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Pismeni ispit, Usmeni ispit

Ostale informacije: