Organizacija informacija I

Produbiti znanja o bibliografskim jezicima te predstaviti pristupe i tumačenja bibliografskih ciljeva, zadaća i načela. Produbiti znanja studenata iz područja koja su obrađivana na Uvodu u organizaciju informacija, a usmjerena su na formalnu obradu knjižnične građe (bibliografska obitelj, FRBR, abecedni katalog, ciljevi kataloga, bibliografski nadzor, dihotomija djelo vs. materijalni nositelj), obilježja knjižničnog kataloga kroz tri vrste Bucklandove podjele knjižnica, te pitanje autorstva u knjižničnom katalogu.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• razlikovati pojmove:  abecedno-naslovni katalog, formalna obrada građe,  bibliografski nadzor  i ostale pojmove i kategorije vezane uz bibliografsku organizaciju i nadzor
• samostalno organizirati bibliografsko-kataložne informacije
• analizirati složenije koncepte i kategorije formalne obrade građe i bibliografske organizacije i nadzora
• identificirati elemente bibliografskog opisa
• samostalno  oblikovati odrednice (autorske, predmetne, korporativne, formalne)
• analizirati pitanja vezana uz izbor i oblikovanje odrednica u abecednim katalozima te OPAC-u
• samostalno katalogizirati različite vrste građe (omeđene publikacije, serijske publikacije, neknjižna građa, sastavnice) primjenjujući načela deskriptivne katalogizacije
• prepoznavati i unositi bibliografske podatke u UNIMARC-u (kroz CROLIST) ili neki drugi softver za strojno-čitljivo katalogiziranje
• samostalno obrađivati jedinicu građe u UNIMARC-u
•  

Funkcije bibliografske kontrole; definicija informacije; značajke informacije; AKM ustanove i organizacija informacija; KM; ciljevi, zadaće i načela abecednih kataloga; bibliografska obitelj; FRBR; FRAD; FRSAD; djelo vs. materijalni nositelj; Bucklandova podjela knjižnica i knjižnični katalog; metapodaci; Dublin Core; povezani podaci (linked dana), autorstvo u katalogu

predavanja, vježbe, samostalni zadatci

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Samostalni zadatak

usmeno i pismeno

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera znanja(50%): 100; aktivnost na nastavi (10%): 20; zadaci na predavanjima i vježbama(40%): 80.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).0,94

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).0,94

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje i zadaci na predavanjima ostvario je minimalno 28 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Organizacija informacija 2.

Predavanja:

1. Buckland, M. Preoblikovanje knjižničnih službi i usluga : program. Lokve, Rijeka : "Benja" : Gradska knjižnica Rijeka, 2000. (odabrana poglavlja)
2. Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.
3. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost i obrojčavanje zapisa autoriziranih podataka (FRANAR).  Uvjeti za funkcionalnost autoriziranih podataka : konceptualni model / uredio Glenn E. Patton. Zagreb : Hrvat
4. sko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 7-11.
5. IFLA-ina Radna skupina za Uvjete za funkcionalnost predmetnih preglednih zapisa (FRSAR). Uvjeti za funkcionalnost predmetnih autoriziranih podataka : konceptualni model / urednice Marcia Lei Zeng, Maja Žumer i Athena Salaba. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2012. Str. 9-12.
6. IFLA-ina Studijska skupina za Uvjete za funkcionalnost bibliografskih zapisa. Uvjeti za funkcionalnost bibliografskih zapisa : završni izvještaj. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2004. (IFLA study group on the functional requirements for bibliographic records. Functional requirements for bibliographic records : final report. München : Saur, 1998)
7. Rowley, J.; Farrow, J. Organizing knowledge: an introduction to managing access to information. Aldershot : Ashgate, 2008.
8. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005.
9. Taylor, A. G.; Joudrey, D. N. The organization of information. Pearson Education, cop. 2016.

Predavanja:

1. Barbarić, A. Povijesni pregled razvoja OPAC-a. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 3/4(2003), 48-58.
2. Barbarić, A.; Willer, M. Kakav nacionalni kataložni pravilnik trebamo? Preliminarno istraživanje. // 13. seminar Arhivi, knjižnice, muzeji : mogućnosti suradnje u okruženju globalne informacijske infrastrukture : zbornik radova / uredile Mirna Willer i Sanjica Faletar Tanacković. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2010. Str. 110-134.
3. Getliher, D.; Knežević Cerovski, A. Međunarodni standardni broj imena (ISNI) u kontekstu normativnog nadzora. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 57, 1-3(2014), 37-50
4. Hakala, J. Dublinski osnovni skup elemenata metapodataka. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 49-68.
5. Horvat, A. Nacionalna tekuća bibliografija u službi Univerzalne bibliografske kontrole. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 43, 1-2(2000), 1-8.
6. Radovčić, M.; Barbarić, A. ISBD: od prošlosti k budućnosti. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 56, 4(2013), 203-226.
7. Stanarević, S. Ujednačenost opisivanja serijskih publikacija: analiza kataložnih zapisa kataloga hrvatskih knjižnica. // Vjesnik bibliotekara hrvatske 53, 1(2010), str. 101-119.
8. Verona, Eva. Literarna jedinica nasuprot bibliografskoj jedinici. // O katalogu: izbor iz radova / Eva verona. Zagreb: Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2005. Str. 182-207.
9. Willer, M. Načela katalogiziranja: od Pariških načela do načela međunarodnoga kataložnog pravilnika. // Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona: zbornik radova / uredile Mirna Willer & Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 83-102.
10. Willer, M. ; Tomić, M. Kataložna pravila i praksa u zemljama Jugoistočne Europe. // Organizacija znanja 14, 4(2009).
11. Willer, M.; Šauperl, A.; Petek, M.; Tomić, M. Jedinstveni stvarni naslov: zašto nam je potreban više nego ikad? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 93-119.

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadacima, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; rasprave kojima se studentima omogućuje da iznesu primjedbe i prijedloge. Završna se kvaliteta održane nastave provjerava studentskom anketom.