Organizacija informacija II

 

Naziv kolegija:
Organizacija informacija II
Šifra ISVU:
59235
Šifra MOZVAG:
IZZ401
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA INFORMACIJSKE ZNANOSTI

Studij
Godina
Semestar
Status
INFORMATOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Feldvari, Kristina
30
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Od studenata se očekuje da nakon odslušanih predavanja i seminara:

  • razumiju složenije koncepte i kategorije deskriptivne katalogizacije i  bibliografske organizacije i kontrole
  • razumiju svrhu i zadaće predmetne katalogizacije

    Na vježbama studenti trebaju moći:

  • samostalno koristiti osnovne metode i tehnike bibliografskog opisa
  • samostalno odabirati i oblikovati odrednice (autorske, predmetne, korporativne, formalne)
  • razlikovati zahtjeve UNIMARC-a, Dublinske jezgre i Onix-a
  • prepoznavati i unositi bibliografske podatke u CROLISTu, CDS/ISIS-u, Zaki-u, Cobib-u i sl. programima  

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • tumačiti svrhu i zadaće sadržajne katalogizacije
  • prepoznati razlike između različitih knjižničnih klasifikacijskih shema
  • razlikovati zahtjeve UNIMARC-a, Dublinske jezgre
  • samostalno koristiti osnovne metode i tehnike bibliografskog opisa
  • klasificirati knjižničnu građu uz pomoć Univerzalne klasifikacijske sheme
  • razumjeti osnovne postavke bibliografske klasifikacije

Sadržaj predmeta:

Studenti će se upoznati s razvojem koncepta kataloga, s raznim vidovima i osnovnim elementima abecednog i stručnog kataloga te s organizacijom bibliografskih baza podataka.

Na predavanjima studenti se upoznaju s najvažnijim djelima i postavkama poznatih teoretičara i praktičara u području organizacije informacija poput Panizzija, Cuttera, Kaisera, Ranganathana, Austina, Lubetzkyja, Domanovskyog, Svenonius, Oddy, Gormana, Verone i drugih.

Vježbe iz bibliografske organizacije i kontrole trebaju omogućiti studentima da ovladaju vještinama označivanja dokumenata s obzirom na formalna i sadržajna obilježja dokumenata te prodube znanja o metapodatcima i preglednim kataložnim jedinicama i uputnicama. Vježbe se izvode uz pomoć odgovarajućih softvera za strojno-čitljivo katalogiziranje (npr. Crolist, CDS/ISIS, Zaki, Cobib).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanja slušanje predavanja, praćenje literature, rasprava tumačiti svrhu i zadaće sadržajne katalogizacije sustavno praćenje preporučene literature kroz kvizove na satu, sustavno praćenje usvojenog gradiva kroz domaće zadatke, dva pismena kolokvija
predavanja slušanje predavanja, praćenje literature, rasprava prepoznati razlike između različitih knjižničnih klasifikacijskih shema sustavno praćenje preporučene literature kroz kvizove na satu, sustavno praćenje usvojenog gradiva kroz domaće zadatke, dva pismena kolokvija
predavanja slušanje predavanja, praćenje literature, rasprava razlikovati zahtjeve UNIMARC-a, Dublinske jezgre sustavno praćenje preporučene literature kroz kvizove na satu, sustavno praćenje usvojenog gradiva kroz domaće zadatke, dva pismena kolokvija
vježbe vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće samostalno koristiti osnovne metode i tehnike bibliografskog opisa zadaci na satu i kod kuće, kolokvij
vježbe vježbanje naučenog, izrada zadataka na satu i kod kuće klasificirati knjižničnu građu uz pomoć Univerzalne klasifikacijske sheme zadaci na satu i kod kuće, kolokvij
rad na primjerima i problemima rješavanje problemskih zadataka razumjeti osnovne postavke bibliografske klasifikacije ocjenjivanje problemskog zadatka

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Zadaci na predavanjima, Zadaci pod vježbama

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 3,4 73%
Kontinuirano praćenje 0,6 12%
Pohađanje nastave 1,4 0%
Zadaci na predavanjima 0,7 15%
Zadaci pod vježbama 0,9 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 200 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 110 ocjenskih bodova ili 55% ocjene. Na usmeni ispit mogu izaći studenti koji nisu zadovoljni ocjenom, a do više im ocjene nedostaje 8 bodova (4% od ukupne ocjene).

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirano praćenje: 25, esej i zadaci na predavanjima: 30, kontinuirano provjeravanje znanja: 147.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 110-125 ocjenskih bodova (55%-62%) = dovoljan (2), 126-159 ocjenskih bodova (63%-79%) = dobar (3), 160-179 ocjenskih bodova (80%-89%) = vrlo dobar (4), 180-200 ocjenskih bodova (90%-100%) = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i polaganje ispita u slučaju ispunjavanja dvaju preduvjeta: (1) mora pohađati 70% nastave i (2) iz elemenata vrednovanja kontinuirano praćenje i zadaci na predavanjima ostvario je minimalno 28 ocjenskih bodova. Studenti koji ne ostvare taj minimum bodova dužni su sljedeće akademske godine ponovno upisati i odslušati kolegij Organizacija informacija 2.

 

 

Obavezna literatura:

Predavanja:

  1. Dewey decimal classification. Dostupno na: http://www.gutenberg.org/files/12513/12513-h/12513-h.htm.
  2. Horvat, A. Knjižnični katalog i autorstvo. Rijeka : "Benja", 1995.
  3. Mikačić, M. Teorijske osnove sustava za predmetno označivanje. Zagreb : Hrvatsko bibliotekarsko društvo, 1996.
  4. Rowley, J.; Farrow, J. Organizing knowledge: an introduction to managing access to information. Aldershot : Ashgate, 2000.
  5. Svenonius, E. Intelektualne osnove organizacije informacija. Lokve : "Benja", 2005.
  6. Taylor, A. G. The organization of information. Westport, Conn. : Libraries Unlimited, cop. 2004.

Članci:

  1. Broughton, V. Klasifikacija za 21.stoljeće: načela i struktura Blissove bibliografske klasifikacije.// Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44 (2001), 1/4 ; str. 38-51.
  2. Buzina, T. Katalogizacija omeđenih publikacija na CD-ROM-u u Nacionalnoj i  sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu: neki aspekti opisa. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 69-79. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88.
  3. Byrum, J. D., jr. Izazovi elektroničke građe: postojeće stanje i neriješena pitanja. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 1-14. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88.
  4. Delsey, T. Preispitivanje konvencionalnih paradigmi za opis dokumenta. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 32-43.
  5. Galic, I. Autorstvo u disertacijama i sličnim javnim obranama u 18. stoljeću i prvoj polovici 19. stoljeća. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 45, 1-2(2002), str. 50-57.
  6. Ivanjek, A. O autorstvu anonimne publikacije : primjer : Molitvenik pobožne molitve iz 1678. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 52, 1/4(2010), 143-171.
  7. Jurić, Š. Nekoliko slučajeva starijih fingiranih impresuma s imenima mjesta uzetim s područja Jugoslavije. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 10(1964), str. 22-36. 
  8. Lasić-Lazić, J. ; Slavić, A. ; Banek Zorica, M. Bibliotečna klasifikacija kao pomagalo u organizaciji znanja. // Odabrana poglavlja iz organizacije znanja / Jadranka Lasić-Lazić (ur.). Zagreb : Zavod za informacijske studije, 2004. Str. 10-32.
  9. Mikačić, M. Primjena lingvistike u stvaranju umjetnih bibliotečnih jezika za označivanje sadržaja knjiga. // Suvremena lingvistika 47-48(1999), 143-154.
  10. Murtomaa, E. U susret budućnosti uz FRBR i FRAR. // Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona: zbornik radova / uredile Mirna Willer & Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 75-82.
  11. Pažur, I. Autori znanstvenih radova i autorsko pravo. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 47, 1/2(2004), str. 95-108.
  12. Polanski, D.; Ravnić, R. Individualni i zajednički pseudonimi: primjeri iz prakse. // Međunarodni skup u čast 100-te godišnjice rođenja Eve Verona: zbornik radova / uredile Mirna Willer & Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2007. Str. 179-189.
  13. Sandberg-Fox, A. M. ISBD(ER) i novi razvojni smjerovi u obradi elektroničke građe. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 46, 1-2(2003), str. 50-59. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/broj/88.
  14. Slavić, A. Predmetni pristup informacijama na internetu i knjižnična klasifikacija. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 44, 1-4(2001), str. 82-95.
  15. Slavić, A. Razina korištenja UDK u knjižničnim OPAC-ima: pilot istraživanje 2004.-2005. / Vjesnik bibliotekara Hrvatske 49, 3-4(2006), str. 149-165.
  16. Stipčević, A. Tiskari kao cenzori u Hrvatskoj: 1945.-1990. // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 48, 3-4(2005), 1-15.
  17. Willer, M.; Šauperl, A.; Petek, M.; Tomić, M. Jedinstveni stvarni naslov: zašto nam je potreban više nego ikad? // Vjesnik bibliotekara Hrvatske 54, 1/2(2011), str. 93-119. Dostupno na: http://www.hkdrustvo.hr/vbh/

Vježbe:

  1. McIlwaine, I. Univerzalna decimalna klasifikacija : upute za uporabu. Lokve ; Zagreb ; Osijek : 2004.
  2. Univerzalna decimalna klasifikacija: hrvatsko džepno izdanje. / prevela Jelica Leščić. Zagreb : Naklada Nediljko Dominović, 2003.

Dopunska literatura:

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Baza podataka o prisustvovanju nastavi, obavljenim zadatcima na vježbama, pročitanoj literaturi i aktivnosti studenata; online upitnik

Ostale informacije: