Uvod u filozofiju

 

Naziv kolegija:
Uvod u filozofiju
Šifra ISVU:
131990
Šifra MOZVAG:
F202
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA FILOZOFIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
FILOZOFIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Jelkić, Vladimir
0
0
0
Perić, Zdravko
30
0
0
Sekulić, Damir
0
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Zadatci su predmeta da iznese na vidjelo mogućnost, bit i smisao filozofije, njenu nužnost za bitak čovjeka ta da studente orijentira na putu osposobljavanja za vlastito filozofiranje.

Studenti trebaju usvojiti filozofsku terminologiju koja je temelj za dalje

studiranje. Treba razjasniti razliku filozofije spram religije i znanosti, te nastanak filozofskih disciplina. Upoznavanje sa promjenama u shvaćanju samog predmeta filozofije tijekom povijesti ljudskog mišljenja.

Izvršeni uvod u filozofiju polaže filozofski temelj studiju filozofije. On uz ostalo otvara pogled na smisao i svrhu studija filozofije, ali i studija i studiranja uopće. Stoga se na kraju ovoga predmeta bit filozofije i bit sveučilišta (tj, njegovo najviše određenje i svrha) razmatraju u njihovoj unutrašnjoj svezi. Pokazuje se da filozofija nije samo podrijetlo, nego je i trajni temelj pravog sveučilišta ili "akademijskog studija" (Schelling).

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • spoznati na temeljnoj razini uvjete i pretpostavke mišljenja uopće i vezu s filozofskim mišljenjem
  • potaknuti filozofske preduvjete za iskustveno, razumsko, metafizičko, dijalektičko, spekulativno, znanstveno, kritičko mišljenje
  • objasniti na osnovnoj razini genezu i smisao temeljnih filozofskih pojmova
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

  1. Bitno razlikovanje: Filozofiranje kao mišljenje. Uvjeti i pretpostavke mišljenja uopće. Bit mišljenja.
  2. Načini opstanka mišljenja: slobodno, metafizičko, razumsko, dijalektičko, spekulativno, pozitivno-znanstveno, iskustveno, kritičko mišljenje.
  3. Bitak mišljenja i jezik.
  4. Problem filozofske „terminologije“.
  5.  – 10. Povijest filozofskih pojmova i filozofijskih „termina“. Bitak, biće, bit, bit biti, ništa, ništenje, logos, atom, nous (duh, um), element (stoiheion), princip (načelo, počelo, arhe, ono iskonsko, prvotno vladajuće, uzrok, tvorivo (hyle), idea, eidos, forma, svrha, supstancija, subjekt, predikat, transcendentalne kategorije,apstraktno, konkretno, afirmacija, negacija, sinteza, analiza, sistem, duh, duša, tijelo, život, um, volja, žudnja, razum, mnijenje, znanje, znanost, teorija, praksa, ono estetičko, ono etičko, bog, bogovi, čovjek, svijet, zajednica, dobrota, ljepota, pravednost, ono sveto, zlo, rugoba, hybris, istinito, istinsko, istina i privid, priroda (narav), esencija i egzistencija, mogućnost, zbiljnost i nužnost, po sebi (o sebi), po drugom, sloboda (apsolutna), istinska i prividna sloboda, sloboda mišljenja i sloboda volje, moć, ono transcendentalno  i transcendencija, ono imanentno i imanencija, fenomen, istinsko biće.

11. Problem obrazovanja (filozofskih) pojmova.

12. Problem kategorija.

13. Pojmovni realizam i nominalizam.

14. Pitanje filozofijskog problema uopće.

15. Filozofija na djelu u filozofiranju: primjeri "velikih filozofa" (Platon, Aristotel, Kant, Hegel).

Zadatci su predmeta da iznese na vidjelo mogućnost, bit i smisao filozofije, njenu nužnost za bitak čovjeka ta da studente orijentira na putu osposobljavanja za vlastito filozofiranje.

Studenti trebaju usvojiti filozofsku terminologiju koja je temelj za dalje

studiranje. Treba razjasniti razliku filozofije spram religije i znanosti, te nastanak filozofskih disciplina. Upoznavanje sa promjenama u shvaćanju samog predmeta filozofije tijekom povijesti ljudskog mišljenja.

Izvršeni uvod u filozofiju polaže filozofski temelj studiju filozofije. On uz ostalo otvara pogled na smisao i svrhu studija filozofije, ali i studija i studiranja uopće. Stoga se na kraju ovoga predmeta bit filozofije i bit sveučilišta (tj, njegovo najviše određenje i svrha) razmatraju u njihovoj unutrašnjoj svezi. Pokazuje se da filozofija nije samo podrijetlo, nego je i trajni temelj pravog sveučilišta ili "akademijskog studija" (Schelling).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava spoznati na temeljnoj razini uvjete i pretpostavke mišljenja uopće i vezu s filozofskim mišljenjem aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava potaknuti filozofske preduvjete za iskustveno, razumsko, metafizičko, dijalektičko, spekulativno, znanstveno, kritičko mišljenje aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava objasniti na osnovnoj razini genezu i smisao temeljnih filozofskih pojmova aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1 10%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,5 30%
Usmeni ispit 1 60%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Kontinuirano praćenje napredovanja studenta kroz radionice i vježbe. Seminarski rad kao uvjet izlaska na usmeni ispit.

Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave, te na usmenom ispitu. Usmeni ispit donosi 60% bodova, seminarski rad 30%, a aktivnost na nastavi 10% bodova.

Student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100 % ocjene.

Ocjena se izračunava na sljedeći način:

(usmeni ispit x 0,6) + (seminarski rad x 0,3) + (aktivnost u nastavi x 0,1).

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

usmeni ispit – 4

seminarski rad – 5

aktivnost u nastavi - 5

 (4 x 0,6) + (5 x 0,3) + (5 x 0,1) = 2,4 + 1,5 + 0,5 = 4,4

Konačna ocjena 4,4 →  vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Jedan seminarski rad. Redovito sudjelovanje u nastavi i seminaru.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Aristotel: O duši/Nagovor na filozofiju, Zagreb : Naprijed, 1996.
  2. B. Bošnjak: Filozofija, uvod u filozofsko mišljenje i rječnik, Zagreb : Naprijed, 1989.
  3. B. Despot: Uvod u filozofiju, Zagreb : Grafički zavod Hrvatske, 1988.
  4. J. Ortega y Gasset: Što je filozofija, Zagreb : Demetra, 2004.
  5. Jaspers: Uvod u filozofiju, Zagreb : Ljevak, 2012.
  6. E. Fink: Uvod u filozofiju, Zagreb : Matica hrvatska, 1998. 
  7. M. Heidegger: Kraj filozofije i zadaća mišljenja, Zagreb : Naprijed, 1996.
  8. T. Adorno : Filozofska terminologija, Sarajevo : Svjetlost, 1986.

Dopunska literatura:

  1. Bochenski: Uvod u filozofsko mišljenje
  2. W. Jeruzalem: Uvod u Filozofiju                  
  3. Kant: Dvije rasprave (posebno: Prolegomena za svaku buduću filozofiju)
  4. Descartes: Rasprava o metodi
  5. Dilthey: Die geistige Welt - Einleitung in die Philosophie des Lebens
  6. H. Nohl: Einfurung in die Philosophie
  7. P. Natrop: Philosophie, ihr Problem und ihre Probleme
  8. Arnlt: Rad filozofije
  9. Husserl: Kriza evropskih znanosti i transcendentalna fenomenologija
  10. Cipra: Uvod u filozofiju
  11. Schulz: Bog novovjekovne metafizike

Napomena: Od ponuđene literature studenti trebaju izabrati dva naslova.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: