Uvod u psihologijsku statistiku

 

Naziv kolegija:
Uvod u psihologijsku statistiku
Šifra ISVU:
42975
Šifra MOZVAG:
PS103
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Tomašić Humer, Jasmina
30
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Osposobiti studente za deskripciju, analizu podataka i statističko zaključivanje, te stjecanje vještine studenata za primjenu statističkih programa na računalu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prihvatit važnost primjene statistike u psihologiji (u znanstvenim istraživanjima ka o i u praksi psihologa)
  • demonstrirati adekvatnu organizaciju  podatka (tabelarno i grafički) te upotrebu adekvatnih mjera centralne tendencije i raspršenja
  • objasniti upotrebu i važnost normalne distribucije rezultata na zaključivanje u statistici
  • zaključivati na temelju provedenih statistički postupaka

Sadržaj predmeta:

Statistički i klinički pristup u psihologiji. Primjena statistike u znanstvenim istraživanjima i praksi psihologa. Klasificiranje i prikazivanje podataka (tablično i grafički). Središnje vrijednosti: aritmetička sredina, centralna vrijednost, dominantna vrijednost. Indeksi raspršenja i indeks srednjeg raspršenja, standardna devijacija, poluinterkvartilno raspršenje. Normalna distribucija i njezina upotreba. Skala – z vrijednosti i skala decita. Provjeravanje hipoteza: o vrijednostima populacije, o razlici među statističkim vrijednostima (t-test). Provjera oblika distribucije i razlika među distribucijama (x2 – test). Uvod u jednostavnu analizu varijance.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja prihvatit važnost primjene statistike u psihologiji (u znanstvenim istraživanjima ka o i u praksi psihologa) pismeni i usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje izlaganja, vježbanje zadataka demonstrirati adekvatnu organizaciju  podatka (tabelarno i grafički) te upotrebu adekvatnih mjera centralne tendencije i raspršenja zadaci izvedbe, kolokvij, pismeni i usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje izlaganja, vježbanje zadataka objasniti upotrebu i važnost normalne distribucije rezultata na zaključivanje u statistici zadaci izvedbe, kolokvij, pismeni i usmeni ispit
predavanje, vježbe slušanje izlaganja, vježbanje zadataka zaključivati na temelju provedenih statistički postupaka zadaci izvedbe, kolokvij, pismeni i usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kontinuirana provjera znanja, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kontinuirana provjera znanja 3 60%
Pismeni/usmeni ispit 2 40%
Pohađanje nastave 1 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Uvod u psihologijsku statistiku uzimaju se u obzir kontinuirano provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) te završni ispit (pismeni/usmeni). Kontinuirano provjeravanje znanja ima 60% udjela u konačnoj ocjeni (dva kolokvija, svaki s po 30% udjela u ukupnoj ocjeni) te završni ispit s 40% udjela u konačnoj ocjeni. 

Primjer izračunavanja ocjene:

Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.3 x 1. kolokvij + 0.3 x 2. kolokvij + 0.4 x završni ispit = ukupni postotak.

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9%  = dovoljan (2), 71% - 80,9%  = dobar (3), 81% - 90,9%   = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5)

Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom ili dvama kolokvijima ili ne ostvari minimalno 61%, ima priliku za popravni kolokvij u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija. Popravni kolokvij je kolokvij iz cijelog gradiva. Popravni kolokvij ne služi za popravljanje ocjene iz kolegija i na njega se ne može izaći kako bi se skupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija.

Preduvjet za izlazak na ispit je da je student iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvario minimalno 61%.

Studenti su obvezni pohađati 70% nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Pristupanje kolokvijima je obavezno. Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na pismeni i usmeni ispit ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Petz, B. (2002.). Osnovne statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko: "Naklada Slap".
  2. Kolesarić, V. i Petz, B. (2003.). Statistički rječnik. Jastrebarsko: "Naklada Slap".
  3. Petz, B., Kolesarić, V., Ivanec, D. (2012.). Petzova statistika. Jastrebarsko: "Naklada Slap"

Dopunska literatura:

  1. Aron, A. and Aron, E. N. (2002.). Statistics for Psychology. Upper Saddle River: Prentice Hall, Inc.
  2. Kolesarić, V. i Tomašić Humer J. (2016.). Veličina učinka. Osijek: Filozofski fakultet 
  3. Jane E. Miller (2021). Making Sense of Numbers Quantitative Reasoning for Social Research Rutgers University, USA

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: