Hrvatski jezik za prevoditelje

 

Naziv kolegija:
Hrvatski jezik za prevoditelje
Šifra ISVU:
50761
Šifra MOZVAG:
OP05
ECTS:
6
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST
Studij
Godina
Semestar
Status
NJEMAČKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - DIPLOMSKI (dvopredmetni studij - prevoditeljski smjer)
1.g.
zimski
obavezan
Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Glušac, Maja
15
30
0

 

Ciljevi i zadaci:

Budući da se od prevoditelja očekuje da ima natprosječno znanje o hrvatskom jeziku, svrha je toga kolegija: pobuditi zanimanje i kritičko mišljenje studenata spram pojava u hrvatskom jeziku; povećati znanje o temeljnim jezikoslovnim pojmovima; upozoriti na razlike između jezičnih pojava u sustavu i u standardu koje često nisu podudarne; naglasiti ulogu odstupanja od norme u različitim funkcionalnim stilovima te uputiti na temeljnu normativnu literaturu i njezinu primjenu.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga jezika i njihove najbitnije osobine
  • analizirati pitanja koja se tiču pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika prilikom prevođenja
  • argumentirati odluke koje se tiču izbora leksika u hrvatskome standardnom jeziku svjesni njegove polifunkcionalne naravi
  • razlikovati temeljne razine jezičnoga opisa i njihove osnovne jedinice
  • analizirati jezične činjenice na svim razinama opisa
  • opisati jezične činjenice primjerenim metodama i metajezikom
  • objasniti temeljne lingvističke pojmove
  • argumentirati svoja rješenja određenih jezičnih pitanja i problema odgovarajućim metajezikom

Sadržaj predmeta:

Program kolegija Hrvatski za prevoditelje oblikovan je tako da obuhvaća pregled hrvatske gramatike od fonetike do sintakse s posebnim osvrtom na pravogovor i pravopisanje u oblikovanju teksta.

Kolegij sadržava sljedeće cjeline:

  1. Glasovi, glasovne promjene
  2. Uporaba i značenje hrvatskih oblika
  3. Tvorba riječi: tvorbeni načini i jedinice; prodor stranih tvorbenih obrazaca, posebice polusloženica, složenica i indeklinabilnih oblika (porculan suđe; Zagreb festival)
  4. Sintagmatika i sintaksa
  5. Pravopisna norma i njezin razvitak: oblici pismenog izražavanja.
  6. Usmeno izražavanje: naglasni sustav, izgovorne cjeline, pomicanje naglaska, govorne vrednote
  7. Lektura i korektura teksta

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, vježbe

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 		 METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlagana, analiza literature, rasprava razlikovati funkcionalne stilove hrvatskoga jezika i njihove najbitnije osobine aktivnost studenata u nastavi, završni pismeni ispit
predavanje, analiza primjera slušanje predavanja, rješavanje problema analizirati pitanja koja se tiču pravopisa i gramatike hrvatskoga jezika prilikom prevođenja aktivnost studenata u nastavi, završni pismeni ispit
grupna rasprava analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje argumentirati odluke koje se tiču izbora leksika u hrvatskome standardnom jeziku svjesni njegove polifunkcionalne naravi aktivnost studenata u nastavi
predavanje, analiza primjera slušanje predavanja, sustavno opažanje i zaključivanje razlikovati temeljne razine jezičnoga opisa i njihove osnovne jedinice aktivnost studenata u nastavi
analiza primjera sustavno opažanje i zaključivanje analizirati jezične činjenice na svim razinama opisa aktivnost studenata u nastavi
predavanje sustavno opažanje i zaključivanje opisati jezične činjenice primjerenim metodama i metajezikom aktivnost studenata u nastavi
grupna rasprava slušanje izlaganja, rasprava objasniti temeljne lingvističke pojmove aktivnost studenata u nastavi
analiza primjera analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje argumentirati svoja rješenja određenih jezičnih pitanja i problema odgovarajućim metajezikom aktivnost studenata u nastavi

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pismeni ispit, Pohađanje nastave

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 1,4 0%
Kolokvij 1,7 50%
Pismeni ispit 1,7 50%
Pohađanje nastave 1,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir položen kolokvij te ocjena iz završnoga pismenoga ispita: 50% konačne ocjene čini položen kolokvij i 50% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pismenoga ispita.

Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (kol. x 0,5) + (pism. isp. x 0,5).

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni pismeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) položio je kolokvij, (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Hrvatski pravopis, gl. ur. Željko Jozić, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 2013. 
  2. Eugenija Barić, Mijo Lončarić, Dragica Malić, Slavko Pavešić, Mirko Peti, Vesna Zečević, Marija Znika, Hrvatska gramatika, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1995. (ili novija izdanja)
  3. Anđela Frančić, Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Normativnost i višefunkcionalnost u hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2005. (poglavlje: Normativnost u hrvatskome jeziku, str. 37.-225.)

Dopunska literatura:

  1. Stjepan Babić, Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku, HAZU  i Globus, Zagreb, 1991.
  2. Eugenija Barić i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Pergamena, Školska knjiga i Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Zagreb, 1999.
  3. Sanda Ham, Školska gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb, 2002. (ili novija izdanja)
  4. Ivo Pranjković, Druga hrvatska skladnja, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2001.
  5. Radoslav Katičić, Sintaksa hrvatskoga književnog jezika, II. izdanje, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti i Globus, Zagreb, 1991.
  6. Radoslav Katičić, Novi jezikoslovni ogledi, II. dopunjeno izdanje, Školska knjiga, Zagreb, 1992.
  7. Dragutin Raguž, Praktična hrvatska gramatika, Medicinska naklada, Zagreb, 1997.
  8. Branka Tafra, Što su brojevi (Gramatički i leksikografski problem), Rasprave Zavoda za jezik, Zagreb, 1989., str. 219.-237.
  9. Stjepko Težak, Hrvatski naš svagda(š)nji, Školske novine, Zagreb, 1990           .

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Anketa među studentima i drugi oblici povratne informacije (individualne konzultacije, grupna diskusija na vježbama).

Ostale informacije: