Nova hrvatska književnost 2

 

Naziv kolegija:
Nova hrvatska književnost 2
Šifra ISVU:
173989
Šifra MOZVAG:
HKZ05
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Buljubašić Srb, Ivana
0
0
30
Vuco, Jurica
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Pokazati temeljna poetička obilježja realizma te pružiti uvid u razvoj realizma u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati književnopovijesne značajke i stilsko-poetička obilježja realizma i predmoderne,
  • objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava realizma i predmoderne,
  • opisati tematsko-motivski i stilski ustroj tekstova realizma i predmoderne,
  • primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka,
  • argumentirati pripadnost teksta realizmu, odnosno predmoderni.

Sadržaj predmeta:

  1. Uvod
  2. Pojam realizma i realističnosti te predmodernosti
  3. Problemi periodizacije i periodika
  4. Pjesništvo Huga Badalića i Augusta Harambašića
  5. Predmodernost pjesništva Silvija Strahimira Kranjčevića
  6. Kritika (u doba) realizma (Janko Ibler, Josip Pasarić, Milivoj Šrepel, Jakša Čedomil)
  7. Realistička drama (Josip Kozarac, Julije Rorauer, S. Miletić, Silvije Strahimir Kranjčević)
  8. Putopisi (Izidor Kršnjavi)
  9. Roman »čistog« realizma (Josip Kozarac)
  10. Roman pop-realizma (Josip Eugen Tomić)
  11. Roman polipoetičkih tendencija (Ante Kovačić)
  12. Novele i romani Ksavera Šandrora Gjalskog. Fantastična proza (K. Š. Gjalski)
  13. »Slabi« naturalizam Eugena Kumičića
  14. Predmoderna Vjenceslava Novaka
  15. Sinteza

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja
samostalni zadatci
rješavanje problemskih pitanja, pisano reproduciranje gradiva, usmeno izlaganje definirati književnopovijesne značajke i stilsko-poetička obilježja realizma i predmoderne aktivnost u nastavi
pismeni ispit
usmeni ispit
predavanja
samostalni zadatci
pisano reproduciranje gradiva, rasprava, usmeno izlaganje objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava realizma i predmoderne aktivnost u nastavi
pismeni ispit
usmeni ispit
terenska nastava
predavanja
samostalni zadatci
usmjerena analiza predložaka, usmeno izlaganje opisati tematsko-motivski i stilski ustroj tekstova realizma i predmoderne kontinuirana provjera znanja pismeni ispit
usmeni ispit
seminari i radionice
samostalni zadatci
mentorski rad
usmjerena analiza predložaka, samostalna pisana analiza predložaka, usmeno izlaganje primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
usmeni ispit
seminari i radionice
samostalni zadatci
mentorski rad
usmjerena analiza predložaka, rasprava, samostalna pisana analiza predložaka, usmeno izlaganje argumentirati pripadnost teksta realizmu, odnosno predmoderni kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Istraživanje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Istraživanje 0,5 15%
Pismeni ispit 1,2 70%
Pohađanje nastave 0,8 0%
Seminarski rad 0,5 15%
Usmeni ispit 0,8 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

 

Primjer izračunavanja ocjene:

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

 

Student je obvezan redovito pohađati nastavu, provesti samostalno istraživanje i na osnovu njega izraditi seminarski rad te položiti pisani ispit.

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Barac, Antun (prir.), Razdoblje realizma (Hrvatska književna kritika II, prir. A. Barac), Matica hrvatska, Zagreb, 1961, str. 7-21.
  2. Batušić, Nikola, Hrvatska drama 19. stoljeća, Logos, Split, 1986. (izabrana poglavlja)
  3. Brešić, Vinko, Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb 2015. (izabrana poglavlja)
  4. Flaker, Aleksandar, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976, str. 149-198.
  5. Frangeš, Ivo, Književnost hrvatskog realizma u evropskom kontekstu, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, uredili Aleksandar Flaker i Krunoslav Pranjić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978, str. 381–393.
  6. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994, ²1999. (izabrana poglavlja)
  7. Šicel, Miroslav, Povijest hrvatske književnosti, sv. 2, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

 

 

Dopunska literatura:

  1. Donat, Branimir, Prakseologija hrvatske književnosti I, predmodernost i modernost, Fraktura, Zagreb, 2011. (poglavlje »Od poetike izmišljanja do poezije prikazivanja«, str. 11–32.)
  2. Lodge, David, Načini modernog pisanja, Globus/Stvarnost, Zagreb 1988. (poglavlje »Što je realizam – realistička tradicija – kritika i realizam«, str. 41–78.)
  3. Milanja, Cvjetko, Konstrukcije kulture: modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.
  4. Novak, Slobodan P., Povijest hrvatske književnostiOd Baščanske ploče do danas, Zagreb 2003.
  5. Pavlović, Boro, Ugodna pripovijest, Disput, Zagreb, 2003. (poglavlje »Estetika«, str. 9–68.)
  6. Rem, Goran; Sablić Tomić, Helena Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003, str. 9–24.
  7. Slamnig, Ivan Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb 1999, str. 207–265.
  8. Visković, Velimir (ur.), Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4, Zagreb 2010-2012.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: