Nova hrvatska književnost 2

 

Naziv kolegija:
Nova hrvatska književnost 2
Šifra ISVU:
173989
Šifra MOZVAG:
HKZ05
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Buljubašić Srb, Ivana
30
0
30
Trojan, Ivan
0
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Pokazati temeljna poetička obilježja realizma te pružiti uvid u razvoj realizma u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati književnopovijesne značajke i stilsko-poetička obilježja realizma i predmoderne,
  • objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava realizma i predmoderne,
  • opisati tematsko-motivski i stilski ustroj tekstova realizma i predmoderne,
  • primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka,
  • argumentirati pripadnost teksta realizmu, odnosno predmoderni.

Sadržaj predmeta:

  1. Uvod
  2. Pojam realizma i realističnosti te predmodernosti
  3. Problemi periodizacije i periodika
  4. Pjesništvo Huga Badalića i Augusta Harambašića
  5. Predmodernost pjesništva Silvija Strahimira Kranjčevića
  6. Kritika (u doba) realizma (Janko Ibler, Josip Pasarić, Milivoj Šrepel, Jakša Čedomil)
  7. Realistička drama (Josip Kozarac, Julije Rorauer, S. Miletić, Silvije Strahimir Kranjčević)
  8. Putopisi (Izidor Kršnjavi)
  9. Roman »čistog« realizma (Josip Kozarac)
  10. Roman pop-realizma (Josip Eugen Tomić)
  11. Roman polipoetičkih tendencija (Ante Kovačić)
  12. Novele i romani Ksavera Šandrora Gjalskog. Fantastična proza (K. Š. Gjalski)
  13. »Slabi« naturalizam Eugena Kumičića
  14. Predmoderna Vjenceslava Novaka
  15. Sinteza

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja, seminari (samostalni zadatci) rješavanje problemskih pitanja, pisano reproduciranje gradiva, usmeno izlaganje definirati književnopovijesne značajke i stilsko-poetička obilježja realizma i predmoderne aktivnost u nastavi,
kontinuirana provjera znanja, seminarski rad
 
predavanja, seminari (samostalni zadatci) pisano reproduciranje gradiva, rasprava, usmeno izlaganje objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava realizma i predmoderne aktivnost u nastavi,
kontinuirana provjera znanja, seminarski rad
predavanja, seminari (samostalni zadatci)
usmjerena analiza predložaka, usmeno izlaganje opisati tematsko-motivski i stilski ustroj tekstova realizma i predmoderne aktivnost u nastavi, kontinuirana provjera znanja, seminarski rad
seminari usmjerena analiza predložaka, samostalna pisana analiza predložaka, usmeno izlaganje primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka aktivnost na nastavi,
seminarski rad
predavanja, seminari usmjerena analiza predložaka, rasprava, samostalna pisana analiza argumentirati pripadnost teksta realizmu, odnosno predmoderni aktivnost na nastavi,
seminarski rad, kontinuirana provjera znanja

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,5 10%
Kontinuirana provjera znanja 2,1 75%
Pohađanje nastave 1,5 0%
Seminarski rad 0,9 15%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjenski bodovi iz usmenog izlaganja, pripremljenih radnih zadataka na zadanu temu i pisane inačice seminarskog rada (20), ocjenski bodovi iz četiri kontinuirane provjere znanja (kolokvija - 68) i ocjenski bodovi iz aktivnog sudjelovanja u nastavi (12): 20% konačne ocjene čini seminarski rada (usmeno izlaganje, radni zadatci za aktivnosti i pisana inačica rada), 68% konačne ocjene čine kontinuirane provjere znanja (obvezna literatura i lektirni predlošci),12% konačne ocjene čini aktivno sudjelovanje u nastavi.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova,

što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili

60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjenski bodovi iz usmenog izlaganja, pripremljenih radnih zadataka na zadanu temu i pisane inačice seminarskog rada (20), ocjenski bodovi iz četiri kontinuirane provjere znanja (kolokvija - 68) i ocjenski bodovi iz aktivnog sudjelovanja u nastavi (12): 20% konačne ocjene čini seminarski rada (usmeno izlaganje, radni zadatci za aktivnosti i pisana inačica rada), 68% konačne ocjene čine kontinuirane provjere znanja (obvezna literatura i lektirni predlošci),12% konačne ocjene čini aktivno sudjelovanje u nastavi.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova,

što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili

60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), pristupanje kontinuiranim provjerama znanja (kolokviji), priprema i izlaganje

seminarskoga rada te redovito aktivno sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

 

 

 

Obavezna literatura:

 Antun Barac (ur.), Razdoblje realizma (Hrvatska književna kritika II), Matica hrvatska, Zagreb, 1961.

Nikola Batušić, Hrvatska drama 19. stoljeća, Logos, Split, 1986. (dijelovi o književnim predlošcima)

Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976. (poglavlja o realizmu)

Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994, ²1999. (dijelovi o književnim predlošcima)

Krešimir Nemec, »Slika žene u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća«, Zbornik Zagrebačke slavističke škole, FF Press, Zagreb, 2003. str. 100–108.

Maša Grdešić, Parfimirano smeće: hrvatska književnost i popularna kultura, Disput, Zagreb, 2024. (poglavlje »'Što je Laura? Otkud je ona?': ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića«)

Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, sv. 2, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

 

Dopunska literatura:

  1. Ivo Frangeš, Književnost hrvatskog realizma u evropskom kontekstu, u: Hrvatska književnost

    u evropskom kontekstu, uredili Aleksandar Flaker i Krunoslav Pranjić, Zavod za znanost o

    književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978, str.

    381–393.

    David Lodge, Načini modernog pisanja, Globus/Stvarnost, Zagreb 1988. (poglavlje »Što je

    realizam – realistička tradicija – kritika i realizam«, str. 41–78.)

    Cvjetko Milanja, Konstrukcije kulture: modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19.

    stoljeća, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.

    Boro Pavlović, Ugodna pripovijest, Disput, Zagreb, 2003. (poglavlje »Estetika«, str. 9–68.)

    Goran Rem, Helena Sablić Tomić, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska,

    Zagreb, 2003, str. 9–24.

    Ivan Slamnig, Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb 1999, str.

    207–265.

  2. Ivan Slamnig, Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb 1999, str. 207–265.

    Ivo Frangeš, Realizam, Liber/Mladost, Zagreb, 1975.

    Branimir Donat, Prakseologija hrvatske književnosti I, predmodernost i modernost, Fraktura, Zagreb, 2011. (poglavlje »Od poetike izmišljanja do poezije prikazivanja«)

    Ivo Frangeš, Književnost hrvatskog realizma u evropskom kontekstu, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, uredili Aleksandar Flaker i Krunoslav Pranjić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978, str. 381–393.

    David Lodge, Načini modernog pisanja, Globus/Stvarnost, Zagreb 1988. (poglavlje »Što je realizam – realistička tradicija – kritika i realizam«)

    Cvjetko Milanja, Konstrukcije kulture: modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.

    Goran Rem, Helena Sablić Tomić, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003.

    Gajo Peleš, Povijesno proučavanje književnosti: primjer – realizam, Umjetnost riječi, 2–3, Zagreb, 1996, str. 153–168.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: