Nova hrvatska književnost 2

 

Naziv kolegija:
Nova hrvatska književnost 2
Šifra ISVU:
173989
Šifra MOZVAG:
HKZ05
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
ljetni
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rem, Goran
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Pokazati temeljna poetička obilježja realizma te pružiti uvid u razvoj realizma u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati književnopovijesne značajke i stilsko-poetička obilježja realizma i predmoderne,
  • objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava realizma i predmoderne,
  • opisati tematsko-motivski i stilski ustroj tekstova realizma i predmoderne,
  • primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka,
  • argumentirati pripadnost teksta realizmu, odnosno predmoderni.

Sadržaj predmeta:

  1. Uvod
  2. Pojam realizma i realističnosti te predmodernosti
  3. Problemi periodizacije i periodika
  4. Pjesništvo Huga Badalića i Augusta Harambašića
  5. Predmodernost pjesništva Silvija Strahimira Kranjčevića
  6. Kritika (u doba) realizma (Janko Ibler, Josip Pasarić, Milivoj Šrepel, Jakša Čedomil)
  7. Realistička drama (Josip Kozarac, Julije Rorauer, S. Miletić, Silvije Strahimir Kranjčević)
  8. Putopisi (Izidor Kršnjavi)
  9. Roman »čistog« realizma (Josip Kozarac)
  10. Roman pop-realizma (Josip Eugen Tomić)
  11. Roman polipoetičkih tendencija (Ante Kovačić)
  12. Novele i romani Ksavera Šandrora Gjalskog. Fantastična proza (K. Š. Gjalski)
  13. »Slabi« naturalizam Eugena Kumičića
  14. Predmoderna Vjenceslava Novaka
  15. Sinteza

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanja
samostalni zadatci
rješavanje problemskih pitanja, pisano reproduciranje gradiva, usmeno izlaganje definirati književnopovijesne značajke i stilsko-poetička obilježja realizma i predmoderne aktivnost u nastavi
pismeni ispit
usmeni ispit
predavanja
samostalni zadatci
pisano reproduciranje gradiva, rasprava, usmeno izlaganje objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava realizma i predmoderne aktivnost u nastavi
pismeni ispit
usmeni ispit
terenska nastava
predavanja
samostalni zadatci
usmjerena analiza predložaka, usmeno izlaganje opisati tematsko-motivski i stilski ustroj tekstova realizma i predmoderne kontinuirana provjera znanja pismeni ispit
usmeni ispit
seminari i radionice
samostalni zadatci
mentorski rad
usmjerena analiza predložaka, samostalna pisana analiza predložaka, usmeno izlaganje primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
usmeni ispit
seminari i radionice
samostalni zadatci
mentorski rad
usmjerena analiza predložaka, rasprava, samostalna pisana analiza predložaka, usmeno izlaganje argumentirati pripadnost teksta realizmu, odnosno predmoderni kontinuirana provjera znanja
seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Pismeni ispit, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Aktivnost u nastavi 0,2 0%
Seminarski rad 0,8 0%
Pismeni ispit 0,8 0%
Usmeni ispit 0,8 0%
Kontinuirana provjera znanja 0,8 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjene iz usmenog izlaganja i pisane inačice seminarskog rada, ocjena iz poznavanja problematike lektirnih predložaka, ocjene iz dvaju kolokvija i ocjene iz završnoga pisanoga i usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz seminarskog rada, 20% ocjena iz poznavanja problematike lektirnih predložaka, 40% ocjene iz dvaju kolokvija, 20% ocjena iz završnoga pisanoga ispita i 10% ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Nikola Batušić, Hrvatska drama 19. stoljeća, Logos, Split, 1986.
  2. Branimir Donat, Prakseologija hrvatske književnosti I, predmodernost i modernost, Fraktura, Zagreb, 2011. (poglavlje »Od poetike izmišljanja do poezije prikazivanja«, str. 11–32.)
  3. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1976.
  4. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994, ²1999.
  5. Razdoblje realizma (Hrvatska književna kritika II, prir. A. Barac), Matica hrvatska, Zagreb, 1961, str. 7–21.
  6. Ivan Slamnig, Svjetska književnost zapadnog kruga, Školska knjiga, Zagreb 1999, str. 207–265.
  7. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, sv. 2, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura:

  1. Ivo Frangeš, Književnost hrvatskog realizma u evropskom kontekstu, u: Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, uredili Aleksandar Flaker i Krunoslav Pranjić, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1978, str. 381–393.
  2. David Lodge, Načini modernog pisanja, Globus/Stvarnost, Zagreb 1988. (poglavlje »Što je realizam – realistička tradicija – kritika i realizam«, str. 41–78.)
  3. Cvjetko Milanja, Konstrukcije kulture: modeli kulturne modernizacije u Hrvatskoj 19. stoljeća, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb, 2012.
  4. Boro Pavlović, Ugodna pripovijest, Disput, Zagreb, 2003. (poglavlje »Estetika«, str. 9–68.)
  5. Goran Rem, Helena Sablić Tomić, Slavonski tekst hrvatske književnosti, Matica hrvatska, Zagreb, 2003, str. 9–24.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: