| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PEDAGOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (dvopredmetni studij) | 3.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Miliša, Zlatko | 30 |
0 |
0 |
|
| Spasenovski, Nemanja | 0 |
0 |
30 |
Upoznati studente s društvenim aspektima odgoja i obrazovanja; Upoznati posebnosti sociološkog pristupa u istraživanju društvene strukture i razvojnih procesa u suvremenom društvu; Osposobiti studente za multidisciplinarni pristup u istraživanjima iz područja njihove posebne struke; Prožeti stručno-profesionalno obrazovanje teorijsko-humanističkim sadržajima
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
ŽAJ KOLEGIJA:
Predmetna, metodološka i teorijska utemeljenost sociologije odgoja (odnos opće sociologije i sociologije odgoja; predmet proučavanja, odnos sa srodnim disciplinama; nužnost interdicsiplinarnog pristupa u istraživanju odgojnih procesa; sociološke teorije i problem odgoja).
Konstitutivni elementi društva i njihov utjecaj na odgojne procese (vrijednosti, norme i socijalizacija; društvene uloge i statusi; devijantnost i društvena kontrola; društvene grupe; društvene organizacije).
Društvena stratifikacija i odgojno-obrazovni proces (društveni slojevi i subkulture; društvena pokretljivost; obrazovanje i društvena stratifikacija).
Spolna struktura društva i odgoj (društvene razlike i nejednakosti; socijalizacija uloga prema spolu; spol, identitet i društvo).
Dobna struktura i položaj mladih u suvremenim društvima (dobne skupine kao društvene kategorije; odnosi među dobnim skupinama; subkulture i kontrakulture mladih; značaj rituala prijelaza).
Etnicitet i odgoj (etnička pripadnost i etnički identitet; etničke i rasne razlike u odgojno-obrazovnom procesu: socijalna psihologija predrasuda; ideologija rasizma)
Društvene institucije i odgoj (obrazovni sustav, znanost, religija, rad i dokolica, moć i politika).
Društvene promjene i mladi (tradicija i modernizacija; vrijednosna usmjerenost mladih u industrijskom i postindustrijskom društvu. Tehnološki razvitak i promjene u odgojno-obrazovnim sustavima; ekološki odgoj).
predavanja, seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava | opisati predmet sociologije odgoja i obrazovanja i različite teorije odgoja i obrazovanja | aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit |
| predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava | razlikovati prednosti i nedostatke pojedinih teorija odgoja i obrazovanja te problema odgoja i obrazovanja | aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit |
| seminarsko izlaganje, diskusija, radionica, projektno istraživanje | analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje | razlučiti razliku između formalnog i stvarnog obrazovanja, te između indoktrinacije, manipulacije i odgoja | aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit |
| predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera | analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje | razlikovati odgoj za demokraciju od demokratskog odgoja | zadatci izvedbe, esej |
| suradničko učenje, radionica, seminarsko izlaganje | suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature | razlikovati formalne i suštinske razloge demokratizacije obrazovanja | aktivnost studenata u nastavi i rasprava |
| suradničko učenje, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak | organizacija grupnih rasprava i analiziranje primjera | razlikovati formalne i stvarne društvene vrijednosti i kriterije vertikalne i horizontalne mobilnosti | seminarski rad, psimeni i usmeni ispit |
| projektno istraživanje | suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature | argumentirati štetne, neadekvatne “odgojne“ čimbenike i sadržaje, uključujući medijske sadržaje | samostalno istraživanje/projektna aktivnost |
Aktivnost u nastavi, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
usmeno i pismeno
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,3 | 10% |
| Pismeni/usmeni ispit | 2,4 | 70% |
| Pohađanje nastave | 1,5 | 0% |
| Seminarski rad | 0,8 | 20% |
Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).
Studenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.
Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.