Sociologija odgoja i obrazovanja

 

Naziv kolegija:
Sociologija odgoja i obrazovanja
Šifra ISVU:
59620
Šifra MOZVAG:
PDA300
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Miliša, Zlatko
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s društvenim aspektima odgoja i obrazovanja; Upoznati posebnosti sociološkog pristupa u istraživanju društvene strukture i razvojnih procesa u suvremenom društvu; Osposobiti studente za multidisciplinarni pristup u istraživanjima iz područja njihove posebne struke; Prožeti stručno-profesionalno obrazovanje teorijsko-humanističkim sadržajima

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati predmet sociologije odgoja i obrazovanja i različite teorije odgoja i obrazovanja
  • razlikovati prednosti i nedostatke pojedinih teorija odgoja i obrazovanja te problema odgoja i obrazovanja
  • razlučiti razliku između formalnog i stvarnog obrazovanja, te između indoktrinacije, manipulacije i odgoja
  • razlikovati odgoj za demokraciju od demokratskog odgoja
  • razlikovati formalne i suštinske razloge demokratizacije obrazovanja
  • razlikovati formalne i stvarne društvene vrijednosti i kriterije vertikalne i horizontalne mobilnosti
  • argumentirati štetne, neadekvatne “odgojne“ čimbenike i sadržaje, uključujući medijske sadržaje

Sadržaj predmeta:

ŽAJ KOLEGIJA:

Predmetna, metodološka i teorijska utemeljenost sociologije odgoja (odnos opće sociologije i sociologije odgoja; predmet proučavanja, odnos sa srodnim disciplinama; nužnost interdicsiplinarnog pristupa u istraživanju odgojnih procesa; sociološke teorije i problem odgoja).

Konstitutivni elementi društva i njihov utjecaj na odgojne procese (vrijednosti, norme i socijalizacija; društvene uloge i statusi; devijantnost i društvena kontrola; društvene grupe; društvene organizacije).

Društvena stratifikacija i odgojno-obrazovni proces (društveni slojevi i subkulture; društvena pokretljivost; obrazovanje i društvena stratifikacija).

Spolna struktura društva i odgoj (društvene razlike i nejednakosti; socijalizacija uloga prema spolu; spol, identitet i društvo).

Dobna struktura i položaj mladih u suvremenim društvima (dobne skupine kao društvene kategorije; odnosi među dobnim skupinama; subkulture i kontrakulture mladih; značaj rituala prijelaza).

Etnicitet i odgoj (etnička pripadnost i etnički identitet; etničke i rasne razlike u odgojno-obrazovnom procesu: socijalna psihologija predrasuda; ideologija rasizma)

Društvene institucije i odgoj (obrazovni sustav, znanost, religija, rad i dokolica, moć i politika).

Društvene promjene i mladi (tradicija i modernizacija; vrijednosna usmjerenost mladih u industrijskom i postindustrijskom društvu. Tehnološki razvitak i promjene u odgojno-obrazovnim sustavima; ekološki odgoj).

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava opisati predmet sociologije odgoja i obrazovanja i različite teorije odgoja i obrazovanja aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava razlikovati prednosti i nedostatke pojedinih teorija odgoja i obrazovanja te problema odgoja i obrazovanja aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
seminarsko izlaganje, diskusija, radionica, projektno istraživanje analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje razlučiti razliku između formalnog i stvarnog obrazovanja, te između indoktrinacije, manipulacije i odgoja aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje razlikovati odgoj za demokraciju od demokratskog odgoja zadatci izvedbe, esej
suradničko učenje, radionica, seminarsko izlaganje suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature razlikovati formalne i suštinske razloge demokratizacije obrazovanja aktivnost studenata u nastavi i rasprava
suradničko učenje, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak organizacija grupnih rasprava i analiziranje primjera razlikovati formalne i stvarne društvene vrijednosti i kriterije vertikalne i horizontalne mobilnosti seminarski rad, psimeni i usmeni ispit
projektno istraživanje suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature argumentirati štetne, neadekvatne “odgojne“ čimbenike i sadržaje, uključujući medijske sadržaje samostalno istraživanje/projektna aktivnost

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Pismeni/usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,5 0%
Aktivnost u nastavi 0,3 10%
Seminarski rad 0,8 20%
Pismeni/usmeni ispit 2,4 70%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz seminara i ocjena iz završnog pismenog ispita: 20% konačne ocjene čini ocjena iz seminara, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnog pismenog ispita. 

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70 % održanih nastavnih sati. Ako student ima 5 ili više izostanaka (jedan izostanak iznosi 2 nastavna sata), neće dobiti potpis, kao ni ukoliko ukupno ostvari manje od 40% ocjene. Prepisivanje tijekom ispita kažnjava se oduzimanjem ispita bez mogućnosti ponovnog pisanja i za taj ispit student dobiva ocjenu 0%.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Cifrić, I. (1990.), Ogledi iz sociologije obrazovanja. Zagreb: Školske novine.
  2. Haralambos, M., Heald, D. (1989.), Uvod u sociologiju. Zagreb: Globus.
  3. Lesourne, J.J. (1993.), Obrazovanje i društvo. Zagreb: Educa.
  4. Rafajac, B. (1991.), Odgoj kao razvoj autonomne vrijednosne svijesti. Zagreb: HPKZ.
  5. Vujević, M. (1991.), Uvod u sociologiju obrazovanja. Zagreb: nformator.

 

Dopunska literatura:

  1. Fromm, E. (1979.), Imati ili biti. Zagreb: Naprijed.
  2. Fromm, E. (1989.), Autoritet i porodica. Zagreb: Naprijed.
  3. Fromm, E. (1989.), Zdravo društvo. Zagreb: Naprijed.
  4. Smelser, N. J. (ed) (1988.), Hanbook of Sociology, Sage.
  5. (1996.), Prema društvu koje uči. Zagreb: Educa.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

Ostale informacije: