Teorije obrazovnih sustava

 

Naziv kolegija:
Teorije obrazovnih sustava
Šifra ISVU:
45955
Šifra MOZVAG:
PHA200
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PEDAGOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PEDAGOGIJA - PREDDIPLOMSKI (dvopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Bognar, Branko
15
0
15

 

Ciljevi i zadaci:

Upoznati studente s osnovama teorije obrazovnih sustava, ciljevima obrazovanja u zemljama OECD-a, elementima obrazovnog sustava, zakonitostima ostvarivanja ciljeva obrazovanja, pojmom reforme obrazovanja i reformskim kretanjima u zemljama Europske unije s posebnim naglaskom na značajke prosvjetne politike u tranzicijskim zemljama. Osposobiti studente za analizu obrazovnog sustava pomoću sustavskog pristupa.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • interpretirati temeljne pojmove i potrebu promjena obrazovnog sustava u suvremenom postindustrijskom društvu
  • razlikovati različite teorije učenja: bihevioristička, kognitivistička, socijalna i humanistička teorija učenja
  • razlikovati različite sociološke teorije obrazovanja
  • prikazati osnovne postavke povijesnih i alternativnih modela škole
  • izvješćivati o specifičnostima suvremenih školskih sustava u različitim zemljama
  • izraditi prijedlog plana procesa promjena u nekoj odgojnoj ustanovi
  • provesti samovrednovanje procesa učenja polazeći od humanističke teorije učenja
  • iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost u radu prema sadržaju kolegija i obvezama

Sadržaj predmeta:

Temeljni pojmovi.

Učenje, obrazovanje, izobrazba odgoj, socijalizacija, edukacija, formalno obrazovanje, neformalno obrazovanje, samoobrazovanje, iskustveno učenje, cjeloživotno obrazovanje/učenje, obrazovni sustav, sustavski pristup analizi obrazovanja.

Koncepcija cjeloživotnog učenja.

Kriza obrazovanja i odgoja te cjeloživotno učenje kao odgovor na krizu obrazovanja i odgoja. Europski trendovi i problemi u ostvarivanju koncepcije cjeloživotnog učenja. Koncept "društva koje uči".

Temeljne i primijenjene znanosti.

Temeljne i primijenjene znanosti o obrazovanju i odgoju. Sustavi obrazovnih znanosti (sustav odgojnih teorija Wolfganga Brezinke, sustav edukacijskih znanosti Gastona Mialareta i edukološki sustav znanja o edukaciji analitičkih filozofa).

Ciljevi obrazovanja i odgoja.

Stvarni i proklamirani ciljevi, vanjski i unutarnji ciljevi obrazovanja: gospodarski, politički/socijalni, kulturalni i samoostvarujući ciljevi edukacije.

Elementi obrazovnog sustava kao otvorenog društvenog podsustava.

Ulazi u sustav, transformacijski procesi, izlazi i učinci sustava te povratna veza.

Formalna struktura (organizacija) školskih sustava.

Primarno obrazovanje, sekundarno obrazovanje, obvezno obrazovanje, predtercijarno i tercijarno obrazovanje. Stupnjevi obrazovanja prema Međunarodnoj standardnoj klasifikaciji obrazovanja.

Reforma obrazovanja i prosvjetna politika.

Definiranje osnovnih pojmova. Kurikularna, organizacijska i tehnološka reforma obrazovnog sustava.

Strukturne promjene osnovnog i obveznog obrazovanja u svijetu i hrvatska situacija.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature interpretirati temeljne pojmove i potrebu promjena obrazovnog sustava u suvremenom postindustrijskom društvu aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera sustavno opažanje, slušanje izlaganja, učenje po modelu, analiza literature razlikovati različite teorije učenja: bihevioristička, kognitivistička, socijalna i humanistička teorija učenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismeni ispit, usmeni ispit
predavanje i radionica, seminarsko izlaganje suradnja, aktivno sudjelovanje, odgovorno izvršavanje obveza, samostalna uporaba literature razlikovati različite sociološke teorije obrazovanja seminarski rad, poster prezentacija, pismeni ispit i usmeni ispit
seminarsko izlaganje, diskusija, radionica, projektno istraživanje analiza literature, sustavno opažanje i zaključivanje prikazati osnovne postavke povijesnih i alternativnih modela škole aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
suradničko učenje, grupna rasprava, samostalni istraživački zadatak postavljanje i rješavanje problema, izrada projekta, analiza izvora literature izvješćivati o specifičnostima suvremenih školskih sustava u različitim zemljama aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje i radionica, seminarsko izlaganje postavljanje i rješavanje problema, izrada projekta, analiza izvora literature izraditi prijedlog plana procesa promjena u nekoj odgojnoj ustanovi aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
seminarsko izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera sustavno rješavanje problema i izrada praktičnih zadataka provesti samovrednovanje procesa učenja polazeći od humanističke teorije učenja samostalno istraživanje/projektna aktivnost, dnevnik rada i prakse, pisano izvješće
seminarsko izlaganje, diskusija, zadatak čitanja i analize sadržaja izrada seminarskog rada, analiza izvora literature, diskusija iskazati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost u radu prema sadržaju kolegija i obvezama aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 10%
Pismeni/usmeni ispit 1,2 70%
Pohađanje nastave 1 0%
Seminarski rad 0,5 20%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i ocjenjivanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene.

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir aktivnost na nastavi, seminarski rad i pismeni/usmeni ispit: 10% konačne ocjene čini ocjena aktivnosti na nastavi, 20% ocjene je kvaliteta seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz pismenog/usmenog ispita.

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer oblikovanja konačne ocjene

Student je ostvario ocjenu 4 iz aktivnosti, 4 iz seminarskog rada i 3 iz pismenog/usmenog ispita. Konačna ocjena izračunava se prema formuli: (akt. x 0,1) + (sem. x 0,2) + (isp. x 0,7).

U ovom primjeru taj bi izračun izgledao ovako:

(4 x 0,1) + (4 x 0,2) + (3 x 0,7) = 0,4 + 1,2 + 2,1 = 3,7 = 4.

Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4).

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati te pravo izlaska na usmeni ispit ako je javno izložio i predao završnu verziju seminarskog rada.

 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Delors, J. (ur.) (1998.), Učenje-blago u nama. Zagreb: Educa.
  2. Memorandum o cjeloživotnom učenju (2002.). Ministarstvo za europske integracije.
  3. Pastuović, N. (1999.), Edukologija - integrativna znanost o sustavu cjeloživotnog obrazovanja i odgoja. Zagreb: Znamen.
  4. Prema društvu koje uči: poučavanje i učenje (Bijeli dokument o obrazovanju). Zagreb: Educa.

Dopunska literatura:

  1. Dokumentacija o obrazovanju dostupna na internet adresi: http://www.euridice.org
  2. Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja, ISCED 1997. Zagreb: Državni zavod za statistiku

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Usmeni razgovori sa studentima. Provođenje ankete o kvaliteti.

Ostale informacije:

Dokumentacija o obrazovanju dostupna na internet adresi: http://www.euridice.org

Međunarodna standardna klasifikacija obrazovanja, ISCED 1997. Zagreb: Državni zavod za statistiku.