| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
izborni |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Ručević, Silvija | 0 |
0 |
0 |
|
| Špaček, Martina | 0 |
0 |
30 |
Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina): Polaznici će upoznati područje i specifičnost djelovanja u socijalnoj skrbi. Upoznati će osnovne vještine uspostavljanja suradnog odnosa i načela korisničke perspektive u radu psihologa u sustavu socijalne skrbi. Posebna pozornost će se posvetiti djelotvornom pristupu psihologa tzv. nedobrovoljnim korisnicima sustava socijalne skrbi.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Područja djelovanja psihologa u centrima za socijalnu skrb - obiteljski odnosi i nasilje u obitelji, odnosi roditelja i djece, rad s mladima koji su u sukobu sa zakonom i krše društvene norme. Područja djelovanja psihologa u ustanovama socijalne skrbi. Psihosocijalna obilježja korisnika sustava socijalne skrbi. Procjenjivanje potreba korisnika. Planiranje i provođenje individualnog i grupnog rada. „Case managment" i umrežavanje usluga u lokalnoj zajednici. Timski rad i interdisciplinarna suradnja s socijalnim radnicima, pravnicima, socijalnim pedagozima i ostalim stručnjacima. Etika i standardi kvalitete rada psihologa u sustavu socijalne skrbi.
seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje, usmeno izlaganje, analiza video-materijala, analiza i evaluacija primjera | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija naučenog | pojasniti psihosocijalna obilježja korisnika sustava socijalne skrbi | aktivnost studenata na nastavi, usmeni ispit |
| predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera, sistematsko opažanje/zaključivanje, rasprave | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija naučenog | usporediti područja djelovanja psihologa u različitim ustanovama socijalne skrbi | aktivnost studenata na nastavi, usmeni ispit |
| predavanje, usmeno izlaganje, suradničko učenje, analiza i evaluacija primjera, rasprave, samostalni istraživački zadaci | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, izrada projekta, simulacije, prezentacija naučenog | navesti osnovne principe izgradnje suradničkog odnosa, osobito s nedragovoljnim klijentima | aktivnost studenata na nastavi, zadaci izvedbe, pismena izvješća, esej, usmeni ispit |
| predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera, rasprave, samostalni istraživački zadaci | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, izrada projekta, simulacije, prezentacija naučenog | vrednovati timski pristup socijalnom radu | aktivnost studenata na nastavi, zadaci izvedbe, pismena izvješća, esej, usmeni ispit |
| predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera, rasprave | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija naučenog | usporediti osnovne oblike institucionalne i izvaninstitucionalne skrb | aktivnost studenata na nastavi, usmeni ispit |
| predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera, analiza video-materijala, rasprave | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija naučenog | vrednovati oblike institucionalne i izvaninstitucionalne skrbi | aktivnost studenata na nastavi, usmeni ispit |
| predavanje, usmeno izlaganje, analiza i evaluacija primjera, analiza video-materijala, rasprave | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava, prezentacija naučenog | zagovarati primjenu etičkih standarda u radu s klijentima | aktivnost studenata na nastavi, usmeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Praktični rad, Projekt, Usmeni ispit
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,45 | 0% |
| Kontinuirano praćenje | 0,45 | 20% |
| Pohađanje nastave | 0,75 | 0% |
| Praktični rad | 1,45 | 60% |
| Projekt | 0,6 | 30% |
| Usmeni ispit | 1,2 | 50% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i praktični rad tijekom nastave s 20 % udjela, projektni zadatak s izlaganjem s 30 % udjela te završni usmeni ispit s 50 % udjela u konačnoj ocjeni.
Kontinuirano praćenje obuhvaća aktivno sudjelovanje i kratke individualne ili suradničke zadatke koji uključuju analizu slučajeva, planiranje intervencija, simulacije profesionalnih situacija i kritičko razmatranje nastavnih sadržaja.
Projektni zadatak studenti izrađuju u paru provođenjem polustrukturiranog intervjua s psihologom zaposlenim u području socijalne skrbi. Rezultate predstavljaju završnim izlaganjem, a individualni doprinos provjerava se pitanjem nakon izlaganja.
Završni usmeni ispit sastoji se od teorijsko-integrativnog pitanja i analize primjera iz prakse. Vrednuju se razumijevanje sadržaja, primjena znanja, argumentiranje profesionalnih odluka, korisnička perspektiva, interdisciplinarna suradnja i primjena etičkih standarda.
Bodovi ostvareni unutar svakog elementa pretvaraju se u ocjenu prema unaprijed objavljenim kriterijima. Konačna vrijednost ocjene izračunava se ponderiranjem ocjena iz pojedinih elemenata.
Primjer izračunavanja ocjene
Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Psiholog u socijalnoj skrbi:
Ocjene na zadacima: kontinuirano praćenje i praktični rad – ocjena 5; projektni zadatak s izlaganjem – ocjena 4; završni usmeni ispit – ocjena 4.
Izračun konačne vrijednosti: 0,2 x 5 + 0,3 x 4 + 0,5 x 4 = 4,2 – vrlo dobar (4).
Studenti su obvezni pohađati najmanje 70 % nastavnih sati, izvršiti i predstaviti projektni zadatak te ostvariti najmanje 50 % bodova na usmenom ispitu. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja rada prema razrađenim kriterijima vrednovanja i ocjenjivanja, s kojima su upoznati i koji su im javno dostupni. Za opravdani izostanak s termina na kojem se provodi bodovani praktični zadatak može se zadati sadržajno usporediv zamjenski zadatak.
. Ajduković, M., (ur.) (2015). Pomoć roditeljima u zaštiti dobrobiti djeteta. Priručnik za socijalne radnike, druge stručnjake i suradnike centara za socijalnu skrb. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć i Ured UNICEF-a za Hrvatsku.
2. Ajduković, M. i Sladović Franz, B., (ur.) (2021). Sigurnost i dobrobit djeteta: Strukturirani pristup zaštiti djece u sustavu socijalne skrbi. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Društvom za psihološku pomoć.
3. Ajduković, M., Sladović Franz, B. i Karačić, Š., (ur.) (2025). Odabrane teme planiranja i vođenja mjera za zaštitu djece. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Hrvatskom udrugom socijalnih radnika.1. Ajduković, M. (2021). Smjernice za unapređenje međuresorne suradnje u zaštiti dobrobiti djece. Kako postići „novi pogled” na „staru temu” suradnje? Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Društvom za psihološku pomoć.
2. Ajduković, M. i Radočaj, T. (2008.) Pravo djeteta na život u obitelj. Stručna pomoć obiteljima s djecom i nadzor nad izvršavanjem roditeljske skrbi kao proces podrške za uspješno roditeljstvo. Zagreb: UNICEF, Ured za Hrvatsku.
3. Arambašić, L. (2025). Svemoć i nemoć komunikacijskog procesa. Priča o zelenom kvadratu i žutom šesterokutu. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Brlas, S. i Gulin, M. (ur.) (2010). Psihologija u zaštiti mentalnog zdravlja. Virovitica: Zavod za javno zdravstvo „Sveti Rok“ Virovitičko-podravske županije.
5. Čačinović Vogrinčić, G. i sur. (2007.) Uspostavljanje suradnog odnosa i osobnog kontakta u socijalnom radu. Zagreb: Pravni fakultet, Biblioteka socijalnog rada.
6. Laklija, M. & Brkić, I. (2022). Proces uparivanja i pripreme udomitelja i djeteta na smještaj – u koju udomiteljsku obitelj smjestiti dijete? Ljetopis socijalnog rada, 29(2), 213–245.
7. Majnarić, I. (2022). Obilježja visokokonfliktnih razvoda roditelja s maloljetnom djecom. Ljetopis socijalnog rada, 29(1), 99–123.
8. Maslach, C. i Leiter, M. P. (2016). Understanding the Burnout Experience: Recent Research and Its Implications for Psychiatry. World Psychiatry, 15(2), 103–111.
9. Miller, W. R., & Rollnick, S. (2013). Motivacijsko intervjuiranje: Priprema ljudi za promjenu. Jastrebarsko: Naklada Slap.
10. Pećnik, N. (2021). Roditeljstvo u najboljem interesu djeteta i podrška roditeljima i djeci u zahtjevnijim okolnostima. Zagreb: Ured UNICEF-a za Hrvatsku u suradnji s Centrom za podršku roditeljstvu „Rastimo zajedno“.
11. Pregrad, J., i Arambašić, L. (1996). Stres, trauma, oporavak. Zagreb: Društvo za psihološku pomoć.
12. Ratkajec Gašević, G. i Žižak, A. (ur.) (2017). Savjetovanje mladih: okvir za provedbu posebne obveze uključivanja u pojedinačni ili skupni psihosocijalni tretman u savjetovalištu za mlade. Zagreb: Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
13. Sladović Franz, B. i Branica, V. (2024). Obiteljska medijacija: Psihosocijalna perspektiva. Zagreb: Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
14. Drugi odabrani članci iz časopisa Suvremen psihologije, Ljetopis socijalnog rada i drugi.
15. Relevantni pravni dokumenti, zakonski propisi, pravilnici i protokoli.