| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - DIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Belajdžić, Ana | 30 |
0 |
15 |
Osnovni cilj je upoznati studente s teorijskim znanjima i vještinama koje predstavljaju osnovu upravljanja ljudskim potencijalom, a nalaze primjenu u praktičnom radu industrijskog psihologa. U okviru toga studenti će se upoznati s postupcima profesionalne orijentacije i selekcije, treningom kadrova, te metodama procjene korisnosti djelatnika na određenom radnom mjestu.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
1. Uvod u kadrovsku psihologiju
Definicija područja, Razvoj kadrovske psihologije, Metode
2. Teorije individualnih razlika
Individualne razlike na varijablama relevantnim za psihologiju rada
3. Profesionalna orijentacija
Skupine poslova, Vokacijski interesi, Prediktori i kriteriji u profesionalnoj orijentaciji
4. Profesionalna selekcija
Konstrukti, metode i tehnike, Prediktori i kriteriji u profesionalnoj selekciji
5. Individualni razvoj u radnom prostoru
Različiti pristupi razumijevanju individualnog razvoja u radnom prostoru, Individualni razvoj s aspekta popularnih metoda
6. Trening i obrazovanje kadrova
Identifikacija potreba za treniranjem i obrazovanjem, Dizajniranje treninga i obrazovnog procesa, Procjena efekata
7. Analiza korisnosti
Pojedinac i efikasnost organizacije, Analiza kao osnova organizacijskih intervencija, Povijesni razvoj analiza korisnosti, Razvoj i usporedba metoda procjene
predavanja, seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| usmeno izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera | slušanje izlaganja, analiza literature, izrada radne mape | razlikovati tri glavna područja istraživanja odnosa čovjeka i rada | aktivnost na nastavi, kviz, kolokvij |
| usmeno izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, suradničko učenje | slušanje izlaganja, analiza literature, razgovor, izrada radne mape | argumentirati doprinos meta analiza za razvoj metoda i tehnika u profesionalnoj selekciji i orijentaciji | aktivnost na nastavi, kviz, kolokvij |
| usmeno izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, suradničko učenje | slušanje izlaganja, analiza literature, razgovor, izrada radne mape | složiti strukturu postupka profesionalne selekcije | aktivnost na nastavi, kviz, kolokvij |
| usmeno izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, suradničko učenje | slušanje izlaganja, analiza literature, razgovor, izrada radne mape | usporediti prediktore radne uspješnosti | aktivnost na nastavi, kviz, kolokvij |
| usmeno izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, suradničko učenje | slušanje izlaganja, analiza literature, razgovor, izrada radne mape | imenovati i opisati četiri tehnike analize posla | aktivnost na nastavi, kviz, kolokvij |
| usmeno izlaganje, analiza literature, simulacija selekcijskog intervjua | slušanje izlaganja, analiza literature, simulacija selekcijskog intervjua | provesti strukturirani selekcijski intervju | aktivnost na nastavi, kviz, kolokvij |
| usmeno izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, suradničko učenje | slušanje izlaganja, analiza literature, razgovor, izrada radne mape | usporediti osnovne oblike prilagođavanja rada čovjeku | aktivnost na nastavi, kviz, kolokvij |
| usmeno izlaganje, zadatak čitanja i analize primjera, suradničko učenje | slušanje izlaganja, analiza literature, razgovor, izrada radne mape | kategorizirati utjecaje apsentizma i fluktuacije na uspješnost u radu | aktivnost na nastavi, kviz, kolokvij |
Kolokvij/pismeni ispit, Pohađanje nastave, Praktični zadatak
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kolokvij/pismeni ispit | 1,45 | 50% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
| Praktični zadatak | 1,45 | 50% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir svi elementi praćenja i provjeravanja, iz kojih student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% konačne ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Konačna se ocjena oblikuje na sljedeći način:
Praktični zadaci (4 praktična zadatka: 15 + 10 + 15 + 10 = 50 ocjenskih bodova) + Pisana provjera znanja (50 ocjenskih bodova) = 100 ocjenskih bodova
Primjer oblikovanja konačne ocjene:
Praktični zadaci (4 praktična zadatka: 10+ 5 + 10 + 5= 30 ocjenskih bodova) + Pisana provjera znanja (40 ocjenskih bodova) = 70 ocjenskih bodova (70%).
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir svi elementi praćenja i provjeravanja, iz kojih student/ica može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% konačne ocjene. Za prolaznu ocjenu student/ica treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.
Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9% = dovoljan (2), 70% - 79,9% = dobar (3), 80% - 89,9% = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).
U gore navedenom primjeru oblikovanja konačne ocjene, konačna ocjena je dobar (3).
Studenti su za ostvarivanje prava na potpis obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati te predati riješena sva četiri praktična zadatka.