Teorija testova

Upoznati studente s osnovnim metrijskim osobinama psihologijskih mjernih instrumenata, kao i načinima za njihovo računanje i interpretaciju.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• objasniti osnovne pojmove iz teorije testova (različite vrste valjanosti, determinantne pouzdanosti)
• odabrati najprikladniji postupak faktorske analize (načini ekstrakcije faktora, vrste faktorske analize, rotacija)
• odabrati  metode za  empirijsko određivanje determinanti pouzdanosti
• odabrati metode za empirijsko određivanje valjanosti
• demonstrirati provjeru pouzdanosti i valjanosti u računalnom programu
• demonstrirati odgovornost prema obvezama na kolegiju

Teorija testova – osnovni problemi, teorijski modeli teorije pouzdanosti, determinantne pouzdanosti, metode za empirijsko određivanje, koeficijent interne konzistencije, korekcija za atenuaciju, definicija i tipovi valjanosti, kriterijska valjanost (vrste i empirijsko određivanje, regresijska analiza, analiza profila, točnost selekcije), konstruktna valjanost (apriorističko i empirijsko određivanje), faktorska analiza (osnovni pojmovi, ekstrakcija faktora, komponentna faktorska analiza, faktorska analiza na zajedničke faktore, analitičke i grafičke rotacije, izračunavanje faktorskih rezultata).

predavanja, vježbe

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Teorija testova uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi), kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) te završni ispit (pismeni i usmeni). Pri tome, kontinuirano praćenje, odnosno aktivnost na nastavi ima 5% udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja ukupno 55% udjela (1. kolokvij - 25% udjela u konačnoj ocjeni; 2. kolokvij - 30% udjela u konačnoj ocjeni), a završni ispit (usmeni i pismeni) 40% udjela u konačnoj ocjeni. Aktivnost studenata se bilježi svaki nastavni sat.

Primjer oblikovanja konačne ocjene za studente na kolegiju Teorija testova:  

Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.05 x aktivnost na nastavi + 0.25 x 1. kolokvij  + 0.3 x 2. kolokvij + 0.2 x završni ispit (pismeni) + 0.2 x završni ispit (usmeni) 

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9%  = dovoljan (2), 71% - 80,9%  = dobar (3), 81% - 90,9%   = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5).

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan).

Dodatne informacije

Aktivnost

• Dodatak od 5% za aktivnost ostvaruju svi studenti koji su tijekom nastave bili aktivni na najmanje 50%svih održanih sati. Oni koji su bili manje aktivni ne ostvaruju dodatni postotak.

Kolokviji

• Studenti su obavezni pristupiti kolokvijima u dogovoreno vrijeme. Ukoliko student ne pristupi jednom ili dvama kolokvijima ili ne ostvari minimalno 61% na jednom ili oba kolokvija pristupa popravnom ispitu u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.
• Popravni ispit obuhvaća cijelo gradivo. 
• Na popravni ispit se ne može izaći kako bi se sakupili dodatni bodovi i povećala ocjena iz kolegija. 
• Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1), odnosno ostvaruje 0%. U tom slučaju student izlazi na popravni ispit u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.

Završni ispit

    Pismeni ispit

• Preduvjet za izlazak na završni pismeni ispit je da je student iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje (dva kolokvija) ostvario minimalno 61%. 

    Usmeni ispit

Usmeni ispit je obavezan. 

Na usmenom ispitu student izvlači tri kartice s pitanjima. Na svakoj kartici je jedno pitanje. Pitanja obuhvaćaju cijelo gradivo.

Usmeni ispit je javan.

1. Američko udruženje za istraživanja u obrazovanju (2006). Američka psihološka udruga i Nacionalno vijeće za mjerenje u obrazovanju.   Standardi za pedagoško i psihološko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Anastasi, A. & Urbina, S. (1997).  Psychological Testing [Study Guide]. New Jersey. Prentice Hill.
3. Cohen, R. J., Swerdik, M. E. & Sturman, E. (2012.) Psychological Testing and Assessment: An Introduction to Tests and Measurement (8th ed.). Boston: McGraw Hill.
4. Field, A. P. (2009). Discovering statistics using SPSS (3rd ed). London, England: Sage.
5. Fulgosi, A. (1988). Faktorska analiza. Zagreb: Školska knjiga.
6. Kaplan, R. M. & Saccuzzo, D. P. (2012). Psychological Testing: Principles, Applications, and Issues (8th ed.). Belmont: Jon-David Hague.

1. Cronbach, L. J. & Meehl, P. E. (1955.). Construct Validity In Psychological Tests. Psychological Bulletin, 52, 281.-302.
2. Cronbach, L. J. (1990.). Essential of Psychological Testing (5th ed.). Ner Work: Harper & Row.
3. Jackson, C. (2000.). Psihologijsko testiranje. Jastrebarsko: Naklada Slap.
4. Schultz, K. S. & Whitney, D. J. (2005). Measurement Theory in Action: Case Studies and Exercises. Thousand Oaks: Sage.