Uvod u razvojnu psihologiju

Usvajanje znanja o predmetu, znanstvenoj utemeljenosti i metodama istraživanja razvojne psihologije. Razumijevanje načela, koncepata i teorija psihičkog razvoja.

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• upotrijebiti osnovne pojmovno-metodološke aparate razvojne psihologije
• objasniti specifičnosti metodologije istraživanja čovjekovog psihičkog razvoja
• uspoređivati po različitim kriterijima tradicionalne i suvremene koncepte i teorije razvoja
• identificirati činitelje i procese koji uzrokuju razvojne promjene
• interpretirati ulogu različitih konteksta u razvoju
• iskazivati samostalnost, kolegijalnost i odgovornost prema sadržaju kolegija i obvezama

Razvojna psihologija kao grana psihologijske znanosti. Metode istraživanja. Etička načela istraživanja u razvojnoj psihologiji. Znanstvene spoznaje o prirodi razvojnih promjena povezanih s evolucijskim, povijesnim, a posebnom kalendarskim (ontogeneza) protokom vremena. Discipline unutar razvojne psihologije. Periodizacije razvoja. Biološki i okolinski kontekst razvoja i mehanizmi njihove interakcije. Problemi razvojne psihologije: priroda nasuprot odgoju, kontinuitet nasuprot diskontinuitetu, normativni nasuprot idiografskom pristupu. Razvojne teorije (Piaget, Vigotski , Kohlberg, Freud, Erikson, Watson, Skiner, Bandura; Bronfenbrennerov i Bowlbyev pristup.) 

seminari i radionice

Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pismeni/usmeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene za studente na kolegiju Uvod u razvojnu psihologiju uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (provjere u obliku dva kolokvija) s ukupno 50% udjela u konačnoj ocjeni, seminarski rad i izlaganje s 20% udjela u konačnoj ocjeni i završni ispit s 30% udjela u konačnoj ocjeni.

Skala ocjenjivanja:

61% - 70,9% = dovoljan (2)

71% - 80,9% = dobar (3)

81% - 90,9% = vrlo dobar (4)

91% - 100% = izvrstan (5)

1.kolokvij – vrlo dobar (4)

2.kolokvij – dobar (3)

Seminarski rad i izlaganje – izvrstan (5)

Završni ispit – izvrstan (5)

Konačna vrijednost ocjene izračunava se prema formuli: 0.25 x 4 + 0.25 x 3 + 0.2 x 5 + 0.3 x 5 = 1 + 0.75 + 1 + 1.5 = 4.25 = vrlo dobar (4)

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan).

Dodatne informacije:

• Kolokviji su obvezni. Ukoliko student ne pristupi kolokviju, student iz tog kolokvija dobiva 0%, odnosno ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak.
• Studenti koji nisu položili jedan ili oba kolokvija polažu ispit iz cijelog gradiva u terminima ispitnih rokova.

• Kako bi student ostvario pravo na potpis iz kolegija mora sudjelovati na minimalno 70% nastave te ostvariti pozitivnu ocjenu iz seminarskog rada i izlaganja.
• Kako bi student ostvario pozitivnu ocjenu iz kolegija, osim uvjeta za ostvarivanje prava na potpis, mora položiti dva kolokvija ili ispit te završni ispit.
• Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1). U tom slučaju student izlazi na ispit u terminima ispitnih rokova, nakon odslušanog kolegija.

Završni ispit:

• Preduvjet za izlazak na završni ispit je da je student iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje (dva kolokvija i seminarski rad) ostvario minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan). 

Usmeni ispit:

• Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokvijima i završnom ispitu (ocjene su prolazne) pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.

1. Berk, L.E. (2015). Dječja razvojna psihologija. Jastrebarsko: Naklada Slap.
2. Vasta, R., Haith, M.M., i Miller, S.A., (2000). Dječja psihologija: moderna znanost. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Berk, L. (2005). Psihologija cjeloživotnog razvoja. Jastrebarsko: Naklada Slap.

1. Čudina, M. (1987). Filogeneza i ontogeneza psihičkog života. U: Andrilović, V. i Čudina, M. Osnove opće i razvojne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.
2. Buggle, F. (2002). Razvojna psihologija Jeana Piageta. Jastrebarsko: Naklada Slap.
3. Vigotski, L. S. (1996). Problemi razvoja psihe. Beograd: Zavod za udžbenike i nastavna sredstva.
4. Duran, M (2000). Interakcija djeteta i odraslog kao konstruktivni činitelj razvoja. Dijete i društvo: časopis za promociju prava djeteta. 2 (2), 187-199.