Psihologija pamćenja

 

Naziv kolegija:
Psihologija pamćenja
Šifra ISVU:
146019
Šifra MOZVAG:
PS111
ECTS:
4
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šincek, Daniela
0
0
0
Milić, Marija
0
0
45

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata s područjem kognitivne psihologije koje se odnosi na pamćenje i zaboravljanje. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim teorijskim pristupima te različitim fenomenima unutar područja. Time se stvara temelj za praćenje nastave iz kolegija koji se također bavi kognitivnom psihologijom (Učenje. Mišljenje i inteligencija), kao i niza općih i primijenjenih kolegija na studiju psihologije.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • prikazati tijek procesa pamćenja
  • opisati različite načine podjele pamćenja i modela pamćenja
  • objasniti biološku osnovu pamćenja
  • objasniti neke od fenomena vezanih uz pamćenje
  • identificirati promjene u pamćenju vezane uz dob i smetnje pamćenja
  • integrirati osnovne fenomene iz psihologije pamćenja u različite aspekte svakodnevnog pamćenja

Sadržaj predmeta:

Pamćenje: Određenje pamćenja (podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja informacija, vrste dugoročnog pamćenja). Radno pamćenje (kapacitet radnog pamćenja, intermodalitetna integracija informacija, kognitivni korelati radnog pamćenja). Kodiranje, pohrana i pronalaženje informacija u pamćenju (dubina obrade i organizacija informacija u pamćenju). Zaboravljanje (krivulja zaboravljanja, teorije zaboravljanja, zaboravljanje vještina). Uloga pamćenja u svakodnevnom životu (dob i pamćenje, rastresenost, mnemotehnike, metamemorija). Smetnje pamćenja (vrste amnezija, fuga, infantilna amnezija). Pamćenje i kontekst (autobiografsko i socijalno  pamćenje, svakodnevno i prospektivno pamćenje, vjerodostojnost pamćenja). Aktualna istraživanja pamćenja.

Vrste izvođenja nastave:

seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
usmeno izlaganje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava prikazati tijek procesa pamćenja aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, završni ispit
usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature opisati različite načine podjele pamćenja i modela pamćenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature objasniti biološku osnovu pamćenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
seminarsko izlaganje, grupna rasprava izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature objasniti neke od fenomena vezanih uz pamćenje aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje, radionica, grupna rasprava, grupna rasprava, analiza video-uratka izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature, slušanje izlaganja, suradnja identificirati promjene u pamćenju vezane uz dob i smetnje pamćenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit
usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje, radionica, grupna rasprava, grupna rasprava, analiza video-uratka izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature, slušanje izlaganja, suradnja integrirati osnovne fenomene iz psihologije pamćenja u različite aspekte svakodnevnog pamćenja aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Pismeni ispit, Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,1 0%
Seminarski rad 0,5 20%
Pismeni ispit 1 30%
Kontinuirana provjera znanja 1,2 50%
Kontinuirano praćenje 0,2 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (provjere u obliku dva kolokvija) s 25 % udjela u konačnoj ocjeni, seminarski rad i izlaganje s 20 % udjela u konačnoj ocjeni, te završni ispit s 30% udjela u konačnoj ocjeni.

 

Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60 %  - 70% = dovoljan (2), 71%  - 80% = dobar (3), 81% - 90% = vrlo dobar (4), 91% do 100% = izvrstan (5).

Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:

(ocjena iz prvog kolokvija x 0,25) + (ocjena iz drugog kolokvija x 0,25) + (ocjena iz seminara x 0,2)+(ocjena iz završnog  ispita x 0,3)

Primjer izračunavanja ocjene:

Primjer izračunavanja ocjene:

  1. kolokvij – 4
  2. kolokvij – 2

ocjena iz seminarskog rada – 5

ocjena iz završnog ispita -  4

(4 x 0,25)+(2 x 0,25)+(5 x 0,2)+(4x 0,3) = 3,7; Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4)

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojim su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 60 % (prolazna ocjena dovoljan).

Polaganje kolokvija i izlaganje seminarskog rada je obavezno. Ukoliko student ne pristupi kolokviju iz tog kolokvija dobiva ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak. Kolokvij/e koje student ne položi u vrijeme trajanja semestra, polaže u vrijeme ispitnih rokova. Ukoliko je student položio kolokvij, ne može izaći na ispravak kolokvija kako bi povećao ocjenu. Ukoliko student ne izloži seminarski rad u unaprijed određenom terminu, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).

Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1).

Usmeni ispit

Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima

Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokviju/kolokvijima i/ili ocjenom na završnom ispitu pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan. 

 

 

Obavezna literatura:

  1. Pinnel, J.P.(2002). Biološka psihologija. (poglavlje 7 i 8, str. 165-225) Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Rathus, S.A. (2000). Temelji psihologije. (poglavlje 4: Osjeti i percepcija, str. 115-167; poglavlje 7: Pamćenje, str. 247-295) Jastrebarsko: Naklada Slap.
  3. Zarevski, P. (1995). Psihologija pamćenja i učenja. (str.11-115) Jastrebarsko. Naklada Slap.

Dopunska literatura:

  1. Smith, E., Nolen-Hoeksema, S., Fredrickson, B. L., Loftus, G. R., Bem, D. J. i Maren, s. (2007). Atkinson/ Hilgard Uvod u psihologiju.Jastrebarsko: Naklada Slap.
  2. Baddley, A.S. (1999). Essentials of Human Memory.  East Sussex: Psychology Press.
  3. Hulse, S.H., Deese, J., Egeth, H. (1975).  ThePsychologyofLearning. New York, NY: McGraw-Hill.
  4. Kretch, D., Crutchfield, R.S. (1978).  Elementi psihologije.  Beograd: Naučna knjiga.
  5. Pečjak, V. (1981). Psihologija saznavanja. Sarajevo: Svjetlost.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: