| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Milić, Marija | 30 |
0 |
15 |
Cilj predloženog kolegija je upoznavanje studenata s područjem kognitivne psihologije koje se odnosi na pamćenje i zaboravljanje. Studenti će nakon apsolviranja kolegija biti upoznati s različitim teorijskim pristupima te različitim fenomenima unutar područja. Time se stvara temelj za praćenje nastave iz kolegija koji se također bavi kognitivnom psihologijom (Učenje. Mišljenje i inteligencija), kao i niza općih i primijenjenih kolegija na studiju psihologije.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Pamćenje: Određenje pamćenja (podjela pamćenja prema vremenu zadržavanja informacija, vrste dugoročnog pamćenja). Radno pamćenje (kapacitet radnog pamćenja, intermodalitetna integracija informacija, kognitivni korelati radnog pamćenja). Kodiranje, pohrana i pronalaženje informacija u pamćenju (dubina obrade i organizacija informacija u pamćenju). Zaboravljanje (krivulja zaboravljanja, teorije zaboravljanja, zaboravljanje vještina). Uloga pamćenja u svakodnevnom životu (dob i pamćenje, rastresenost, mnemotehnike, metamemorija). Smetnje pamćenja (vrste amnezija, fuga, infantilna amnezija). Pamćenje i kontekst (autobiografsko i socijalno pamćenje, svakodnevno i prospektivno pamćenje, vjerodostojnost pamćenja). Aktualna istraživanja pamćenja.
seminari i radionice
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| usmeno izlaganje, grupna rasprava | slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava | prikazati tijek procesa pamćenja | aktivnost studenata u nastavi, kolokvij, završni ispit |
| usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature | opisati različite načine podjele pamćenja i modela pamćenja | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje, grupna rasprava | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature | objasniti biološku osnovu pamćenja | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| seminarsko izlaganje, grupna rasprava | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature | objasniti neke od fenomena vezanih uz pamćenje | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje, radionica, grupna rasprava, grupna rasprava, analiza video-uratka | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature, slušanje izlaganja, suradnja | identificirati promjene u pamćenju vezane uz dob i smetnje pamćenja | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
| usmeno izlaganje, seminarsko izlaganje, radionica, grupna rasprava, grupna rasprava, analiza video-uratka | izrada, oblikovanje i izlaganje seminarskog rada, rasprava, samostalna analiza literature, slušanje izlaganja, suradnja | integrirati osnovne fenomene iz psihologije pamćenja u različite aspekte svakodnevnog pamćenja | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, kolokvij, završni ispit |
Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Seminarski rad
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 1,2 | 50% |
| Kontinuirano praćenje | 0,2 | 0% |
| Pismeni ispit | 1 | 30% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
| Seminarski rad | 0,5 | 20% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir kontinuirano praćenje (provjere u obliku dva kolokvija) s 25 % udjela u konačnoj ocjeni, seminarski rad i izlaganje s 20 % udjela u konačnoj ocjeni, te završni ispit s 30% udjela u konačnoj ocjeni.
Skala ocjenjivanja je sljedeća: 60 % - 70% = dovoljan (2), 71% - 80% = dobar (3), 81% - 90% = vrlo dobar (4), 91% do 100% = izvrstan (5).
Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:
(ocjena iz prvog kolokvija x 0,25) + (ocjena iz drugog kolokvija x 0,25) + (ocjena iz seminara x 0,2)+(ocjena iz završnog ispita x 0,3)
Primjer izračunavanja ocjene:
ocjena iz seminarskog rada – 5
ocjena iz završnog ispita - 4
(4 x 0,25)+(2 x 0,25)+(5 x 0,2)+(4x 0,3) = 3,7; Konačna ocjena u ovome bi slučaju bila vrlo dobar (4)
Studenti su obvezni pohađati 70% održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojim su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.
Ukoliko student ne pristupi kolokviju iz tog kolokvija dobiva ocjenu nedovoljan (1). Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak. Ukoliko student ne izloži seminarski rad u unaprijed određenom terminu, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).
Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1).
Usmeni ispit
Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima
Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom na kolokviju/kolokvijima i/ili ocjenom na završnom ispitu pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo, a ne samo dio čijom ocjenom student nije zadovoljan.