| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Milić, Marija | 30 |
0 |
15 |
Cilj je predmeta upoznavanje studenata s područjem kognitivne psihologije koje se odnose na osjete i percepciju. Time se stvara temelj za praćenje nastave iz kolegija koji se također bavi kognitivnom psihologijom (Psihologija mišljenja i inteligencija), kao i niza općih i primijenjenih predmeta na studiju psihologije.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Nastanak osjeta. Priroda nadražaja. Eksteroceptori. Interoceptori. Kvantitativna strana senzornih procesa. Adaptacija i rekuperacija. Kapacitet senzornih kanala. Osjeti po modalitetu. Osjeti po kvalitetu.
Percepcija: Kognitivna psihologija i ljudska obrada informacija. Razlike između konstruktivističkih (Gregory) i direktnih teorija percepcije (Gibson). Računalna teorija percepcije (Maar). Razlika osjet-percept. Vidna percepcija. Adaptacija i rekuperacija. Percepcija prema senzornom modalitetu. Percepcija pokreta. Uloga nasljeđa i okoline za razvoj percepcije. Percepcija govora i lica. Percepcija i dob. Smetnje percepcije. Međukulturalna istraživanja percepcije.
seminari i radionice, vježbe
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| grupna rasprava, seminarsko izlaganje, analiza video –materijala | analiza literature, aktivno sudjelovanje, rasprava | objasniti nastanak i osnovne osobine osjeta i osjetila | aktivnost studenata u nastavi, pismena provjera |
| grupna rasprava | analiza literature, aktivno sudjelovanje, rasprava | opisati osnovne teorije percepcije | aktivnost studenata u nastavi, pismena provjera |
| grupna rasprava, seminarsko izlaganje | analiza literature, analiza radova, oblikovanje seminara, slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje, rasprava | razlikovati osjet i percept i njihove strukture | aktivnost studenta u nastavi, seminarski rad, pismena provjera |
| grupna rasprava, seminarsko izlaganje, radionica, postavljanje i i rješavanje problema | analiza literature, oblikovanje seminara, analiza radova, slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje, suradnja, rasprava | usporediti percepciju prema različitim senzornim modalitetima i percepciju različitih objekata | aktivnost studenata u nastavi, seminarski rad, pismena provjera |
| grupna rasprava | analiza literature, aktivno sudjelovanje, rasprava | prepoznati promjene u percepciji vezane uz dob i smetnje percepcije | aktivnost studenata u nastavi, pismena provjera |
| grupna rasprava, seminarsko izlaganje, radionica | analiza literature, analiza radova, oblikovanje seminara, slušanje izlaganja, aktivno sudjelovanje, suradnja, rasprava | prikazati tijek perceptivnih procesa | aktivnost studenata u nastavi, pismena provjera |
| grupna rasprava | analiza literature, aktivno sudjelovanje, rasprava | integrirati psihologiju osjeta i percepcije u opću strukturu psiholoških fenomena | aktivnost studenata u nastavi, pismena provjera |
| grupna rasprava, radionica | analiza literature, rješavanje problemskih zadatka, rasprava | primijeniti usvojeno gradivo u rješavanju problema iz svakodnevnog života | aktivnost studenata u nastavi |
Kontinuirana provjera znanja, Kontinuirano praćenje, Pohađanje nastave, Usmeno izlaganje
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Kontinuirana provjera znanja | 2,2 | 80% |
| Kontinuirano praćenje | 0,2 | 0% |
| Pohađanje nastave | 1,1 | 0% |
| Usmeno izlaganje | 0,5 | 20% |
U oblikovanju konačne ocjene u obzir se uzimaju kontinuirano praćenje (aktivnost na nastavi, priprema za nastavni sat, refleksni osvrt na nastavne sadržaje) s 20 % udjela u konačnoj ocjeni, kontinuirano praćenje i provjeravanje znanja (kratke provjere u obliku kolokvija) sa 70% udjela u konačnoj ocjeni te seminarski rad s 10% udjela u konačnoj ocjeni.
Ocjene se izračunavaju na sljedeći način:
(Kontinuirano praćenje x 0,2) + (Kontinuirano provjeravanje znanja (prosjek) x 0,7) + (Izlaganje seminarskog rada x 0,1)
Primjer oblikovanja konačne ocjene:
Kontinuirano praćenje – 4
Kontinuirano provjeravanje znanja (prosjek) – 2,3
Izlaganje seminarskog rada – 5
(4 x 0,2) + (2,3 x 0,7) + (5 x 0,1) = 2,9
Konačna ocjena u ovom bi slučaju bila dobar (3).
Studenti su obvezni pohađati 70 % svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojim su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.
Ukoliko student ne pristupi kolokviju, student iz tog kolokvija dobiva 0%. Nedolazak na kolokvij računa se kao izostanak.
Studenti kojima je prosjek ocjena iz svih provjera znanja (kolokvija) tijekom kolegija manji od 2,0 polažu pismeni i usmeni ispit iz cijelog gradiva u terminima ispitnih rokova.
Ukoliko student ne izloži seminarski rad u unaprijed određenom terminu, ocjenjuje se ocjenom nedovoljan (1).
Prepisivanje tijekom kolokvija/ispita kažnjava se oduzimanjem istog i za taj kolokvij/ispit student dobiva ocjenu nedovoljan (1).
Usmeni ispit
Student koji je zadovoljan svojom konačnom ocjenom ne mora izaći na usmeni ispit, a ocjena se određuje prema utvrđenim kriterijima
Ukoliko student nije zadovoljan svojom ocjenom, pristupa usmenom ispitu tijekom redovitih ispitnih rokova. Na usmenom ispitu polaže se cjelokupno gradivo.