| Studij | Godina |
Semestar |
Status |
|---|---|---|---|
| PSIHOLOGIJA - PRIJEDIPLOMSKI (jednopredmetni studij) | 1.g. |
zimski |
obavezan |
| Nastavnik | Nositelj |
P |
V |
S |
|---|---|---|---|---|
| Vuletić, Gorka | 30 |
15 |
0 |
|
| Popović, Zvonimir | 0 |
15 |
0 |
Cilj predmeta Anatomije i fiziologije živčanog sustava je upoznavanje studenata psihologije s morfologijom, mehanizmima i funkcijama sastavnih dijelova živčanog sustava, posljedicama njihove bolesti i funkcionalnih poremećaja. Temeljna znanja iz predmeta omogućit će razumijevanje problematike biološke psihologije, te modernih multidisciplinarnih sadržaja u sklopu neuroznanosti.
Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:
Predmet proučavanja i opća problematika anatomije i fiziologije živčanog sustava. Osnovna podjela živčanog sustava. Filogenetski i ortogenetski razvoj živčanog sustava. Metode za ispitivanje strukture i funkcije živčanog sustava. Stanice živčanog sustava. Sinopsa. Fiziologija živčane stanice. Kralježnička moždina. Moždano deblo. Mali mozak. Međumozak. Bazalni gangliji. Veliki mozak. Limbički sustav. Periferni živčani sustav. Moždani živci. Vegetativni živčani sustav. Fiziološki mehanizmi upravljanja u središnjem živčanom sustavu.
predavanja, vježbe
| NASTAVNA METODA | AKTIVNOST STUDENTA | ISHOD UČENJA |
METODA PROCJENE |
| predavanje, vježbe | slušanje izlaganja, vježbanje na primjerima | opisati osnovne anatomske strukture središnjeg živčanog sustava | aktivnost na nastavi, kolokvij, pismeni ispit |
| vježbe | vježbanje na primjerima | prikazati na preparatima mozga osnovne strukture i njihov međuodnos | aktivnost na vježbama, kolokvij |
| predavanje, vježbe | slušanje izlaganja, vježbanje na primjerima | objasniti odnos složenih sklopova živčanih struktura i mehanizama koji su u osnovi: emocionalnog doživljavanja i ponašanja, motivacije, učenja i svjesnog djelovanja | aktivnost na nastavi, kolokvij, pismeni ispit |
| predavanje, vježbe | slušanje izlaganja, vježbanje na primjerima | interpretirati patologiju neuroloških funkcija uslijed oštećenja središnjih živčanih struktura i živčanih puteva i poremećaja fizioloških procesa | aktivnost na nastavi, kolokvij, pismeni ispit |
Aktivnost u nastavi, Kolokvij, Pismeni ispit, Pohađanje nastave
| Element | Opterećenje u ECTS |
Udio u ocjeni |
|---|---|---|
| Aktivnost u nastavi | 0,4 | 10% |
| Kolokvij | 0,8 | 30% |
| Pismeni ispit | 1,3 | 60% |
| Pohađanje nastave | 1,5 | 0% |
U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kolokvija 30%, završnog ispita 60% i bodovi za aktivnosti na nastavi 10%
Konačna se ocjena oblikuje iz bodova postignutih u svakoj cjelini na slijedeći način:
(završni pismeni ispit x 0,60) + (kolokvij x 0,30) + (aktivnost na nastavix0,10)
Skala ocjenjivanja je sljedeća: 61% - 70,9% = dovoljan (2), 71% - 80,9% = dobar (3), 81% - 90,9% = vrlo dobar (4), 91% - 100% = izvrstan (5).
Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na ispit ukoliko zadovolji sljedeće uvjete: 1) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati; 2) položio je kolokvij.
Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakog pojedinog elemenata praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalno 61% (prolazna ocjena dovoljan).