Metodologija eksperimentalne psihologije

 

Naziv kolegija:
Metodologija eksperimentalne psihologije
Šifra ISVU:
42974
Šifra MOZVAG:
PS102
ECTS:
3
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA PSIHOLOGIJU

Studij
Godina
Semestar
Status
PSIHOLOGIJA - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
1.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Šincek, Daniela
30
0
0

 

Ciljevi i zadaci:

Stjecanje temeljnih znanja o eksperimentu u psihologiji, te razumijevanje i tumačenje podataka dobivenih psihologijskim eksperimentom.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • diferencirati temeljne metode psihologije (introspekciju i ekstrospekciju)
  • opisati psihologijski eksperiment (problem i hipoteze, nezavisna i zavisna varijabla, relevantni faktori)
  • osvijestiti osjetljivost ulogu ispitanika i eksperimentatora u eksperimentu
  • procijeniti važnost kontrole faktore koji ugrožavaju valjanost provedenog eksperimenta te smanjuju mogućnost generalizacija eksperimentalnih rezultata
  • razlikovati eksperimentalne nacrte, njihovu ulogu i korištenje

Sadržaj predmeta:

Osnovne metode psihologije: introspekcija i ekstrospekcija. Psihologijski eksperiment. Struktura psihologijskog eksperimenta: problem i hipoteza (radna i nul-hipoteza), nezavisna i zavisna varijabla, relevantni faktori i njihovo moguće djelovanje na zavisnu varijablu. Uloga ispitanika i uloga eksperimentatora u eksperimentu. Kontrola i postupci kontrole u eksperimentu. Faktorijalni i funkcionalni eksperimenti. Valjanost zaključivanja o odnosima nezavisne i zavisne varijable, te generalizacija eksperimentalnih rezultata.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje, grupna rasprava, slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava diferencirati temeljne metode psihologije (introspekciju i ekstrospekciju) aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, zadatak čitanja i analize primjera slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava opisati psihologijski eksperiment (problem i hipoteze, nezavisna i zavisna varijabla, relevantni faktori) aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje izlaganja, analiza literature, rasprava osvijestiti osjetljivost ulogu ispitanika i eksperimentatora u eksperimentu aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje, grupna rasprava slušanje izlaganja, sustavno opažanje, analiza literature, rasprava procijeniti važnost kontrole faktore koji ugrožavaju valjanost provedenog eksperimenta te smanjuju mogućnost generalizacija eksperimentalnih rezultata aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit
predavanje slušanje izlaganja, analiza literature razlikovati eksperimentalne nacrte, njihovu ulogu i korištenje aktivnost studenata u nastavi, pismeni i usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Kolokvij, Kontinuirano praćenje, Pismeni ispit, Pohađanje nastave, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Kolokvij 1 50%
Kontinuirano praćenje 1,5 20%
Pismeni ispit 1 30%
Pohađanje nastave 0,5 0%
Usmeni ispit 1 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz kontinuiranog praćenja – usmenih kolokvija koji će se održavati svaki tjedan na početku nastave, dva kolokvija i završnog usmenog ispita.

Ocjena se izračunava zbrajanjem bodova iz praćenih elemenata. U nastavku je razrada bodovanja pojedinih zadataka:

1. kontinuirano praćenje - ukupno 20 bodova

Studenti će, po slučajnom rasporedu i bez najave, imati kratke provjere (u pojedinoj provjeri mogu ostvariti maksimalno 20 bodova: odličan- 20; vrlo dobar-16, dobar-12, dovoljan - 8, nedovoljan ili neprisutan - 0)

Predviđene su provjere u minimalno tri navrata, a moguće je i više, ovisno o procjeni profesora. Konačni broj bodova iz ovog zadatka se izračunava kao prosjek bodova ostvarenih u pojedinim provjerama.

2. Kolokviji – ukupno 50 bodova

  • Tijekom semestra će se održati dva kolokvija (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje, kraća esejska pitanja) - svaki kolokvij nosi 25 bodova (ukupno 50) – da bi ostvarili prolaz na kolokviju studenti moraju ostvariti minimalno 13 bodova – ukoliko studenti ne ostvari prolaz, pristupa pismenom ispitu
  • prvi će se održati u 7. tjednu nastave i obuhvatit će gradivo obrađeno do 6. tjedna nastave (uključuje i to predavanje)
  • drugi će se održati u 15. tjednu nastave i obuhvatit će gradivo obrađeno do 14. tjedna nastave (uključuje i to predavanje)

■  neće biti organizirano ponavljanje kolokvija, studenti koji ne ostvare prolaz će u ispitnim rokovima polagati pismeni ispit kao ispravak kolokvija

 

3. Pismeni ispit – ukupno 30 bodova

o   sastoji se od zadataka objektivnog tipa (T-N, nadopunjavanje, višestruki izbor, povezivanje) i kraćih esejskih pitanja -  nosi 30 bodova– da bi ostvarili prolaz studenti moraju ostvariti minimalno 15 bodova –

Pristupanje kolokvijima je obavezno. Ispravci kolokvija se održavaju u ispitnim rokovima. Položeni kolokviji su uvjet za dobivanje konačne ocjene. Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na usmeni ispit, ako je bio nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati.

Primjer izračunavanja ocjene:

Konačna ocjena se određuje na temelju ostvarenog ukupnog broja bodova prema sljedećoj  skali:

90-100 bodova -odličan

80-89,99 bodova - vrlo dobar

65-79,99 bodova - dobar

50-64,99 bodova - dovoljan

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Studenti su obvezni pohađati 70% svih održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element, a s kojima su studenti upoznati i koji su im javno dostupni.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Milas, G. (2005). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima. Jastrebarsko: Naklada Slap.

Dopunska literatura:

  1. Bujas, Z. (1981.). Uvod u metode eksperimentalne psihologije. Zagreb: Školska knjiga.
  2. Breakwell, S. H., Hammond, S., Fife-Schaw, C. (2003.). Research Methods in Psychology.
  3. Rathus, S. A. (2000.). Temelji psihologije. Jastrebarsko: "Naklada Slap".
  4. Kolesarić, V. (1996.). Metodologija psihologijskih istraživanja. Zagreb: Odsjek za psihologiju Filozofskog fakulteta

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Ostale informacije: