Svjetska književnost 1

 

Naziv kolegija:
Svjetska književnost 1
Šifra ISVU:
59591
Šifra MOZVAG:
HK10
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Liović, Marica
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Cilj kolegija je znanstveno tumačenje povijesna slijeda naslovljenih epoha s posebnim analizama i interpretacijama paradigmatskih modela unutar epoha.

Kolegij će posebno analizirati književno-kulturni život medijalnog svijeta, na čijem pragu u moderno doba izrasta monumentalno Danteovo djelo. Studenti će na seminaru proučavati Božanstvenu komediju i odrediti označnice: kozmologija, vizija, alegorija, sklad, "dolce stil nuovo", skolastička poetika, provansalska tradicija, moralno-filozofska umjetnost. Također, na seminaru, u središtu pažnje, bit će pristup lirskoj pjesmi - sonetu, od renesanse do baroka. Studentima će se ponuditi instrumentarij za analitičku interpretaciju soneta, kako bi bili osposobljeni za cjelovitu analizu pjesničkog djela.

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • opisati dijakronijski slijed književnoumjetničkih epoha i razdoblja
  • usporediti relevantne znanstvene pristupe književnim epohama
  • samostalnom interpretacijom istražiti pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora iz svjetske književnosti
  • primijeniti temeljnu znanstvenu literaturu na književne predloške
  • odrediti zajednički sustav književnih vrsta i poetika

Sadržaj predmeta:

Studij Svjetske književnosti I, temelji se na povijesnom proučavanju književnosti u slijedu velikih književnih epoha i razdoblja unutar tih epoha (od drevnog istoka do klasicizma i prosvjetiteljstva), u okviru međunacionalnih književnosti. Potreba razvrstavanja slijeda povijesti svjetske književnosti, unutar književnih epoha, upućuje na zajednički sustav književnih vrsta i zajedničkih poetika. U kolegiju Svjetska književnost I, u povijesnom slijedu, pratit i obrađivat će se sljedeće: 

a) drevni istok

Pogled na egipatsku, židovsku, arapsku, babilonsko-asirsku, indijsku, kinesku i japansku književnost. Temeljna civilizacijska književna djela: Biblija, Talmud, Kur'an, Gilgameš i Mahabharata.

B) ANTIKA

Grčko-rimska književnost

Razvoj grčkog epa, lirika, drama i roman; Utjecaj na rimsku književnost kao i na europsku književnost u srednjem vijeku, na renesansu i klasicizam. Razvoj rimske drame, epa, lirike i romana. Utjecaj na europsku književnost u srednjem i novom vijeku.

C) SREDNJOVJEKOVNA KNJIŽEVNOST

Nastanak i razvoj srednjovjekovne epike, viteškog romana i trubadurske lirike. Lirika 14. i 15. stoljeća

D) RENESANSA

Humanizam kao kulturni pokret u Europi. Latinizam. Otkrivanje antike. Sedam slobodnih umijeća. Humanistička središta u Europi.

Europska renesansa kao kulturni i književni pokret. Pad Carigrada 1453. i otkriće Amerike 1492. Gutenberg i tisak. Duh istraživanja prirode i svijeta. Otkriće perspektive. Dominantna svojstva renesansnih poetika: skladnost simetričnost, humanitas kao ideja teksta, oslon na antičke retoričke i poetičke koncepcije.

E) BAROK

Naziv i pojam barok. Manirizam naprama baroku. Vremenske i prostorne koordinate barokne i manirističke književnosti. Barok kao stil i kao razdoblje. Odnos baroka prema srednjem vijeku i renesansi. Artificijelnost. Retoričnost. Metafizičnost i alegoričnost. Katolička obnova nakon prodora protestantizma. Pitanje egzistencije. Moderno poimanje čovjeka. Psihologijsko iznošenje tema. Odnos zbilje i izmišljaja. Elementi začudnosti i fantastike. Rodovi i vrste barokne književnosti: religiozna, metafizička i maniristička lirika; pastirska ekloga. Parodija petrarkističke lirike. Povijesni ep, religiozna poema.

G) KLASICIZAM I PROSVJETITELJSTVO

Klasicizam kao europski pokret. Francuska drama. Temelji racionalizma - R. Descartes. Prosvjetiteljstvo - Voltaire.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje slušanje, pisanje, heuristički razgovor, javni govor opisati dijakronijski slijed književnoumjetničkih epoha i razdoblja aktivnosti studenata u nastavi, usmeni ispit, pisane provjere
predavanje, grupna rasprava slušanje, pisanje, heuristički razgovor, javni govor usporediti relevantne znanstvene pristupe književnim epohama usmeni ispit, pisane provjere
mentorski rad, grupna rasprava, suradničko učenje, samostalni istraživački zadatak čitanje, konzultiranje stručne literature, heuristički razgovor, javni govor samostalnom interpretacijom istražiti pripadnost poetici (eksplicitnoj ili implicitnoj) paradigmatskih djela/autora iz svjetske književnosti usmena prezentacija
mentorski rad, grupna rasprava, suradničko učenje, samostalni istraživački zadatak razgovor, prikupljanje podataka za odabranu temu, istraživanje, čitanje, razmišljanje, pisanje, govorenje (usmeno izlaganje), demonstracija primijeniti temeljnu znanstvenu literaturu na književne predloške usmena prezentacija seminarskoga rada, pisani seminarski rad
predavanje, grupna rasprava slušanje, pisanje, heuristički razgovor, javni govor odrediti zajednički sustav književnih vrsta i poetika usmeni ispit, pisane provjere

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Aktivnost u nastavi, Seminarski rad, Pismeni ispit, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Aktivnost u nastavi 0,4 10%
Seminarski rad 0,5 15%
Pismeni ispit 1,5 40%
Usmeni ispit 1 35%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzima se u obzir ocjena za aktivnost, ocjena iz seminarskoga rada, pisanih provjera znanja te ocjena iz usmenoga ispita: 10'% konačne ocjene čini ocjena za aktivnost, 15% iz seminarskoga rada, 40% iz pisanih provjera znanja te 35% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9%  = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis ako je bio nazočan na najmanje 70% nastavnih sati.

 

 

Obavezna literatura:

  1. Goff, J., Srednjovjekovni imaginarij, Zagreb, 1994.
  2. Solar, M., Povijest svjetske književnosti, Zagreb, 2003. (do romantizma)
  3. Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb, 1987. (do romantizma)

Dopunska literatura:

  1. Hocke, G. R., Manirizam u književnosti, Zagreb, 1984.
  2. Kot., J., Rozalindin spol, Zagreb, 1987.
  3. Sironić, M., Rasprave o helenskoj književnosti, Zagreb, 1995.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Pri utvrđivanju konačne ocjene, u  obzir se uzima sljedeće:

– aktivno sudjelovanje na predavanjima (sustavno praćenje preporučene literature) – maks. 50 bodova

– sustavno se provjerava naučeno:   kolokvij – 30 bodova;   usmeni ispit  –    70  bodova (minimalan broj bodova je 40)

- izrada i prezentacija seminarskoga rada – 50 bodova (maksimalno)

Konačna ocjena 180 – 200 (A – odličan), 160 – 179  (B – vrlo dobar), 125 – 159 (C/D – dobar), 110 – 124 (E – dovoljan), ispod 110 F – nedovoljan

Ostale informacije: