Nova hrvatska književnost 3

Upozoriti na estetski ovjerene dramske tekstove hrvatskih autora u 19. i 20. stoljeću, iščitati ih te uočiti razlikovnost stilskih komplekasa

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

• usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske književnosti kraja 19. i početka 20. stoljeća
• objasniti osnovne značajke razdoblja hrvatske moderne
• nabrojati temeljne stilske smjerove koji se razvijaju u okviru hrvatske moderne
• razlikovati stilsko-poetičke odrednice impresionizma, secesije, simbolizma i neoromantizma kao smjerova koji se razvijaju u okviru moderne
• prepoznati obilježja žanrovskoga sustava hrvatske moderne
• identificirati razlike između književnih tekstova impresionizma, simbolizma, secesije i neoromantizma i književnih tekstova koji pripadaju drugim stilsko0poetičkim paradigmama

Poetičke karakteristike književnih tekstova kraja devetnaestoga i početka dvadesetog stoljeća u hrvatskoj književnosti uočavaju se kao različiti stilski kompleksi do čega se dolazi analitičko-interpretacijskim čitanjem odabranih predložaka Antuna Gustava Matoša, Ivana Kozarca, Janka Leskovara, Milana Begovića, Janka Polića Kamova, Milutina Cihlara Nehajeva, Dinka Šimunovića, Josipa Kosora, Marije Jurić Zagorke, Vladimira Vidrića, Vladimira Nazora, Ante Tresića Pavičića, Iva Vojnovića te Milana Ogrizovića i Julija Rorauera.

predavanja, seminari i radionice

Istraživanje, Pismeni sastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad

pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena postignuta istraživanjem, na temelju kojeg student izrađuje seminarski rad i ocjena iz završnoga pisanog ispita: 15% konačne ocjene čini ocjena iz istraživanja, 15% iz seminarskog rada, a 70% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga pisanog ispita.

Iz navedenih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 bodova.

​Primjer izračunavanja ocjene: Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je i izložio seminarski rad; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakoga pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

1. Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor, Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
2. Kravar, Zoran, Svjetonazorski separei, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2005.
3. Milanja, Cvjetko: Hrvatsko pjesništvo 1900. – 1950. Pjesništvo hrvatske moderne, altaGAMA, Zagreb, 2010.
4. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Zagreb, Znanje, 1998.
5. Senker, Boris (prir.), Hrestomatija novije hrvatske drame, sv. I., Zagreb, Disput, 2000. (poglavlje: Vrijeme stilskoga pluralizma)
6. Šicel, Miroslav, Povijest hrvatske književnosti. Knjiga 5., Književnost moderne, Naklada Liber – Mladost, Zagreb, 1978.
7. Žmegač, Viktor, Duh impresionizma i secesije: studije o književnosti hrvatske moderne (drugo, prošireno izdanje), Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 1997.

1. Armstrong, Tim, Modernism, A Cultural history, Polity, Cambridge – Malden, 2005.
2. Barbarić Damir (prir.), Fin de siècle Zagreb – Beč, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
3. Batušić, Nikola; Kravar, Zoran; Žmegač, Viktor, Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
4. Brešić, Vinko Pjesnici hrvatske moderne, Zagreb 2003
5. Detoni Dujmić, Dunja, Dinko Šimunović, ZZK, Zagreb 1991.
6. Detoni Dujmić, Dunja, Fran Galović, ZZK, Zagreb 1988.
7. Donat, Branimir, Tijelo tvoje duše, Zagreb, 2004.
8. Donat, Branimir, Prakseologija hrvatske književnosti II, Zagreb, 2012.
9. Flaker, Aleksandar, Književne poredbe, Naprijed, Zagreb, 1968.
10. Flaker, Aleksandar; Pranjić, Krunoslav (ur.), Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, Liber, Zagreb 1970. (IV. I V. poglavlje)
11. Flaker, Aleksandar; Pranjić, Krunoslav (ur.), Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, ur. Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Liber, Zagreb, 1978.
12. Flaker, Vida, Časopisi hrvatskog modernističkog pokreta, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb, 1977.
13. Frangeš, Ivo, Matoš, Vidrić, Krleža, Liber, Zagreb, 1974.
14. Friedrich, Hugo Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1989.
15. Jelčić, Dubravko, Strast avanture ili avantura strasti, August Cesarec, Zagreb, 1988.
16. Johnston W. M., Austrijski duh: Intelektualna i društvena povijest (1848–1938), Nakladni zavod Globus, Zagreb, 1993.
17. Kravar, Zoran; Oraić Tolić Dubravka, Lirika i proza Antuna Gustava Matoša, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
18. Kravar, Zoran, Antimodernizam, AGM, Zagreb, 2003.
19. Milanja, Cvjetko, Janko Leskovar, Zagreb 1987.
20. Nemec, Krešimir, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Zagreb, Znanje, 1998.
21. Nemec, Krešimir, Čitanje grada, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.
22. Petlevski, Sibila, Simptomi dramskog moderniteta, Hrvatski centar ITI-UNESCO, Zagreb, 2000.
23. Rem, Goran, Antun Gustav Matoš – matrica moderniteta, Osijek, 2015.
24. Šicel, Miroslav, Hrvatska moderna: kritika i književna povijest, Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj., 71, Zora – Matica hrvatska, Zagreb, 1977.
25. Šicel, Miroslav, Povijest hrvatske književnosti, Moderna, sv. 3,  Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
26. Tomasović,  Mirko;  Glunčić-Bužančić Vinka (ur.) Komparativna povijest hrvatske književnosti, sv. II – Moderna, Književni krug, Split, 2000.
27. Visković, Velimir (ur.), Enciklopedija hrvatske književnosti, 1-4, Zagreb 2010-2012.
28. Žmegač, Viktor Bečka moderna: portret jedne kulture, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.

Kontinuirana provjera znanja, Pohađanje nastave, Istraživanje, Seminarski rad, Pismeni ispit