Nova hrvatska književnost 3

 

Naziv kolegija:
Nova hrvatska književnost 3
Šifra ISVU:
59590
Šifra MOZVAG:
HK09
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
3.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Rem, Goran
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Upozoriti na estetski ovjerene dramske tekstove hrvatskih autora u 19. i 20. stoljeću, iščitati ih te uočiti razlikovnost stilskih komplekasa

Ishodi učenja:

Po završetku nastave iz navedenog kolegija student će moći:

  • usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske književnosti kraja 19. i početka 20. stoljeća
  • objasniti osnovne značajke razdoblja hrvatske moderne
  • nabrojati temeljne stilske smjerove koji se razvijaju u okviru hrvatske moderne
  • razlikovati stilsko-poetičke odrednice impresionizma, secesije, simbolizma i neoromantizma kao smjerova koji se razvijaju u okviru moderne
  • prepoznati obilježja žanrovskoga sustava hrvatske moderne
  • identificirati razlike između književnih tekstova impresionizma, simbolizma, secesije i neoromantizma i književnih tekstova koji pripadaju drugim stilsko0poetičkim paradigmama

Sadržaj predmeta:

Poetičke karakteristike književnih tekstova kraja devetnaestoga i početka dvadesetog stoljeća u hrvatskoj književnosti uočavaju se kao različiti stilski kompleksi do čega se dolazi analitičko-interpretacijskim čitanjem odabranih predložaka Antuna Gustava Matoša, Ivana Kozarca, Janka Leskovara, Milana Begovića, Janka Polića Kamova, Milutina Cihlara Nehajeva, Dinka Šimunovića, Josipa Kosora, Marije Jurić Zagorke, Vladimira Vidrića, Vladimira Nazora, Ante Tresića Pavičića, Iva Vojnovića te Milana Ogrizovića i Julija Rorauera.

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

NASTAVNA METODA AKTIVNOST STUDENTA ISHOD UČENJA
 
METODA PROCJENE
predavanje samostalna pisana primjena znanja, usmeno izlaganje usporediti različite pristupe periodizaciji hrvatske književnosti kraja 19. i početka 20. stoljeća kolokvij, završni usmeni ispit
predavanje, seminarska nastava usmjereno pisano proučavanje predložaka, usmeno izlaganje objasniti osnovne značajke razdoblja hrvatske moderne kontinuirano praćenje, završni usmeni ispit
predavanje samostalna pisana primjena znanja, usmeno izlaganje nabrojati temeljne stilske smjerove koji se razvijaju u okviru hrvatske moderne kolokvij, završni usmeni ispit
predavanje, seminarska nastava usmjereno pisano proučavanje predložaka, samostalna pisana analiza i interpretacija predložaka, usmeno izlaganje razlikovati stilsko-poetičke odrednice impresionizma, secesije, simbolizma i neoromantizma kao smjerova koji se razvijaju u okviru moderne kontinuirano praćenje, pisani seminarski rad, završni usmeni ispit
seminarska nastava usmjereno pisano proučavanje predložaka, usmeno izlaganje prepoznati obilježja žanrovskoga sustava hrvatske moderne kontinuirano praćenje, završni usmeni ispit
seminarska nastava usmjereno pisano proučavanje predložaka, usmeno izlaganje identificirati razlike između književnih tekstova impresionizma, simbolizma, secesije i neoromantizma i književnih tekstova koji pripadaju drugim stilsko0poetičkim paradigmama kontinuirano praćenje, završni usmeni ispit
seminarska nastava usmjereno pisano proučavanje predložaka, samostalna pisana analiza i interpretacija predložaka primijeniti temeljnu literaturu na književne predloške kontinuirano praćenje, pisani seminarski rad

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit, Kontinuirana provjera znanja

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 0,5 20%
Usmeni ispit 0,4 10%
Kontinuirana provjera znanja 1 30%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Po elementima vrednovanja to znači da student može ostvariti sljedeći maksimalan broj ocjenskih bodova: kontinuirana provjera 25 bodova, seminarski rad 20 bodova, 2 kolokvija 40 bodova, usmeni ispit 15 bodova.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60% - 69,9%  = dovoljan (2), 70% - 79,9%  = dobar (3), 80% - 89,9%   = vrlo dobar (4), 90% - 100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Student ostvaruje pravo na potpis i pravo izlaska na završni usmeni ispit ako ispuni dva uvjeta: (1) tijekom nastave pripremio je i izložio seminarski rad; (2) bio je nazočan na najmanje 70% održanih nastavnih sati. Studentima se vrednuju i ocjenjuju svi navedeni elementi praćenja njihova rada prema razrađenom načinu vrednovanja i ocjenjivanja za svaki element. Studenti su za prolaznu konačnu ocjenu obvezni iz svakoga pojedinog elementa praćenja i provjeravanja koji se ocjenjuje ostvariti minimalnu prolaznu ocjenu dovoljan (2).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Viktor Žmegač, Duh impresionizma i secesije (hrvatska moderna), Zagreb, 1993.
  2. Krešimir Nemec, Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine, Zagreb, Znanje, 1998.
  3. Boris Senker, Hrestomatija novije hrvatske drame, sv. I., prir. B. Senker, Zagreb, Disput, 2000. (poglavlje: Vrijeme stilskoga pluralizma)
  4. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti, sv. 3, Moderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005.
  5. Branimir Donat, Prakseologija hrvatske književnosti II, Zagreb, 2012.
  6. Goran Rem, Antun Gustav Matoš – matrica moderniteta, Osijek, 2015.

Dopunska literatura:

  1. Branimir Donat, Tijelo tvoje duše, Zagreb, 2004.
  2. Dunja Dentoni Dujmić, Fran Galović, ZZK, Zagreb 1988.
  3. Dunja Dentoni Dujmić, Dinko Šimunović, ZZK, Zagreb 1991.
  4. Ivo Frangeš, Matoš, Vidrić, Krleža, Liber, Zagreb, 1974.
  5.  Nikola Batušić/ Zoran Kravar/ Viktor Žmegač, Književni protusvjetovi, Matica hrvatska, Zagreb, 2001.
  6. Hugo Friedrich, Struktura moderne lirike, Stvarnost, Zagreb, 1989.
  7. Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, Liber, Zagreb 1970.
  8. Vinko Brešić, Pjesnici hrvatske moderne, Zagreb 2003
  9. Zoran Kravar/ Dubravka Oraić Tolić, Lirika i proza Antuna Gustava Matoša, Školska knjiga, Zagreb, 1996.
  10. Cvjetko Milanja, Janko Leskovar, Zagreb 1987.
  11. Krešimir Nemec, Čitanje grada, Naklada Ljevak, Zagreb, 2010.
  12. Dubravka Oraić Tolić, Čitanja Matoša, Naklada Ljevak, Zagreb, 2013.

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Evaluacijski listići.

Ostale informacije: