Nova hrvatska književnost 1

 

Naziv kolegija:
Nova hrvatska književnost 1
Šifra ISVU:
173985
Šifra MOZVAG:
HKZ04
ECTS:
5
Jezik izvođenja:
hrvatski
Preduvjeti upisa:
Odsjek:
ODSJEK ZA HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST

Studij
Godina
Semestar
Status
HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST - PREDDIPLOMSKI (jednopredmetni studij)
2.g.
zimski
obavezan

Nastavnik
Nositelj
P
V
S
Brunčić, Dubravka
30
0
30

 

Ciljevi i zadaci:

Pokazati temeljna poetička obilježja romantizma i protorealizma te pružiti uvid u razvoj romantizma i protorealizma u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.

Ishodi učenja:

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

  • definirati osnovne književnopovijesne značajke i stilsko-poetička obilježja hrvatskoga romantizma i protorealizma,
  • nterpretirati tematsko-motivski i stilski ustroj tekstova hrvatskoga romantizma i protorealizma,
  • objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava hrvatskoga romantizma i protorealizma,
  • primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka

Sadržaj predmeta:

  1. Uvod
  2. Pojam romantizma i romantičarskog
  3. Problemi periodizacija
  4. Pjesništvo Stanka Vraza, Petra Preradovića, Jurja Tordinca, Jagode Brlić
  5. Romantičarska poema (Ivan Mažuranić, Dimitrije Demeter)
  6. Romantičarska i predrealistička drama (Dimitrije Demeter, Franjo Marković, Antun Nemčić, Josip Freudenreich, Ilija Okrugić Srijemac)
  7. Romantičarski putopisi (Matija Mažuranić, Antun Nemčić)
  8. Humoristično-ironijske proze (Janko Jurković, Vilim Korajac)
  9. Fantastična proza (Dragojla Jarnević, Rikard Flieder Jorgovanić)
  10. Razvoj romana
  11. Povijesni romani Augusta Šenoe
  12. Kasnoromantičarsko pjesništvo (Rikard Flieder Jorgovanić, Franjo Ciraki)
  13. Sinteza

Vrste izvođenja nastave:

predavanja, seminari i radionice

Povezivanje ishoda učenja, nastavnih metoda i procjena ishoda učenja:

Nastavna aktivnost Aktivnost studenta Ishod učenja Metoda procjene
predavanje
grupna rasprava
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, čitanje, rasprava, analiza literature definirati osnovne književnopovijesne značajke i stilsko-poetička obilježja hrvatskoga romantizma i protorealizma aktivnost studenata u nastavi
kolokvij
usmeni ispit
predavanje
grupna rasprava
seminarsko izlaganje
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, oblikovanje i prezentacija seminarskoga rada, čitanje, analiza literature, sustavno opažanje interpretirati tematsko-motivski i stilski ustroj tekstova hrvatskoga romantizma i protorealizma seminarski rad
usmeni ispit
predavanje
seminarsko izlaganje
zadatak čitanja i analize primjera
slušanje izlaganja, čitanje, analiza literature, oblikovanje i prezentacija seminarskoga rada, sustavno opažanje objasniti specifičnosti žanrovskoga sustava hrvatskoga romantizma i protorealizma aktivnost studenata u nastavi
seminarski rad
kolokvij
usmeni ispit
seminarsko izlaganje
samostalni istraživački zadatak
čitanje, analiza literature, postavljanje i rješavanje problema, sustavno opažanje, oblikovanje seminarskoga rada, prezentacija seminarskoga rada primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi književnih predložaka seminarski rad
usmeni ispit

 

 

Obveze i praćenje rada studenta:

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

Način vrednovanja i ocjenjivanja:

usmeno i pismeno

Elementi praćenja i provjeravanja:

Element
Opterećenje u ECTS
Udio u ocjeni
Aktivnost u nastavi 0,3 0%
Pohađanje nastave 1,6 0%
Seminarski rad 0,7 0%
Usmeni ispit 1,4 0%

 

Način oblikovanja konačne ocjene:

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

 

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Primjer izračunavanja ocjene:

Ostale informacije relevantne za praćenje i vrednovanje studenta:

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

 

 

Obavezna literatura:

  1. Antun Barac, Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije. Knj. 1. Književnost ilirizma, JAZU, Zagreb, 1954. (poglavlje: Književnost ilirizma u okviru evropskih književnosti svoga vremena)
  2. Nikola Batušić, Hrvatska drama XIX. stoljeća, Logos, Split, 1986. (sintetično uvodno poglavlje)
  3. Marijan Bobinac, Uvod u romantizam, Leykam international, Zagreb, 2012.
  4. Dani Hvarskog kazališta, sv. 24: Hrvatska književnost u doba preporoda (ilirizam, romantizam), Književni krug, Split, 1998. (radovi M. Tomasovića, D. Fališevac, K. Nemeca, D. Dude)
  5. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976. (poglavlja:  Romantizam i Bidermajer ili protorealizam?)
  6. K. Nemec. Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994.
  7. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti 1, Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750-1881), Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
  8. Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda, prir. Miroslav Šicel, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

 

 

Dopunska literatura:

  1. Natka Badurina, Nezakonite kćeri Ilirije, Zagreb, Centar za ženske studije, 2009.
  2. Natka Badurina, Utvara kletve: o sublimnom i rodnim ulogama u hrvatskoj povijesnoj tragediji u 19. stoljeću, Disput, Zagreb, 2014.
  3. Nikola Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.
  4. Marijan Bobinac, Puk na sceni, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 2002.
  5. Dubravka Brunčić, Zamišljena obitelj: o rodu i naciji u pjesništvu hrvatskoga romantizma, Filozofski fakultet, Osijek, 2018.
  6. Suzana Coha, Medij, kultura, nacija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2015.
  7. Josipa Dragičević, Književnost u hramu ljubavi, Ex Libri, Zagreb, 2017.
  8. Dean Duda, Priča i putovanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
  9. Stanko Lasić, Roman Šenoina doba, Rad JAZU, 9, Zagreb, 1965.
  10. Krešimir Nemec, Tragom tradicije, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. ("Femme fatale u hrvatskom romanu 19. stoljeća /Geneza i funkcija motiva/", str. 58-75)
  11. Cvijeta Pavlović, Priča u pjesmi: pripovjedni postupci Šenoine epske poezije, Disput, Zagreb, 2005.
  12. Mario Praz, Agonija romantizma, Nolit, Beograd, 1974.
  13. Marina Protrka,  Stvaranje književne nacije, Filozofski fakultet, Zagreb, 2008.
  14. Komparativna povijest hrvatske književnosti, knj. XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split-Zagreb, 2012.
  15. Romantizam i pitanja modernoga subjekta, ur. J. Užarević, Disput, Zagreb, 2008.
  16. Mirko Tomasović, Vila Lovorka, Književni krug, Split, 2004. (poglavlje "Neopetrarkizam i repetrarkizam u hrvatskom romantizmu", str. 135-146)
  17. Mirko Tomasović, Neznane i neznani, Konzor, Zagreb, 2011.
  18. Ivo Vidan, Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zavod za znanost Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1995. (poglavlje "Byron u književnosti hrvatskog preporoda")

 

 

 

 

 

 

 

 

Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju razvoj znanja, vještina i kompetencija:

Studentska anketa.

Ostale informacije:

Na početku svake akademske godine popis će literature dopunjavati recentnim naslovima.