Nova hrvatska književnost 1

Pokazati temeljna poetička obilježja romantizma i protorealizma te pružiti uvid u razvoj romantizma i protorealizma u hrvatskoj književnosti 19. stoljeća.

Nakon uspješno završenoga predmeta studenti će moći:

• definirati temeljne karakteristike književnopovijesnih razdoblja hrvatskog romantizama i protorealizma i objasniti specifičnosti stilskopoetičkih obilježja hrvatskog romantizma u odnosu na europske romantizme
• definirati funkciju književnih, publicističkih, programatskih tekstova i pseudoteorijskih tekstova hrvatskog romantizma u oblikovanju nacionalnog identiteta
• definirati žanrovski sustav hrvatskoga romantizma i protorealizma
• interpretirati dominantna poetičko-stilska i tematsko-motivska obilježja tekstova hrvatskoga romantizma i protorealizma,
• primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteorijske spoznaje u samostalnoj analizi izabranih književnih predložaka

1. Uvod
2. Pojam romantizma i romantičarskog
3. Problemi periodizacija
4. Pjesništvo Stanka Vraza, Petra Preradovića, Jurja Tordinca, Jagode Brlić
5. Romantičarska poema (Ivan Mažuranić, Dimitrije Demeter)
6. Romantičarska i predrealistička drama (Dimitrije Demeter, Franjo Marković, Antun Nemčić, Josip Freudenreich, Ilija Okrugić Srijemac)
7. Romantičarski putopisi (Matija Mažuranić, Antun Nemčić)
8. Humoristično-ironijske proze (Janko Jurković, Vilim Korajac)
9. Fantastična proza (Dragojla Jarnević, Rikard Flieder Jorgovanić)
10. Razvoj romana
11. Povijesni romani Augusta Šenoe
12. Kasnoromantičarsko pjesništvo (Rikard Flieder Jorgovanić, Franjo Ciraki)
13. Sinteza

predavanja, seminari i radionice

Aktivnost u nastavi, Pohađanje nastave, Seminarski rad, Usmeni ispit

usmeno i pismeno

U oblikovanju konačne ocjene uzimaju se u obzir ocjena iz aktivnosti u nastavi (čitanje literature, sudjelovanje u analizama i raspravama), ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, ocjena iz kontinuirane provjere znanja (kolokviji) te ocjena iz završnoga usmenog ispita: 10% konačne ocjene čini ocjena iz aktivnosti u nastavi, 20% konačne ocjene čini ocjena iz izrade i izlaganja seminarskoga rada, 30% konačne ocjene čini ocjena iz kontinuirane provjere znanja, a 40% konačne ocjene čini ocjena iz završnoga usmenog ispita.

Iz svih elemenata praćenja i provjeravanja student može ostvariti maksimalno 100 ocjenskih bodova, što čini 100% ocjene. Za prolaznu ocjenu student treba ostvariti minimalno 60 ocjenskih bodova ili 60% ocjene.

Skala je ocjenjivanja sljedeća: 60%–69,9% = dovoljan (2), 70%–79,9% = dobar (3), 80%–89,9% = vrlo dobar (4), 90%–100% = izvrstan (5).

Redovito dolaženje na nastavu (najviše tri izostanka od 15 termina), priprema i izlaganje seminarskoga rada te redovito sudjelovanje u nastavi (sudjelovanje u analizama i raspravama).

1. Antun Barac, Hrvatska književnost od Preporoda do stvaranja Jugoslavije. Knj. 1. Književnost ilirizma, JAZU, Zagreb, 1954. (poglavlje: Književnost ilirizma u okviru evropskih književnosti svoga vremena)
2. Nikola Batušić, Hrvatska drama XIX. stoljeća, Logos, Split, 1986. (sintetično uvodno poglavlje)
3. Marijan Bobinac, Uvod u romantizam, Leykam international, Zagreb, 2012.
4. Dani Hvarskog kazališta, sv. 24: Hrvatska književnost u doba preporoda (ilirizam, romantizam), Književni krug, Split, 1998. (radovi M. Tomasovića, D. Fališevac, K. Nemeca, D. Dude)
5. Aleksandar Flaker, Stilske formacije, Liber, Zagreb, 1976. (poglavlja:  Romantizam i Bidermajer ili protorealizam?)
6. K. Nemec. Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994.
7. Miroslav Šicel, Povijest hrvatske književnosti 1, Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe (1750-1881), Naklada Ljevak, Zagreb, 2004.
8. Programski spisi hrvatskog narodnog preporoda, prir. Miroslav Šicel, Matica hrvatska, Zagreb, 1997.

1. Natka Badurina, Nezakonite kćeri Ilirije, Zagreb, Centar za ženske studije, 2009.
2. Natka Badurina, Utvara kletve: o sublimnom i rodnim ulogama u hrvatskoj povijesnoj tragediji u 19. stoljeću, Disput, Zagreb, 2014.
3. Nikola Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb, 1976.
4. Marijan Bobinac, Puk na sceni, Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta, Zagreb, 2002.
5. Dubravka Brunčić, Zamišljena obitelj: o rodu i naciji u pjesništvu hrvatskoga romantizma, Filozofski fakultet, Osijek, 2018.
6. Suzana Coha, Medij, kultura, nacija, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 2015.
7. Josipa Dragičević, Književnost u hramu ljubavi, Ex Libri, Zagreb, 2017.
8. Dean Duda, Priča i putovanje, Matica hrvatska, Zagreb, 1998.
9. Stanko Lasić, Roman Šenoina doba, Rad JAZU, 9, Zagreb, 1965.
10. Krešimir Nemec, Tragom tradicije, Matica hrvatska, Zagreb, 1995. ("Femme fatale u hrvatskom romanu 19. stoljeća /Geneza i funkcija motiva/", str. 58-75)
11. Cvijeta Pavlović, Priča u pjesmi: pripovjedni postupci Šenoine epske poezije, Disput, Zagreb, 2005.
12. Mario Praz, Agonija romantizma, Nolit, Beograd, 1974.
13. Marina Protrka,  Stvaranje književne nacije, Filozofski fakultet, Zagreb, 2008.
14. Komparativna povijest hrvatske književnosti, knj. XIV. Romantizam – ilirizam – preporod, Književni krug Split, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Split-Zagreb, 2012.
15. Romantizam i pitanja modernoga subjekta, ur. J. Užarević, Disput, Zagreb, 2008.
16. Mirko Tomasović, Vila Lovorka, Književni krug, Split, 2004. (poglavlje "Neopetrarkizam i repetrarkizam u hrvatskom romantizmu", str. 135-146)
17. Mirko Tomasović, Neznane i neznani, Konzor, Zagreb, 2011.
18. Ivo Vidan, Engleski intertekst hrvatske književnosti, Zavod za znanost Filozofskog fakulteta, Zagreb, 1995. (poglavlje "Byron u književnosti hrvatskog preporoda")

Studentska anketa.

Na početku svake akademske godine popis će literature dopunjavati recentnim naslovima.